Povežite se s nama

Gospodarstvo

Gospodarstvo u fokusu: Županije su nositelji regionalnog razvoja

Objavljeno

na

Hrvatska zajednica županija, u suradnji s poslovnim tjednikom Lider, organizirala je konferenciju „Gospodarstvo u fokusu“ s glavnom temom „Županije nositelji regionalnog razvoja“.

Pokrovitelj konferencije, na kojoj su sudjelovali gospodarstvenici, političari, investitori, predstavnici veleposlanstava bio je predsjednik Hrvatskoga sabora Božo Petrov. Naglasio je da je neravnomjeran razvoj RH jedan od ključnih problema na kojega županije, u suradnji s gospodarstvom, moraju odgovoriti. Hrvatska je izašla iz krize, rekao je predsjednik Sabora, i danas ozbiljno može pristupiti pitanju funkcionalne i fiskalne decentralizacije.

Foto: Zagrebačka županija

„Snažno se zalažem za štednju i rezanje svih nepotrebnih stavki u proračunu koje služe bujanju administracije, ali u isto vrijeme se zalažem za povećanje svih stavki proračuna koje služe poticanju razvoja gospodarstva, osobito izvozno orijentiranog, za poticanje razvoja obrazovanja i održivog razvoja“, rekao je Petrov dodavši da treba pohvaliti dobre rezultate koje su županije ostvarile u povlačenju novca iz EU fondova. Poručio je da županije i središnja državna vlast trebaju postati partner gospodarstvu.

„Svako radno mjesto koje zajedno uspijemo stvoriti ili sačuvati, jedna je osoba, jedna obitelj više u Hrvatskoj“, rekao je predsjednik Sabora.

U sklopu konferencije, uz ostalo, održane su panel rasprave „Što županije nude, a što investitori očekuju“, u kojoj je jedan od sudionika bio i župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić, te „Kako poboljšati investicijsku klimu u Hrvatskoj“. U Zagrebačkoj županiji bi ove godine, rekao je župan Kožić, trebalo biti investicija u vrijednosti preko milijardu kuna.

„Radi se o izuzetno visokom iznosu, koji će značajno utjecati i na razvoj gospodarstva. Prije svega, počinje realizacija projekta Regionalnoga vodoopskrbnog sustava istočnog dijela županije, zajedno s PDV-om vrijednog preko 850 milijuna kuna. Tu su i druge investicije čiji je nositelj ili organizator Županija, poput kapitalne gradnje u školstvu u koju u 2017. ulažemo preko 50 milijuna kuna. U modernizaciju županijskih i lokalnih cesta također se ulaže više od 50 milijuna kuna, u proširenje ponude Specijalne bolnice „Naftalan“, zajedno s PDV-om, oko 45 milijuna kuna, u gradnju ULO hladnjače u Distributivnom centru za voće i povrće 27 milijuna kuna. Siguran sam da će ove investicije značajno doprinijeti novom zapošljavanju i rastu BDP-a, a time će i Zagrebačka županija postati još povoljnija destinacija za život i rad“, rekao je župan.

Predsjednik Hrvatske zajednice županija, ujedno i šibensko-kninski župan Goran Pauk, uvodno je izjavio da za poboljšanje investicijske klime treba pojednostaviti procedure raspolaganja državnom imovinom te investitorima na transparentan način dati uvid koji su njihovi benefiti „ako uđu u RH“.

„To vam se doslovno svodi na ‘kako će mi se vratiti ono što uložim’. To se mora rješavati kroz državne zakone, a mi na lokalnoj razni trebamo osigurati osnovne uvjete. Naše planske procedure i raspolaganje državnom imovinom značajno mogu otežati ulazak investitora i brži početak realizacije njihove investicije“, rekao je Pauk. Govoreći o mogućem teritorijalnom preustroju RH, rekao je da je pravo rješenje funkcionalna i fiskalna decentralizacija, a ne novo teritorijalno prekrajanje.

„Mislim da smo tu priču savladali! Državu treba razvlastiti u ovlastima i spustiti ih na niže razine, u prvom redu na županije kao nositelje regionalnog razvoja. Do sada nismo čuli nikakve posebne benefite koje bi donijele neke nove teritorijalne organizacije. Držimo se ovoga što imamo, onoga što je rekao premijer Plenković na sastanku sa županima uoči lanjskoga Božića. Da su županije ‘zadana kategorija‘ i da se prekine razmišljanje o njihovom ukidanju, a nastavi razmišljati o njihovom jačanju“, rekao je Pauk.

Gospodarstvo

DZS objavio nove brojke, evo što se dogodilo s trgovinom u ožujku – jedan sektor posebno iskače

Ukupni promet u trgovini na malo u ožujku je porastao, no prehrambeni sektor bilježi pad na mjesečnoj razini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Promet u trgovini na malo u Hrvatskoj u ožujku 2026. realno je porastao za 0,9 % u odnosu na veljaču, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najveći rast zabilježen je u prodaji motornih goriva i maziva, koja je na mjesečnoj razini skočila za 6,4 %. Rastu je pridonijela i trgovina neprehrambenim proizvodima (bez goriva), gdje je promet povećan za 2,4 %. S druge strane, promet od prodaje prehrambenih proizvoda u ožujku je pao za 0,8 % u usporedbi s prethodnim mjesecom.

U usporedbi s ožujkom prošle godine, kalendarski prilagođeni promet u trgovini na malo realno je porastao za 3,3 %.

Najveći godišnji rast ostvaren je u prodaji neprehrambenih proizvoda (osim goriva), gdje je promet porastao za čak 8 %. Pozitivan trend bilježi i sektor hrane, pića i duhanskih proizvoda, s rastom od 3,1 %. Ipak, prodaja motornih goriva i maziva na godišnjoj je razini pala za 4,7 %, što pokazuje da se tržište u tom segmentu kreće u suprotnom smjeru u odnosu na ukupni trend.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Plaće u Hrvatskoj opet porasle – evo koliki je bio prosjek u veljači

Neto plaće u odnosu na prošlu godinu porasle su gotovo 8 %, a najveće iznose bilježi farmaceutska industrija.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna neto plaća u Hrvatskoj za veljaču 2026. iznosila je 1.527 eura. U odnosu na siječanj to je rast od 1,1 %, dok je realno povećanje iznosilo 0,8 %. Prosječna bruto plaća u veljači bila je 2.139 eura, što je u odnosu na prethodni mjesec nominalno više za 1,2 %, a realno za 0,9 %.

Na godišnjoj razini rast je još vidljiviji. Prosječna neto plaća bila je 7,8 %veća nego u veljači prošle godine, dok je realni rast iznosio 3,9 %. Bruto plaće su u istom razdoblju porasle nominalno 8,9 %, a realno 4,9 %.

Medijalna neto plaća iznosila je 1.282 eura, što znači da je polovica radnika primila manje, a polovica više od tog iznosa. U odnosu na siječanj medijan je pao za 1,7 %, ali je u odnosu na prošlu godinu porastao za 9,1 %.

Medijalna bruto plaća u veljači iznosila je 1.750 eura, što je mjesečno manje za 2,2 %, dok je na godišnjoj razini veća za 10,5 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Nezaposlenost u gradu pada! Broj prijavljenih manji, poslodavci najviše traže ovo zanimanje

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Krajem ožujka 2026. godine na području Ispostave Velika Gorica u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je 849 nezaposlenih osoba. Riječ je o padu od 5,5 % u odnosu na veljaču te 11,4 % manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Tijekom istog mjeseca iz evidencije HZZ-a zaposleno je 110 osoba, pri čemu su se najčešće zapošljavali administrativni službenici, ukupno njih devet.

S druge strane, poslodavci su u ožujku na području Velike Gorice Zavodu prijavili 319 slobodnih radnih mjesta. Najveća potražnja zabilježena je za poštarima, za koje je oglašeno 65 radnih mjesta.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Industrija u plusu – Hrvatska bilježi rast proizvodnje u odnosu na prošlu godinu

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Nattanan23/pixabay.com

Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u veljači 2026. godine bila je 1,2 % veća nego u veljači prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Međutim, u odnosu na siječanj, ukupna proizvodnja pala je za 0,8 %.

Najveći mjesečni pad zabilježen je u proizvodnji energije, koja je pala za 10,7 %.

S druge strane, rast je predvodila proizvodnja kapitalnih proizvoda, koja je u veljači porasla za 14,3 % u odnosu na siječanj.

Na godišnjoj razini kapitalni proizvodi također su u plusu, s rastom od 7 %, dok su trajni proizvodi za široku potrošnju pali za 9,3 %. Broj zaposlenih u industriji ostao je isti kao u siječnju, ali je u odnosu na veljaču 2025. godine manji za 5,3 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Velika pomoć poljoprivrednicima: do 50.000 eura potpora za proljetnu sjetvu

Prijava se podnosi isključivo online, putem AGRONET sustava, i to u razdoblju od 2. do 17. travnja 2026. godine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: lilang wan/Pexels

Poljoprivrednici u Hrvatskoj od danas mogu računati na novu financijsku potporu za proljetnu sjetvu i sadnju. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju otvorila je javni poziv kojim se dodjeljuju sredstva za 2026. godinu, a rok za prijavu istječe 17. travnja.

Program se provodi prema važećem pravilniku (Narodne novine, br. 34/26), a potpore se dodjeljuju u okviru tzv. de minimis pravila Europske unije. To u praksi znači da pojedini korisnik kroz tri godine može dobiti najviše 50.000 eura potpore.

Tko ima pravo na prijavu?

Na potporu mogu računati poljoprivrednici koji su već evidentirani u sustavu, odnosno upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Također, uvjet je da su podnijeli Jedinstveni zahtjev za 2025. godinu za površine od najmanje jednog hektara te da predaju odgovarajući zahtjev za ovu potporu.

Obuhvaćen je širok spektar proizvodnje – od žitarica i uljarica do voća i povrća, uključujući i krmno bilje, soju, šećernu repu i ostale industrijske kulture.

Koliko novca se može dobiti?

Visina potpore ovisi o površini koja se obrađuje. Minimalno se priznaje jedan hektar, dok je gornja granica 20 hektara po korisniku.

Za prvih 10 hektara predviđena je potpora od 100 eura po hektaru, dok se za dodatnih 10 hektara isplaćuje 50 eura po hektaru.

Kako se prijaviti?

Prijava se podnosi isključivo online, putem AGRONET sustava, i to u razdoblju od 2. do 17. travnja 2026. godine. Važno je napomenuti da nema potrebe za ispisivanjem niti slanjem dokumentacije – cijeli postupak odvija se digitalno.

Poziv je već otvoren, a više informacija potražite ovdje.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno