Povežite se s nama

Gospodarstvo

Gospodarstvo u fokusu: Županije su nositelji regionalnog razvoja

Objavljeno

na

Hrvatska zajednica županija, u suradnji s poslovnim tjednikom Lider, organizirala je konferenciju „Gospodarstvo u fokusu“ s glavnom temom „Županije nositelji regionalnog razvoja“.

Pokrovitelj konferencije, na kojoj su sudjelovali gospodarstvenici, političari, investitori, predstavnici veleposlanstava bio je predsjednik Hrvatskoga sabora Božo Petrov. Naglasio je da je neravnomjeran razvoj RH jedan od ključnih problema na kojega županije, u suradnji s gospodarstvom, moraju odgovoriti. Hrvatska je izašla iz krize, rekao je predsjednik Sabora, i danas ozbiljno može pristupiti pitanju funkcionalne i fiskalne decentralizacije.

Foto: Zagrebačka županija

„Snažno se zalažem za štednju i rezanje svih nepotrebnih stavki u proračunu koje služe bujanju administracije, ali u isto vrijeme se zalažem za povećanje svih stavki proračuna koje služe poticanju razvoja gospodarstva, osobito izvozno orijentiranog, za poticanje razvoja obrazovanja i održivog razvoja“, rekao je Petrov dodavši da treba pohvaliti dobre rezultate koje su županije ostvarile u povlačenju novca iz EU fondova. Poručio je da županije i središnja državna vlast trebaju postati partner gospodarstvu.

„Svako radno mjesto koje zajedno uspijemo stvoriti ili sačuvati, jedna je osoba, jedna obitelj više u Hrvatskoj“, rekao je predsjednik Sabora.

U sklopu konferencije, uz ostalo, održane su panel rasprave „Što županije nude, a što investitori očekuju“, u kojoj je jedan od sudionika bio i župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić, te „Kako poboljšati investicijsku klimu u Hrvatskoj“. U Zagrebačkoj županiji bi ove godine, rekao je župan Kožić, trebalo biti investicija u vrijednosti preko milijardu kuna.

„Radi se o izuzetno visokom iznosu, koji će značajno utjecati i na razvoj gospodarstva. Prije svega, počinje realizacija projekta Regionalnoga vodoopskrbnog sustava istočnog dijela županije, zajedno s PDV-om vrijednog preko 850 milijuna kuna. Tu su i druge investicije čiji je nositelj ili organizator Županija, poput kapitalne gradnje u školstvu u koju u 2017. ulažemo preko 50 milijuna kuna. U modernizaciju županijskih i lokalnih cesta također se ulaže više od 50 milijuna kuna, u proširenje ponude Specijalne bolnice „Naftalan“, zajedno s PDV-om, oko 45 milijuna kuna, u gradnju ULO hladnjače u Distributivnom centru za voće i povrće 27 milijuna kuna. Siguran sam da će ove investicije značajno doprinijeti novom zapošljavanju i rastu BDP-a, a time će i Zagrebačka županija postati još povoljnija destinacija za život i rad“, rekao je župan.

Predsjednik Hrvatske zajednice županija, ujedno i šibensko-kninski župan Goran Pauk, uvodno je izjavio da za poboljšanje investicijske klime treba pojednostaviti procedure raspolaganja državnom imovinom te investitorima na transparentan način dati uvid koji su njihovi benefiti „ako uđu u RH“.

„To vam se doslovno svodi na ‘kako će mi se vratiti ono što uložim’. To se mora rješavati kroz državne zakone, a mi na lokalnoj razni trebamo osigurati osnovne uvjete. Naše planske procedure i raspolaganje državnom imovinom značajno mogu otežati ulazak investitora i brži početak realizacije njihove investicije“, rekao je Pauk. Govoreći o mogućem teritorijalnom preustroju RH, rekao je da je pravo rješenje funkcionalna i fiskalna decentralizacija, a ne novo teritorijalno prekrajanje.

„Mislim da smo tu priču savladali! Državu treba razvlastiti u ovlastima i spustiti ih na niže razine, u prvom redu na županije kao nositelje regionalnog razvoja. Do sada nismo čuli nikakve posebne benefite koje bi donijele neke nove teritorijalne organizacije. Držimo se ovoga što imamo, onoga što je rekao premijer Plenković na sastanku sa županima uoči lanjskoga Božića. Da su županije ‘zadana kategorija‘ i da se prekine razmišljanje o njihovom ukidanju, a nastavi razmišljati o njihovom jačanju“, rekao je Pauk.

Gospodarstvo

Poljoprivrednici, pozor – dvije važne novosti za OPG-ove!

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Poslovni dnevnik

S ciljem poticanja domaće proizvodnje i kupnje domaćih proizvoda, država povlači konkretne poteze – povoljniji zajmovi i jasnije označavanje podrijetla voća i povrća.

Najavljeno je povećanje iznosa namijenjenih potpori poljoprivrednicima. Financijski instrument „Obrtna sredstva SP ZPP“ nudi zajmove od 1.000 do 25.000 EUR za financiranje repromaterijala i redovnog poslovanja.

Prijave se podnose izravno HAMAG-BICRO-u putem online sustava od 9. veljače 2026.

Pored zajmova, važna je i jasna oznaka podrijetla, koja pomaže da domaći proizvodi stignu na stol kupaca.

Inicijativa za poticanje kupnje domaćih proizvoda temelji se na pravilniku o tržišnim standardima i utvrđivanju pravila o kontrolama usklađenosti s tržišnim standardima za sektor voća i povrća, određene prerađene proizvode od voća i povrća i sektor banana.

Toni Grossi iz HPK poručuje da će jasnije označavanje pomoći potrošačima da lakše prepoznaju i češće biraju domaće proizvode.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Fortenova sprema prodaju PIK Vrbovca? Oglasila se i stranica Halo, inspektore

Nakon Leda i Belja, na red za prodaju bi mogao doći i PIK.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Marten Bjork/pexels.com

Fortenova grupa je navodno pokrenula proces prodaje mesne industrije PIK Vrbovec, doznaje portal Danica.hr iz menadžerskih krugova bliskih kompaniji. Kako tvrde, razgovori s potencijalnim kupcima već traju, a konačna odluka o novom vlasniku mogla bi biti poznata uskoro. U užem krugu navodno su jedna domaća i jedna strana tvrtka iz mesne industrije.

Fortenova je u sklopu restrukturiranja prema trgovini, logistici, komercijalnim nekretninama i sektoru pića, već prodala niz velikih prehrambenih kompanija, među kojima su Ledo, Belje, PIK Vinkovci, Vupik, Agrolaguna, Zvijezda i Dijamant. Stoga, prodaja PIK Vrbovca odgovara novom strateškom usmjerenju tvrtke.

Na šuškanje o prodaji osvrnula se i poznata Facebook stranica Halo, inspektore. “Pojam prehrambeni suverenitet upravo je stavljen na najveću kušnju. Gubitkom kontrole nad PIK-om, gubimo kontrolu nad našom sigurnošću. Hoće li vrbovečka šunka sutra biti iz Poljske, a juneći ćevapi iz Argentine, samo zapakirani pod starim imenom?”, poručili su.

Rasplet oko sudbine PIK Vrbovca trebao bi biti poznat uskoro, a ishod će svakako imati širi utjecaj na domaću prehrambenu industriju.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Zagrebačka županija među rekorderima rasta zaposlenosti! U deset godina 46 % više zaposlenih

U samom vrhu po zaposlenosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

U Hrvatskoj je na kraju 2025. godine radilo gotovo 5 % više ljudi nego godinu ranije, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Među županijama koje se posebno ističu po rastu zaposlenosti je i Zagrebačka županija, koja je u posljednjih deset godina zabilježila čak 46 % više zaposlenih.

Prema podacima koje prenosi Župan.hr, u Zagrebačkoj županiji bilo je zaposleno 104.608 ljudi, čime se našla među pet županija s najvećim brojem zaposlenih, odmah iza Grada Zagreba, Splitsko-dalmatinske, Primorsko-goranske i Istarske županije. Pozitivan trend vidi se i u obrtništvu. Zagrebačka županija ima gotovo 5.800 obrtnika, što je svrstava među vodeće županije u Hrvatskoj, uz daleko veće i turistički snažne regije.

Na razini cijele države, Hrvatska je na zadnji dan 2025. imala ukupno 1.729.787 zaposlenih. To je oko 21 tisuću više nego godinu ranije, gotovo 81 tisuću više nego krajem 2023. te više od 122 tisuće u odnosu na kraj 2022. godine. Najviše ljudi zaposleno je u prerađivačkoj industriji, trgovini, građevinarstvu i obrazovanju.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

DZS objavio nove podatke – evo kako se kretala zaposlenost u prosincu

Zadnji mjesec u 2025. je donio preokret na tržištu rada.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Andy Barbour/pexels.com

U Hrvatskoj je u prosincu 2025. bilo zaposleno 1.717.302 ljudi, što je manje nego mjesec ranije i nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. Istodobno je porastao broj nezaposlenih, a stopa registrirane nezaposlenosti dosegnula je 4,6 %.

Pad zaposlenosti zabilježen je i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. U odnosu na studeni broj zaposlenih smanjen je za 1 %, dok je u usporedbi s prosincem prethodne godine također zabilježen pad od jedan posto. Među zaposlenima je bilo 804.697 žena, a njihov broj također se smanjio, iako nešto blaže nego ukupna zaposlenost.

Najviše zaposlenih i dalje radi u pravnim osobama, gdje je u prosincu bilo zaposleno 1.487.287 ljudi. I u tom dijelu tržišta rada zabilježen je pad broja zaposlenih, kako u odnosu na studeni, tako i u usporedbi s prošlom godinom. Na godišnjoj razini zaposlenost u pravnim osobama smanjena je za 1,4 %.

S druge strane, nezaposlenost je nastavila rasti. U prosincu je broj nezaposlenih porastao za gotovo dva posto u odnosu na studeni, dok je među ženama rast iznosio 1,6 %. Stopa registrirane nezaposlenosti za žene iznosila je 5,2 %, što je osjetno više od ukupnog prosjeka.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Plaće u Hrvatskoj nastavljaju rasti, prosjek blizu 1.500 eura

Prosječna neto plaća u studenome porasla je i na mjesečnoj i na godišnjoj razini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: ClickerHappy/pexels.com

Prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj u studenome 2025. iznosila je 1.498 eura, što je 1,9 % više nego u listopadu, a 9,7 % više nego u istom mjesecu prošle godine. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju nastavak rasta primanja, i nominalno i realno, no istodobno otkrivaju i velike razlike među zaposlenima te djelatnostima.

Tako je prosječna bruto plaća u studenome je dosegnula 2.093 eura, što je na mjesečnoj razini povećanje od 2,3 %, dok je u odnosu na studeni prošle godine viša za 10,2 %.

Ipak, medijalna plaća, koja bolje odražava koliko “zarađuje prosječan radnik”, bila je osjetno niža. Polovica zaposlenih u studenome je primila manje od 1.278 eura neto, što je čak blagi pad u odnosu na prethodni mjesec, iako je na godišnjoj razini zabilježen rast od 10 %.

Razlike među sektorima ostaju izražene. Najviša prosječna neto plaća isplaćena je u zračnom prijevozu, gdje je u studenome iznosila 2.315 eura, dok su najniže plaće zabilježene u proizvodnji odjeće, svega 967 eura. Sličan raspored vidljiv je i kod bruto plaća, koje su se u zračnom prijevozu penjale do 3.370 eura, a u tekstilnoj industriji ostale na 1.277 eura.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno