Povežite se s nama

Gospodarstvo

Gospodarstvo u fokusu: Županije su nositelji regionalnog razvoja

Objavljeno

na

Hrvatska zajednica županija, u suradnji s poslovnim tjednikom Lider, organizirala je konferenciju „Gospodarstvo u fokusu“ s glavnom temom „Županije nositelji regionalnog razvoja“.

Pokrovitelj konferencije, na kojoj su sudjelovali gospodarstvenici, političari, investitori, predstavnici veleposlanstava bio je predsjednik Hrvatskoga sabora Božo Petrov. Naglasio je da je neravnomjeran razvoj RH jedan od ključnih problema na kojega županije, u suradnji s gospodarstvom, moraju odgovoriti. Hrvatska je izašla iz krize, rekao je predsjednik Sabora, i danas ozbiljno može pristupiti pitanju funkcionalne i fiskalne decentralizacije.

Foto: Zagrebačka županija

„Snažno se zalažem za štednju i rezanje svih nepotrebnih stavki u proračunu koje služe bujanju administracije, ali u isto vrijeme se zalažem za povećanje svih stavki proračuna koje služe poticanju razvoja gospodarstva, osobito izvozno orijentiranog, za poticanje razvoja obrazovanja i održivog razvoja“, rekao je Petrov dodavši da treba pohvaliti dobre rezultate koje su županije ostvarile u povlačenju novca iz EU fondova. Poručio je da županije i središnja državna vlast trebaju postati partner gospodarstvu.

„Svako radno mjesto koje zajedno uspijemo stvoriti ili sačuvati, jedna je osoba, jedna obitelj više u Hrvatskoj“, rekao je predsjednik Sabora.

U sklopu konferencije, uz ostalo, održane su panel rasprave „Što županije nude, a što investitori očekuju“, u kojoj je jedan od sudionika bio i župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić, te „Kako poboljšati investicijsku klimu u Hrvatskoj“. U Zagrebačkoj županiji bi ove godine, rekao je župan Kožić, trebalo biti investicija u vrijednosti preko milijardu kuna.

„Radi se o izuzetno visokom iznosu, koji će značajno utjecati i na razvoj gospodarstva. Prije svega, počinje realizacija projekta Regionalnoga vodoopskrbnog sustava istočnog dijela županije, zajedno s PDV-om vrijednog preko 850 milijuna kuna. Tu su i druge investicije čiji je nositelj ili organizator Županija, poput kapitalne gradnje u školstvu u koju u 2017. ulažemo preko 50 milijuna kuna. U modernizaciju županijskih i lokalnih cesta također se ulaže više od 50 milijuna kuna, u proširenje ponude Specijalne bolnice „Naftalan“, zajedno s PDV-om, oko 45 milijuna kuna, u gradnju ULO hladnjače u Distributivnom centru za voće i povrće 27 milijuna kuna. Siguran sam da će ove investicije značajno doprinijeti novom zapošljavanju i rastu BDP-a, a time će i Zagrebačka županija postati još povoljnija destinacija za život i rad“, rekao je župan.

Predsjednik Hrvatske zajednice županija, ujedno i šibensko-kninski župan Goran Pauk, uvodno je izjavio da za poboljšanje investicijske klime treba pojednostaviti procedure raspolaganja državnom imovinom te investitorima na transparentan način dati uvid koji su njihovi benefiti „ako uđu u RH“.

„To vam se doslovno svodi na ‘kako će mi se vratiti ono što uložim’. To se mora rješavati kroz državne zakone, a mi na lokalnoj razni trebamo osigurati osnovne uvjete. Naše planske procedure i raspolaganje državnom imovinom značajno mogu otežati ulazak investitora i brži početak realizacije njihove investicije“, rekao je Pauk. Govoreći o mogućem teritorijalnom preustroju RH, rekao je da je pravo rješenje funkcionalna i fiskalna decentralizacija, a ne novo teritorijalno prekrajanje.

„Mislim da smo tu priču savladali! Državu treba razvlastiti u ovlastima i spustiti ih na niže razine, u prvom redu na županije kao nositelje regionalnog razvoja. Do sada nismo čuli nikakve posebne benefite koje bi donijele neke nove teritorijalne organizacije. Držimo se ovoga što imamo, onoga što je rekao premijer Plenković na sastanku sa županima uoči lanjskoga Božića. Da su županije ‘zadana kategorija‘ i da se prekine razmišljanje o njihovom ukidanju, a nastavi razmišljati o njihovom jačanju“, rekao je Pauk.

Gospodarstvo

Hrvatska među liderima rasta u EU! BDP skočio za 1,2 % u drugom kvartalu

Uz bok Danskoj i Rumunjskoj, Hrvatska bilježi jedan od najvećih kvartalnih rasta u Europskoj uniji, dok su najveća gospodarstva poput Njemačke i Italije zabilježila pad.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: ClickerHappy/pexels.com

Hrvatska se u drugom tromjesečju svrstala među zemlje Europske unije s najbržim gospodarskim rastom, pokazali su novi podaci Eurostata objavljeni u petak. Bruto domaći proizvod (BDP) porastao je za 1,2 % u odnosu na prethodno tromjesečje, što je Hrvatsku svrstalo uz bok Danskoj i Rumunjskoj, dok je prosjek rasta u eurozoni i EU bio znatno skromniji, 0,1 odnosno 0,2 %, piše Poslovni.hr.

Prema sezonski prilagođenim podacima, Danska je zabilježila najveći rast među članicama, 1,3 %, dok je Hrvatska odmah iza nje s jednakim rezultatom kao i Rumunjska. U istom razdoblju najveća gospodarstva poput Njemačke, Italije i Finske bilježila su pad aktivnosti, što dodatno naglašava razliku u trendovima unutar Unije.

Na godišnjoj razini Hrvatska je ostvarila rast od 3,2 %, isti kao i u prvom tromjesečju, a procjena za oba razdoblja podignuta je za 0,1 postotni bod u odnosu na ranije podatke. Najveći godišnji skok ponovno je zabilježila Irska s nevjerojatnih 18 %, dok su Bugarska i Cipar rasli nešto više od 3 %, slično kao i Hrvatska, Litva i Poljska.

Eurostat navodi da su osobna i državna potrošnja, kao i promjene u zalihama, imale pozitivan utjecaj na ukupni rast BDP-a u EU i eurozoni. S druge strane, Finska je stagnirala u usporedbi s istim razdobljem lani, dok je jedini pad na godišnjoj razini zabilježio Luksemburg.

Iako se EU u cjelini kreće sporijim tempom, Hrvatska je s rastom iznad prosjeka stala uz bok vodećim članicama, što pokazuje otpornost domaćeg gospodarstva u izazovnim europskim okolnostima.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

POČELE PRIJAVE Udruženje obrtnika prikuplja izlagače za Gospodarski sajam

Održat će se u sklopu Gastro Turopolja

Objavljeno

na

Objavio/la

U iščekivanju najveće velikogoričke gastro manifestacije Gastro Turopolja, u sklopu koje će se održati i 7. Gospodarski sajam grada Velike Gorice, gradsko Udruženje obrtnika poziva obrtnike da se prijave i svojom ponudom daju vrijednost manifestaciji.

Interes se iskazuje putem maila [email protected] ili u Udruženju u Kurilovečkoj 5, a nakon toga slijedi slanje prijavnice za sudjelovanje .

Prijave su otvorene do 29. rujna ili do popunjenja mjesta.

Gospodarski sajam Velike Gorice održat će se 10. 11. i 12. listopada, istovremeno sa 24. Gastrom Turopolja u suorganizaciji s Turističkom zajednicom Grada Velike Gorice.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Plaće u Zagrebačkoj županiji porasle više od prosjeka, evo koliko iznose

Državni zavod za statistiku objavio je podatke za lipanj i drugo tromjesečje 2025. prema kojima Zagrebačka bilježi jedan od najvećih porasta.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Nattanan23/pixabay.com

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u lipnju 2025. iznosila je 1.444 eura, što je manje nego u svibnju, ali gotovo 10 % više nego u istom mjesecu prošle godine. Kako piše Župan.hr, Zagrebačka županija svrstala se među predvodnike rasta, s prosječnom plaćom od 1.467 eura u drugom tromjesečju i godišnjim rastom većim od 10 %.

U usporedbi sa svibnjem, lipanjska plaća bila je nominalno niža za 0,5 %, a realno za 0,7 %. Ipak, u odnosu na prošlogodišnji lipanj zabilježen je nominalni rast od 9,8 % te realni od 5,9 %. Promatrajući razdoblje od siječnja do lipnja, prosječna plaća iznosila je 1.432 eura, što je 10,4 % više nego u prvoj polovici 2024. godine.

Plaće su u drugom tromjesečju 2025. porasle u svim županijama. Zagrebačka bilježi povećanje od 10,6 %, čime se svrstava među županije s najvećim rastom, zajedno s Koprivničko-križevačkom (11 %), Istarskom i Požeško-slavonskom (10,3 %) te Međimurskom i Dubrovačko-neretvanskom (10,1 %).

Najviša prosječna plaća u drugom tromjesečju isplaćena je u Gradu Zagrebu, 1.660 eura. Slijede Zagrebačka županija (1.467 eura), Primorsko-goranska (1.452 eura) te Karlovačka (1.430 eura). Na dnu ljestvice i dalje su Virovitičko-podravska (1.276 eura) i Brodsko-posavska (1.299 eura).

Gleda li se samo lipanj, Zagrebačka županija zabilježila je rast plaća od 11 % u odnosu na lipanj prošle godine. Kad je riječ o djelatnostima, najviša prosječna plaća u lipnju isplaćena je u zračnom prijevozu (2.279 eura), dok je najniža ostala u proizvodnji odjeće (926 eura).

Podaci Državnog zavoda za statistiku potvrđuju nastavak trenda rasta plaća u svim županijama, pri čemu Zagrebačka županija prednjači s jednim od najvećih skokova. Iako je lipanjska plaća bila nešto niža nego mjesec prije, godišnji rast jasno pokazuje da je standard zaposlenih u regiji ipak u porastu.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Potrošnja raste, ali sporije! srpanj donio povećanje od 1,4 %

Državni zavod za statistiku objavio je da je potrošnja u trgovini na malo u srpnju porasla 28. mjesec zaredom, no rast je znatno slabiji nego mjesec ranije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: AS Photography /pexels.com

U Hrvatskoj je u srpnju potrošnja u maloprodaji porasla za 1,4 % u odnosu na isti mjesec prošle godine, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS). Kako prenosi Poslovni.hr, riječ je o 28. uzastopnom mjesecu rasta na godišnjoj razini, no stopa rasta znatno je manja nego u lipnju, kada je iznosila 7,5 %.

Prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u srpnju pala za 4 % u odnosu na lipanj. Istodobno, trgovina hranom, pićem i duhanskim proizvodima bilježila je pad prometa od 1,9 %, dok je promet u segmentu neprehrambenih proizvoda, isključujući gorivo i maziva, zabilježio rast od 7,6 %.

U prvih sedam mjeseci ove godine ukupni promet u trgovini na malo porastao je za 3,8 % u usporedbi s istim razdobljem lani, pokazuju podaci DZS-a.

Kako potrošnja čini najveći dio bruto domaćeg proizvoda, njezin rast unatoč usporavanju upućuje na nastavak stabilnog kretanja gospodarstva. DZS podsjeća da je BDP u drugom tromjesečju ove godine porastao za 3,4 % u odnosu na isto razdoblje lani, što je već 18. kvartal zaredom rasta.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Obrtnička komora upozorava! Do rujna povucite kozmetiku koja sadrži ovu supstancu

Komora poziva obrtnike da se što prije prilagode novim propisima i na vrijeme povuku proizvode sa zaliha.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Valeria Boltneva/pexels.com

Od 1. rujna 2025. na snagu stupa Uredba Komisije (EU) br. 2025/877 kojom se zabranjuje uporaba TPO-a (Trimethylbenzyldiphenylphosphine oxide) u kozmetičkim proizvodima, uključujući lakove za nokte. To znači da će nakon tog datuma svi proizvodi koji sadrže ovu supstancu biti povučeni s tržišta, kako iz trgovina tako i iz profesionalne upotrebe u kozmetičkim salonima.

Hrvatska obrtnička komora zatražila je službeno tumačenje Ministarstva zdravstva vezano uz primjenu uredbe i moguće prijelazne rokove. Međutim, dodatnih odgoda nema. Proizvodi s TPO-om nakon 1. rujna ne smiju biti dostupni potrošačima niti korišteni u salonima.

Zbog toga Komora poziva obrtnike da se što prije prilagode novim propisima i na vrijeme povuku proizvode sa zaliha. Naglašavaju kako se svi proizvodi s TPO-om moraju do navedenog roka ukloniti iz upotrebe i zbrinuti u reciklažnim dvorištima.

Oni koji ne prilagode poslovanje mogli bi se suočiti s regulatornim posljedicama.

Nastavite čitati

Reporter 452 - 28.08.2025.

Facebook

Izdvojeno