Povežite se s nama

Gospodarstvo

Gospodarske teme nastavljene u Mraclinu

Objavljeno

na

Domoljubna koalicija VI. Izborne jedinice predvođena Draženom Bošnjakovićem današnji dan iskoristila je i kako bi se bavila gospodarskim temama, te je posjetila uspješne poduzetnike s velikogoričkog područja.

Jedna od tvrtki koja zasigurno s ponosom nosi naziv “uspješna” je tvrtka PPS Galeković, koja je s radom počela još davne 1956. godine, a kroz sve ove godine samo je rasla i ustabilila svoje mjesto na hrvatskom, ali što je još važnije na svjetskim tržištima.

„Ovo je obiteljska tvrtka koja je konstantnim radom, ulaganjem, trudom, investiranjem u najmodernije tehnologije obrade, i kvalitetnim radnim kadrom postigla uspjeh.“ –rekao je Filip Galeković koji je istaknuo da je u tvrtci trenutno zaposleno 225 ljudi, te da je za te kapacitete hrvatsko tržište njima premalo, a udio izvoza u prodaji vlastitih proizvoda je veći od 70%.
„Prije tridesetak godina počeli smo izvoziti u Italiju, pa zemlje u regiji, a kasnijim izlaganjima na svjetskim sajmovima smo našli kupce na svim važnijim svjetskim tržištim. Engleska i Francuska su nam najveći kupci, ali izvozimo i u Japan, Australiju…“

Kada je u pitanju podrška države, Galeković kaže: „Dobivamo razne potpore za ulaganje i širenje proizvodnje, najvažnije da nam država pomaže kod traženja novih partnera kod izvoza i da nam omogući da samo radimo, a mi ćemo sve dalje sami.“

Obilazak poduzetnika u Mraclinu (30)

Dražen Bošnjaković, predsjednik skupštine Zagrebačke Županije, ističe kako je „potrebno da država gospodarstvenicima osigura uvjete, bude im partner, a ne da provodi politiku porezne represije koja duboko ulazi u džepove obrtnicima i gospodarstvenicima. Umjesto toga poduzetništvu treba davati punu podršku i to je ono za što se mi zalažemo i zato smo danas ovdje kako bismo čuli riječ gospodarstvenika, jer nisu oni tu radi nas nego smo mi tu radi njih“.
Oduševljen viđenim Bošnjaković je posebno naglasio: „Ovo je jedan impresivan primjer sjajnog funkcioniranja ovakvog jednog gospodarskog subjekta na području naše županije, vidi se da je tu prisutna jedna tradicija, i da je svaka nova generacija donijela jednu novu vrijednost, odnosno novu tehnologiju. Ovakvih tvrtki Hrvatska treba što više.“
Kandidat na listi Domoljubne koalicije, nekadašnji ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković, istaknuo je jasan stav Domoljubne koalicije: „Zadaća države je, a na tome će buduća Vlada Domoljubne koalicije inzistirati, stvaranje čvrstog zakonodavnog okvira koji se neće mijenjati svaki mjesec, jasan porezni sustav koji će biti stabilan, poticajne mjere za male i srednje poduzetnike.“ Jandroković je dodao kako je „ovo je idealan primjer gdje se vidi da je sve to moguće i takve tvrtke moramo poticati i kao društvo prepoznati privatne poduzetnike i njihovu inicijativu, jer oni su ti koji stvaraju novu vrijednost.“

Obilazak poduzetnika u Mraclinu (15)

Tvrtka Galeković jedna je od najvećih drvoprerađivačkih industrija, a uz sjedište i pogon u Mraclinu na području Sisačko-moslavačke županije zapošljava veliki broj radnika u općini Majur, čime je vrlo značajna za razvoj županije, a potvrdio nam je to i župan Sisačko-moslavačke županije Ivo Žinić .

„Obišao sam tu tvrtku i vidio na koji način posluje, radi vrlo moderne proizvode od parketa, seljačkih podova… To je nešto što trebamo poticati, naravno da želimo da sirovina koja je prisutna na području naše županije, a kod nas je to hrast, bude prerađena, ne bi voljeli da se trupci izvoze, nego želimo napraviti finalnu proizvodnju. Vjerujem da će buduća Vlada i rukovodstvo Hrvatskih šuma imati za to razumijevanja, te da će svi drvoprerađivači na području naše županije imati dovoljno sirovina za svoju proizvodnju.“

Osim tvrtke Galeković predstavnici Domoljubne koalicije za šestu izbornu jedinicu Vlatka Vukelić, Dražen Bošnjaković, Gordan Jandroković, Mario Župan, Ivo Žinić i gradonačelnik Dražen Barišić , obišli su još jednu vrlo uspješnu tvrtku, a to je KOVA d.o.o., koja je osnovana 1983. godine. Više o samom poslovanju rekla nam je Kristina Žordić.

Obilazak poduzetnika u Mraclinu (41)

„Mi smo proizvođačko društvo koje zapošljava 104 zaposlenika, bavimo se proizvodnjom metalnih proizvoda, opreme za dječja igrališta, tu je aktualna obrada drveta, imamo pogon za obradu plastike i plastičnu defoirmaciju. Velikim dijelom asortiman izvozimo u zemlje u EU, proizvođači smo koji prate nove tehnologije, te potraživanja kupaca ne samo u Hrvatskoj, nego i u cijelom svijetu. Treba naglasiti da smo vrlo motivirani i radimo timski, puno je mladih inženjera i ekonomista, i puni smo novih ideja, te se borimo da budemo čim uspješniji kako bi naše domaće turopoljske proizvode plasirali širom svijeta.“

Kada smo pitali za tajnu ovakvog uspjeha Žordić je kratko rekla: „Red, rad i disciplina…i borba!“

I dok se mnogi na tržištu bune kako je teško opstati, stiže poruka iz uspješne tvrtke iz Mraclina: „Na tržištu se može opstati, ovo je izazov, tko želi raditi kvalitetne proizvode i ozbiljno se primiti posla taj može i uspjeti!“

galerija fotografija:

Gospodarstvo

Zagrebačka županija dodjeljuje sredstva za razvoj poduzetništva

Sredstva su namijenjena gradovima i općinama za razvoj inkubatora i infrastrukture.

Objavljeno

na

Objavio/la

Zagrebačka županija će ove godine gradovima i općinama dodijeliti milijun eura za razvoj poduzetničkih zona i poduzetničkih inkubatora.

Sredstva mogu iskoristiti za izgradnju energetske, komunalne, prometne i komunikacijske infrastrukture te komunalnih vodnih građevina do zone i u zoni, kao i za uređenje okoliša.

Također, sredstva se dodjeljuju i za izgradnju i opremanje poduzetničkih inkubatora i njihovih okoliša.

Maksimalno ostvariv iznos potpore je 150 tisuća eura, a postotak sufinanciranja ovisi o indeksu razvijenosti grada ili općine.

Županijski poziv je otvoren do iskorištenja sredstava, a najkasnije do 30. Studenoga.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Istraživanje pokazalo – Standardna košarica potvrđuje trend rasta cijena

Objavljeno

na

Objavio/la

trgovina

– Potrošačka košarica za osnovne potrebe poskupljuje i nastavlja trend rasta cijena, što jasno pokazuje da građani sve više plaćaju, a u vrećici nose sve manje – komentirala je Ana Knežević, predsjednica HUZP-a.

Naime, još snažnije poskupljuje košarica koja odražava stvarne potrošačke navike i potrebe, a čiji se porast cijena vidi u rezultatima istraživanja portala Koliko.HR u suradnji s Hrvatskom udrugom za zaštitu potrošača (HUZP).

Kao prvo, analizom posljednjih šest mjeseci utvrđeno je poskupljenje standardne prehrambeno-higijenske košarice za četveročlanu obitelj za 17,49 eura, pa je već drugi mjesec zaredom iznad 730 eura. Riječ je o košarici koja odražava realne potrebe i navike hrvatskih obitelji.

Kao drugo, prosječna cijena temeljne prehrambeno-higijenske košarice za četveročlanu obitelj u siječnju 2026. iznosila je 485,26 eura, što je 1,22 eura više nego u prosincu.

Koliko je to u kunama?

– Na prvu možda ne zvuči mnogo, ali dva eura mjesečno su nekadašnjih 15 kuna. Još više zabrinjava činjenica da standardna košarica za četveročlanu obitelj iznosi nekadašnjih 5.542 kuna – ističe Siniša Bogdanić s portala Koliko.HR.

Što sadrži temeljna košarica?

Temeljna ili tzv. „košarica za preživljavanje“ sadrži 51 artikl i pokriva minimalne mjesečne potrebe kućanstva: osnovne namirnice i sredstva za higijenu, uglavnom domaći proizvodi, bez luksuza.

Što sadrži standardna košarica?

Standardna košarica s 77 proizvoda bogatija je verzija, temelji se na navikama i preferencijama. Sadrži više mesa i voća, tunu i paštete, čokoladne namaze, grickalice, sokove te umjerene količine piva i vina, uz dodatne higijenske proizvode poput papirnatih kuhinjskih ručnika i vlažnih maramica.

Kako se računa?

Obje se košarice računaju prema modelu: majka, otac, sin od 13 i kći od 10 godina.

Cijena nacionalne košarice daje najtočniji prikaz trenda rasta cijena, troškova prehrane i higijene u Hrvatskoj i predstavlja prosjek županijskih vrijednosti.

Najskuplje temeljne i standardne košarice zabilježene su u Splitsko-dalmatinskoj, Požeško-slavonskoj, Varaždinskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, a temelje se na cjenicima koje trgovački lanci moraju svakodnevno objavljivati prema Vladinoj odluci od 2. svibnja 2025. godine.

Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet, provodi anonimno istraživanje o tome kako doživljavate rast cijena, mjere Vlade i ponašanje trgovačkih lanaca.

Sudjelovati možete klikom na poveznicu.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Rekordan broj novih majstora! U 2025. godini položeno čak 900 ispita

Broj novih majstora raste treću godinu zaredom, a najviše ih dolazi iz tehničkih i ugostiteljskih zanimanja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

U 2025. godini u Hrvatskoj je položeno 900 majstorskih ispita, čime je nastavljen trend rasta broja novih majstora. Prema podacima Hrvatske obrtničke komore (HOK), godinu ranije položena su 884 ispita, a 2023. njih 777.

Najviše novih majstora dolazi iz zanimanja elektroinstalatera, frizera, autoservisera, automehaničara, kuhara te vodoinstalatera i instalatera grijanja i klimatizacije.

Osim majstorskih ispita, u 2025. godini položena su i 1.062 ispita o stručnoj osposobljenosti, najviše u zanimanjima priprematelja jednostavnih jela i slastica, masera, keramičara, poslužitelja jela i pića, cvjećara-aranžera te vulkanizera. I u ovom segmentu bilježi se rast u odnosu na prethodne dvije godine. 2024. položeno je 971, a 2023. godine 770 ispita.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Obrtnici mogu raditi i u mirovini bez zatvaranja obrta – stižu izmjene zakona

Ministar gospodarstva najavio je promjene koje bi starijim obrtnicima omogućile nastavak rada uz mirovinu te smanjenje dijela nameta.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: unsplash.com

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar najavio je novi Zakon o obrtu kojim bi se obrtnicima omogućilo da i nakon 65. godine nastave raditi bez gašenja obrta. Mjera je povezana s odlukom Vlade prema kojoj od 1. siječnja 2026. umirovljenici mogu raditi puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine, dok ostaje i opcija rada na pola radnog vremena uz punu mirovinu.

Kako piše Mirovina.hr, promjene dolaze nakon nezadovoljstva dijela obrtnika koji su upozoravali na nepovoljniji položaj u odnosu na vlasnike trgovačkih društava.

Mogućnost nastavka rada odnosi se i na osobe koje obavljaju profesionalnu samostalnu djelatnost, kao i na roditelje njegovatelje, njegovatelje prema propisima socijalne skrbi, udomitelje te osobe koje pružaju pomoć i njegu hrvatskim ratnim vojnim invalidima.

Uz to, najavljeno je i smanjenje opterećenja za obrtnike, uključujući niže doprinose te uklanjanje dijela administrativnih i financijskih prepreka.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Koliko je jaka poduzetnička scena u Zagrebačkoj županiji?

17.467 registriranih i 13.281 aktivnih pravnih osoba na kraju 2025.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Zagrebačka županija ponovno se svrstava među ključne poticatelje razvoja gospodarstva Republike Hrvatske.

Prema podacima s kraja prošle godine, najviše trgovačkih društava, obrta i slobodnih zanimanja, odmah nakon Grada Zagreba, bilježe Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, Istarska, Zagrebačka, Osječko-baranjska te Zadarska županija, koje se izdvajaju kao vodeće gospodarske sredine u zemlji.

Udio veći od 5 % registriranih pravnih osoba ostvaruju Primorsko-goranska (7,8%), Istarska (7,2%) i Zagrebačka županija (6,8%), koje isti poredak drže i prema broju fizičkih osoba.

Važno je istaknuti kako je Zagrebačka županija na kraju prošle godine imala je 17.467 registriranih i 13.281 aktivnih pravnih osoba, uz gotovo 13 tisuća trgovačkih društava te više od 6.300 obrta i slobodnih zanimanja.

Prema strukturi vlasništva na razini županija, najveći udio subjekata u privatnom vlasništvu bilježi Grad Zagreb (87,7 %), potom Istarska (84,9 %) i Zagrebačka županija (84,5 %).

Trgovina na malo, Ostale uslužne djelatnosti i Građevinarstvo čine top tri djelatnosti u pogledu zastupljenosti registriranih i aktivnih subjekata. Slijede ih Prerađivačka industrija te Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno