Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture priprema novi Zakon o naplati cestarine kojim bi se ukinula mogućnost plaćanja cestarine u gotovini, a za sva teretna vozila i motocikle uvela obvezna uporaba posebnih uređaja u vozilu. Nacrt zakona trenutačno je u javnom savjetovanju koje traje do 15. listopada, piše N1.

Prema obrascu o procjeni učinaka propisa, Vlada je u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti predvidjela uvođenje jedinstvenog elektroničkog sustava naplate cestarine na cijeloj mreži autocesta u Hrvatskoj. Sustav će se temeljiti na slobodnom prometnom toku bez zaustavljanja na naplatnim kućicama, koristeći mikrovalnu tehnologiju na frekvenciji 5,8 GHz te automatsko prepoznavanje registarskih pločica.

Teretna vozila i motocikli morat će imati uređaj u vozilu, dok će laka vozila do 3,5 tone moći birati između uređaja ili prijave u sustav temeljen na prepoznavanju registarskih pločica. Ministarstvo ističe da će ukidanje gotovinskog plaćanja smanjiti operativne troškove i ubrzati prometni tok.

Koncesionari autocesta dobit će obvezu usklađivanja i implementacije novog sustava, a javnost se o zakonskom prijedlogu može izjasniti putem platforme e-Savjetovanja.

Svačega smo se već nagledali u prometu, no današnji ‘kapitalac’ s velikogoričkih cesta pokazuje da ljudska inovativnost nema granica.

Što je ponukalo ponosnog vlasnika da oglas ispiše markerom po limariji? 🙂

Pada nam na pamet jedino skupoća “pravih” reklamnih naljepnica…u svakom slučaju – posve drugačija reklama!

Građani, osobito starije životne dobi, sve su češće meta prevaranata koji koriste različite metode kako bi došli do novca ili osjetljivih podataka. Policijska uprava zagrebačka upozorava na novi oblik prijevare u kojoj se počinitelji telefonom predstavljaju kao liječnici zagrebačkih bolnica te od roditelja traže hitnu uplatu novca za navodno teško ozlijeđeno dijete.

Prevaranti pozivaju nasumično odabrane građane, tvrde da je njihovo dijete teško stradalo u prometnoj nesreći te da je potrebna hitna operacija. Zatim traže da se novac u gotovini preda na unaprijed dogovorenoj lokaciji, i to u iznosima od više tisuća eura. Policija naglašava kako liječnici nikada ne traže takav oblik plaćanja te građane savjetuje da razgovor odmah prekinu i obavijeste policiju na broj 192.

No, to nije jedini oblik prevare koji je uočen. Građani sve češće primaju lažne SMS poruke u kojima ih se obavještava o navodnim prekršajima, uz poveznicu za plaćanje kazne. Takve poruke su oblik tzv. smishinga, pokušaja krađe podataka putem SMS-a. Prevaranti žele navesti građane da kliknu na poveznicu i otkriju svoje osobne ili financijske podatke. Policija jasno poručuje da se kazne ne šalju SMS-om, a službena stranica Ministarstva unutarnjih poslova za provjeru prekršaja dostupna je isključivo na adresi eprekrsaji.mup.hr.

Na meti su i korisnici društvenih mreža te stranica za upoznavanje, gdje se sve češće bilježe tzv. romantične prijevare. Počinitelji glume zainteresirane partnere, razvijaju povjerenje i potom traže novac, darove ili osjetljive podatke. U nekim slučajevima od žrtve traže i intimne fotografije koje kasnije mogu poslužiti za ucjenu.

Šire se i prijevare putem e-maila. Lažne ponude brze zarade, zahtjevi za donacijama ili linkovi za unos osobnih podataka najčešći su trikovi. Karakteristika takvih poruka su nepersonalizirani tekstovi, pisanje velikim slovima i nerealna obećanja.

Policija apelira na građane da budu oprezni i da ne nasjedaju na obećanja i pozive nepoznatih osoba, bilo telefonom, SMS-om ili putem interneta. Sumnjive poruke i pozive treba odmah prekinuti ili obrisati, a svaki pokušaj prijevare prijaviti policiji.

U Njemačkoj je u 2024. godini u prometnim nesrećama povezanim s alkoholom ozlijeđeno gotovo 18 tisuća ljudi, a život je izgubilo njih 198, piše HAK. Statistika pokazuje da se takva nesreća dogodi u prosjeku svakih 15 minuta. Zbog toga je Njemačko vijeće za sigurnost u prometu (DVR) ponovilo svoj zahtjev za uvođenje potpune zabrane konzumacije alkohola za sve sudionike u prometu.

Predsjednik DVR-a Manfred Wirsch poručio je da razlike u sadašnjim propisima samo stvaraju nesigurnost dok sigurnost na cestama traži jasnoću, a jasnoća znači samo jedno, bez alkohola za volanom.

Trenutačno u Njemačkoj nulta tolerancija vrijedi za mlade vozače do 21 godine, početnike u probnom roku te vozače u komercijalnom prijevozu putnika. No, zakoni dopuštaju različite granice za ostale vozače: kazne se mogu izreći već pri 0,03 % alkohola u krvi ako je vozač uključen u nesreću, dok za one s 0,05 % do 0,11 % alkohola, čak i bez nesreće, prijeti novčana kazna do 1000 eura i zabrana vožnje.

DVR smatra da takav sustav ostavlja previše prostora za dvosmislenost i šalje krivu poruku. Stoga, traže jedno pravilo za sve i potpunu zabranu alkohola na cesti, neovisno o tome radi li se o automobilu, motociklu, biciklu ili električnom romobilu.

U Hrvatskoj je dopuštena granica do 0,5 promila alkohola u krvi za većinu vozača, dok vrijedi nulta tolerancija za profesionalne vozače, vozače mlađe od 24 godine te početnike.

Od svibnja do kraja kolovoza Državni inspektorat (DIRH) proveo je 7.308 koordiniranih nadzora u 1.879 objekata povezanih s turizmom širom Hrvatske. Utvrđeno je više od 8.500 povreda propisa, a na mjestu izvršenja naplaćeno je 3.154 kazni u ukupnom iznosu od 852,5 tisuća eura.

Kako piše Poslovni.hr, kontrole su provedene u sklopu pripreme i tijekom turističke sezone, a obuhvatile su hotele, kampove, marine, ugostiteljske objekte, trgovine i druge subjekte. Najviše nadzora bilo je na području Splitsko-dalmatinske, Zadarske, Šibensko-kninske i Dubrovačko-neretvanske županije. U 38 % slučajeva nepravilnosti nije bilo.

Među utvrđenim prekršajima najčešće su se ponavljali nedostatci u opremi i kategorizaciji objekata, nepridržavanje higijenskih standarda, nepravilnosti u provedbi HACCP sustava, neisticanje cijena te slučajevi neregistriranog poslovanja. Poljoprivredna inspekcija usmjerila se na ispravnost označavanja hrane i provjeru autentičnosti proizvoda.

Posebna pažnja bila je na zaštiti radničkih prava. Inspektori rada otkrili su neprijavljene radnike, neregulirane radne odnose i nezakonito zapošljavanje državljana trećih zemalja. Samo u tom segmentu naplaćene su kazne i mjere u ukupnom iznosu od 667,1 tisuću eura. U području zaštite na radu utvrđen je manjak procjena rizika, nedostatak osobne zaštitne opreme i nepravilna osposobljenost zaposlenih.

Protiv prekršitelja pokrenuto je 246 optužnih prijedloga, izdano 600 prekršajnih naloga vrijednih gotovo 950 tisuća eura, dok je u 1.760 slučajeva primijenjeno načelo oportuniteta, pa su subjekti dobili priliku ispraviti nepravilnosti bez sankcija. Oduzeta je i imovinska korist u vrijednosti od 131,4 tisuće eura.

Iz DIRH-a poručuju da su nadzori pokazali kako većina subjekata posluje u skladu sa zakonima, no da dio i dalje bilježi ozbiljne propuste. Koordinirani nadzori, naglašavaju, doprinose jačanju pravne sigurnosti, zaštiti potrošača i radnika te podizanju kvalitete turističkih usluga.