Povežite se s nama

Zanimljivosti

Gorivo bez državne kontrole, što nas čeka kad svatko igra po svojim pravilima?

Donosimo analizu razlika među dobavljačima, pogled unatrag i ono najvažnije, što bi vozače moglo čekati u budućnosti.

Objavljeno

na

Foto: Engin Akyurt/pexels.com

Za vozače u Hrvatskoj više ništa nije isto kad se zaustave na benzinskoj postaji. Nakon što je Vlada Republike Hrvatske ukinula Uredbu o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata, cijene goriva više nisu „uštimane“ svaka dva tjedna po istom ključu. Umjesto toga, ponovno vlada tržište, a to znači da litra goriva na jednoj pumpi može biti i do nekoliko centi skuplja nego na drugoj. Početak je to jedne nove ere za domaće vozače ili još bolje rečeno, vraćanje na stari režim. A to znači da je prije točenja potrebno pogledati cijene na svim postajama.

Razlike u cijenama

Cijene prije ukidanja odredbe su bile sljedeće:

  • Benzin – 1,45 €
  • Dizel – 1, 38 €
  • Plavi dizel – 0,77 €

Pogled na nove cijene goriva nakon Vladine odluke otkriva zanimljive razlike među distributerima. Prema informacijama portala Cijenegoriva.info

Prema informacijama portala Cijenegoriva.info, kada je riječ o Eurosuperu 95, cijene se kreću od 1,41 € na Shellovim i Tifonovim crpkama, do 1,45 € kod AdriaOila, Lukoila i Attendocentra. Ostali se kreću unutar tog raspona, primjerice, Ina, Crodux i Petrol drže cijenu od 1,44 €, dok je Mitea iz Samobora najpovoljnija s 1,43 € po litri.

Kod Eurosupera 100, svi veći distributeri gotovo su usklađeni, cijene se kreću između 1,85 € i 1,86 €, uz malu iznimku Shella, koji ga prodaje po 1,848 €.

Eurodizel, ima cijene od 1,36 € na Shell i Tifon postajama, do 1,39 € na crpkama Ine, Croduxa i Petrola. Lukoil, Mitea i AdriaOil nude cijene u sredini, to jest 1,38 €. Zanimljiv je i slučaj premium dizela, gdje je raspon značajniji, od 1,50 € kod Lukoila do 1,76 € kod Ine, Petrola i Croduxa. Shell se drži na 1,739 €, a Tifon na 1,75 €, što znači da je razlika i do 26 centi po litri.

Autoplin je i dalje najpovoljnija opcija za one koji su uložili u plinsku instalaciju. Cijene variraju od 0,73 € (Mitea) do 0,82 € (Ina), dok se ostali kreću u rasponu od 0,76 do 0,81 €.

Što se tiče plavog dizela, koji je važan za poljoprivrednike, svi distributeri, od Croduxa do Shella, trenutačno drže identičnu cijenu. 0,77 €, što je ujedno bila i cijena prije ukidanja uredbe.

Što zapravo utječe na cijenu goriva?

I dok je dosad država svaka dva tjedna određivala gornju granicu cijena naftnih derivata, sada svaka kompanija formira cijene prema vlastitom modelu. Ono što najviše utječe na cijenu je:

  • Tržišna cijena sirove nafte koja podliježe globalnim burzovnim kretanjima, geopolitičkim krizama i dogovorima među zemljama OPEC-a.
  • Tečaj eura u odnosu na dolar, jer se sirova nafta plaća u dolarima, a prodaje u eurima.
  • Porezi i trošarine, koji čine znatan udio u konačnoj cijeni (preko 50% u nekim slučajevima).

Također, lokacija će zasigurno odigrati svoju ulogu. Manje benzinske u unutrašnjosti možda će nuditi niže cijene kako bi konkurirale, dok će postaje uz autoceste ili u urbanim sredinama vjerojatno zadržati više cijene zbog većeg prometa i manje potrebe za privlačenjem kupaca.

Kakva je budućnost cijena? Optimizam ili neizvjesnost?

Iako su nove cijene, u prosjeku, vrlo slične starima (npr. Eurosuper 95 je i prije i sada oko 1,45 €, dizel 1,38 €, a plavi dizel 0,77 €), to ne znači da će tako i ostati. Dapače, budućnost je sada još neizvjesnija. Bez Vladine intervencije, cijene će još više ovisiti o tržišnim šokovima. Ako dođe do daljnje eskalacije sukoba na Bliskom istoku, ili smanjenja proizvodnje u OPEC-u, cijene bi mogle naglo porasti. S druge strane, prelazak na obnovljive izvore energije mogao bi ih spustiti.

Vozači više neće imati „sigurnosnu mrežu“ Vladine uredbe koja je barem djelomično amortizirala skokove nafte na svjetskim tržištima. Međutim treba napomenuti kako je ministar gospodarstva Ante Šušnjar rekao kako će Vlada i dalje pratiti situaciju na tržištu i reagirati u slučaju da cijene krenu neopravdano divljati.

Ako je išta jasno, onda je to da se vozači moraju početi ponašati kao i kad kupuju sve ostalo, promišljeni, informirani i spremni birati. A kada se natječete s tržištem, informacija je najvrjednije gorivo.

Zanimljivosti

Green River festival se nastavlja! Pogledajte što vas sve očekuje ovaj tjedan

Ulaz na festival je slobodan.

Objavljeno

na

Objavio/la

Zagreb je ponovno domaćin Green River Festivala, kulturno-zabavne manifestacije koja se održava uz rijeku Savu, na lokaciji Obale dr. Savke Dapčević Kučar kod Mosta slobode. I ovaj tjedan, svakodnevno od popodneva do ponoći (vikendom i dulje), posjetitelje očekuje raznolik program, od koncerata i DJ nastupa, do kreativnih radionica, sportskih turnira i dječjeg kina. Ulaz na festival je slobodan.

U samom srcu ljeta, festival donosi ležernu, ali sadržajnu atmosferu na rijeku, gdje se svakodnevno od 17:17 sati održava “Fjaka na Savi”. Paralelno, tijekom cijelog dana otvorena je sportska zona za sve željne rekreacije.

Svaki dan u tjednu donosi svoj tematski glazbeni ugođaj, kao što su “Funky Tuesday” i “Reggae Wednesday” do “Friday I’m in Love” slušaonica. Uz to, program se obogaćuje radionicama i večernjim nastupima.

Danas, u ponedjeljak (4.8.), festival se otvara DJ partyjem “B2B or not 2B” u režiji DJ Demija i DJ Ine. U utorak (5.8.) atmosfera se prebacuje u djembe ritmove i poeziju, uz radionicu bubnjeva i večernji nastup Milka Kiša. Srijeda (6.8.) donosi “Beer and Paint” radionicu oslikavanja ljeta, dok je četvrtak (7.8.) rezerviran za humoristični program “Šalu na Savu” i večernji nastup Sexy Female Dua. Petak (8.8.) donosi večernji koncert sastava Pianobox Co, a subotnja večer (9.8.) zove na Afro Electronic party s kolektivom $$$NA i Djembe Brat.

Za kraj tjedna, u nedjelju (10.8.), organiziran je turnir u beli te kino projekcija animiranog klasika “Čudnovate zgode Šegrta Hlapića”.

Ako ste još uvijek u gradu, slobodno navratite.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Nesanica sve češća zbog stresa, stručnjaci objašnjavaju zašto

Dok vi pokušavate zaspati, vaš mozak i dalje misli da je u opasnosti. Istraživanje pokazuje zašto stres ozbiljno remeti san.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Sve više odraslih osoba širom svijeta, osobito u današnjem ubrzanom ritmu života, suočava se s nesanicom uzrokovanom stresom. Kako piše Večernji.hr, problem koji pogađa milijune ne odnosi se samo na teškoće pri usnivanju, već i na poremećen ritam sna, kraće trajanje odmora i učestale buđenja. Prema riječima stručnjaka za spavanje, stres ne djeluje samo na emocije, on izravno blokira biološke mehanizme potrebne za zdrav i restorativan san.

Iako stres u malim dozama može biti koristan, primjerice, kad nas motivira da se nosimo s izazovima, njegova prisutnost prije spavanja može imati suprotan učinak. Certificirani stručnjak za spavanje Eric Ridenour sa stranice Eachnight.com objašnjava kako stres izravno utječe na našu sposobnost da zaspimo. “Kad smo pod stresom, sustavi uzbuđenja u mozgu ostaju aktivni”, kaže Ridenour. “Tijelo može biti iscrpljeno, ali mozak i dalje radi punom parom, kao da smo u pripravnosti.”

Ovaj biološki nesklad s vremenom stvara negativnu naviku: mozak počinje povezivati vrijeme za spavanje s tjeskobom i frustracijom, a ne s odmorom. Rezultat je poznat mnogima, okretanje po krevetu, iscrpljenost i nemogućnost da se misli utišaju.

Istraživanje portala Eachnight.com potvrđuje ono što mnogi već osjećaju na vlastitoj koži, stres ozbiljno narušava kvalitetu sna. Osobe koje su prijavile srednje do visoke razine stresa imale su problema s usnivanjem, spavale su kraće u prosjeku 1,5 sat manje, a posebno zabrinjava podatak da im se značajno smanjila REM faza sna, ključna za emocionalnu obradu i mentalnu regeneraciju. Još jedan neprijatelj spavanja je povišena razina kortizola (hormona stresa) koja može ostati visoka i do dva sata nakon što legnemo. Tijelo, zapravo, misli da je i dalje u stanju opasnosti, iako je jedini okidač vlastiti um.

Ipak, stručnjaci ističu da nismo bespomoćni. Ključ leži u stvaranju rutine koja umiruje um i tijelo. Prvo pravilo je isključiti poslovne obveze nakon određene večernje točke, e-mailovi i obavijesti mogu pričekati. Jednako korisno može biti vođenje dnevnika misli ili zapisivanje zadataka za sutra, čime se mentalni teret simbolično “odlaže”. Savjetuje se i uvođenje tzv. prijelazne zone , 30 do 60 minuta prije sna bez ekrana, u kojoj se prakticiraju smirujuće aktivnosti poput čitanja, istezanja ili meditacije. Idealna spavaća soba, kažu stručnjaci, trebala bi biti tamna, hladna i bez ometanja. Za one kojima misli i dalje bruje, bijeli šum ili opuštajući zvukovi mogu pomoći da se pažnja preusmjeri. I za kraj, dosljedan ritam spavanja i buđenja, čak i vikendom, može napraviti ogromnu razliku.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Ove uobičajene namirnice mogu ozbiljno ugroziti zdravlje vašeg psa, pogledajte što nikako ne smije pojesti

Neke uobičajene namirnice koje svakodnevno koristimo u kuhinji mogu imati ozbiljne, pa čak i kobne posljedice za pse.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Bruno Cerver/pexels.com

Psi su znatiželjni, pogotovo kad je riječ o hrani. Molećiv pogled, lagano cviljenje, rep koji maše u iščekivanju, sve to može natjerati i najdiscipliniranijeg vlasnika da popusti. No, kako prenosi Večernji.hr nije svaka ljudska hrana sigurna za pseću zdjelicu. Dapače, neke uobičajene namirnice koje svakodnevno koristimo u kuhinji mogu imati ozbiljne, pa čak i kobne posljedice za pse.

Kuhana kost

Mnogi će reći da psi vole kosti i to je istina. No velika je razlika između sirove i kuhane kosti. Stručnjaci objašnjavaju da se kuhana kost lako raspada u oštre komadiće koji mogu začepiti probavni sustav, izazvati zatvor ili, u najgorem slučaju, probušiti crijeva. Takvo stanje može imati smrtonosan ishod, osobito ako se ne reagira na vrijeme.

Grožđe i grožđice

Još opasnija je, vjerovali ili ne, sitna grožđica. Iako se točan uzrok toksičnosti ne zna, i grožđe i grožđice povezani su s ozbiljnim oštećenjem jetre i zatajenjem bubrega kod pasa. Dovoljna je i mala količina da izazove teške zdravstvene komplikacije. Stoga kolači, keksi, žitarice i sve ostalo što ih sadrži trebaju biti izvan dohvata psećih njuški.

Luk, češnjak i vlasac

Još jedna česta pogreška je uključivanje luka ili češnjaka u pseću prehranu, osobito u ostacima s obiteljskog stola. Bilo da su sirovi, kuhani ili sušeni, pripadnici porodice luka mogu uzrokovati oštećenje crvenih krvnih stanica i gastrointestinalne smetnje. Ono što ovu opasnost čini dodatno lukavom je činjenica da se simptomi često ne javljaju odmah, već danima nakon konzumacije.

Bez panike, ali s oprezom

Upozorenja poput onih koje je izdala udruga Battersea Dogs and Cats Home služe kao podsjetnik da i najbolje namjere mogu imati loše posljedice ako nismo informirani. Psi možda jesu članovi obitelji, ali njihove potrebe i osjetljivosti nisu iste kao naše. Zato stručnjaci apeliraju na vlasnike da ne dijele ljudsku hranu nasumce, već da se konzultiraju s veterinarima i informiraju o tome što njihov ljubimac smije i ne smije pojesti.

Psi nam vjeruju, ali mi smo ti koji moraju donositi informirane odluke. Od komada čokolade do ostataka od nedjeljnog ručka, sve što njima izgleda primamljivo može nositi ozbiljan rizik. Ako želite svom psu pružiti dug, zdrav i sretan život zapamtite, bolje je spriječiti nego liječiti.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Srednje škole za odlikaše! Gdje su upisani učenici s najviše bodova?

Donosimo koje su srednje škole bile izbor onih s najviše bodova.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Paweł L./pexels.com

Ljetni upisni rok završen je službenom dostavom upisnica školama, čime su učenici i formalno postali srednjoškolci. Dok oko osam tisuća praznih mjesta čeka jesenski rok, Srednja.hr donosi popis srednjih škola koje su upisali učenici s najviše bodova u našoj okolici.

Škole s prijamnim ispitom:

  1. I. gimnazija – prirodoslovno-matematička gimnazija – prosječan broj bodova 87,72
  2. XV. gimnazija – prirodoslovno-matematička gimnazija – prosječan broj bodova 86,71 3.
  3. Gimnazije Lucijana Vranjanina – prirodoslovno-matematička gimnazija – prosječan broj bodova 86,54
  4. Gimnazija Tituša Brezovačkog – opća gimnazija – prosječan broj bodova 86,24
  5. I. gimnazija – opća gimnazija – prosječan broj bodova 85,92
  6. X. gimnazija Ivan Supek – prirodoslovno-matematička gimnazija – prosječan broj bodova 85,58
  7. Prirodoslovna škola Vladimira Preloga – prirodoslovna gimnazija – prosječan broj bodova 85,30
  8. Gimnazija Lucijana Vranjanina – opća gimnazija – prosječan broj bodova 84,99
  9. Prirodoslovna škola Vladimira Preloga – prirodoslovna gimnazija uz predmete na stranom jeziku – prosječan broj bodova 84,98
  10. V. gimnazija – prirodoslovna-matematička gimnazija – prosječan broj bodova 84,05

Škole bez prijamnog ispita:

  1. X. gimnazija Ivan Supek – opća gimnazija uz skupinu predmeta na stranom jeziku – prosječan broj bodova 79,54
  2. X. gimnazija Ivan Supek – opća gimnazija – prosječan broj bodova 79,04
  3. II. gimnazija – opća gimnazija – prosječan broj bodova 79,02
  4. IV. gimnazija – dvojezični program jezične gimnazije na engleskom jeziku – prosječan broj bodova 78,76
  5. Gornjogradska gimnazija – opća gimnazija – prosječan broj bodova 78,22
  6. XVI. gimnazija – dvojezični program jezične gimnazije na engleskom jeziku – prosječan broj bodova 78,22
  7. III. gimnazija – opća gimnazija – prosječan broj bodova 78,12
  8. XI. gimnazija – opća gimnazija – prosječan broj bodova 77,69
  9. Tehnička škola Ruđera Boškovića – tehničar za mehatroniku – prosječan broj bodova 77,65
  10. Zdravstveno učilište – farmaceutski tehničar – prosječan broj bodova 77,27

Za one koji još nisu osigurali svoje mjesto, slijedi jesenski rok.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Novi zakon o umjetnoj inteligenciji u EU! Programeri moraju otkriti sve karte

Od sada, developeri moraju javno otkriti izvore podataka, sigurnosne mjere i korake za zaštitu autorskih prava.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pexels.com

Europska unija službeno ulazi u novu eru regulacije umjetne inteligencije, piše Index.hr. Zakon o umjetnoj inteligenciji (AI Act), donesen prošle godine, danas je i formalno stupio na snagu u dijelu koji se odnosi na modele opće namjene poput ChatGPT-a i Geminija. Njegova svrha? Povećati transparentnost i sigurnost, zaštititi autorska prava te osigurati odgovornost onih koji razvijaju moćne AI sustave.

Prema novim pravilima, svi programeri koji razvijaju AI sustave opće namjene, dakle one koji generiraju tekst, analiziraju jezik ili pišu kod, moraju javno otkriti kako njihovi modeli funkcioniraju i na čemu su trenirani. Za naprednije modele, koji potencijalno mogu predstavljati rizik za društvo, uvode se dodatne obveze, uključujući detaljna izvješća o sigurnosnim mjerama. Zakon jasno zahtijeva da developeri prijave izvore podataka korištenih u obuci, osobito ako su se služili automatiziranim prikupljanjem sadržaja s web stranica. Također su dužni objasniti kako štite intelektualno vlasništvo i omogućiti komunikaciju s vlasnicima autorskih prava.

Unatoč novom okviru, nisu svi zadovoljni. Udruge koje štite interese autora i izdavača, poput njemačke inicijative Urheberrecht, kritiziraju zakon jer ne ide dovoljno daleko. Smatraju da bez obveze imenovanja konkretnih skupova podataka ili domena, transparentnost ostaje polovična.

U praksi, to znači da i dalje nije jasno koristi li AI sadržaje zaštićene autorskim pravima, poput članaka, pjesama ili fotografija, bez dopuštenja, što mnogi smatraju sivom zonom.

Europski ured za umjetnu inteligenciju, koji će nadzirati provedbu zakona, s nadzorom novih modela kreće u kolovozu 2026., a onih objavljenih ranije, godinu dana kasnije. No kad jednom sve krene, kazne neće biti simbolične: prekršaji mogu koštati do 15 milijuna eura ili 3 posto globalne godišnje prodaje, ovisno što je više. Kako bi olakšala prilagodbu, Europska komisija objavila je dobrovoljne smjernice i kodeks ponašanja. Google, tvorac AI modela Gemini, već je izrazio namjeru da potpiše kodeks, iako je upozorio da bi zakon mogao ograničiti inovaciju.

Nastavite čitati

Reporter 451 - 31.07.2025.

Facebook

Izdvojeno