∗Godina 2025. obilježena je kao Godina 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva, u spomen na krunjenje kralja Tomislava i pismo pape Ivana X., kojim je 925. sazvan Prvi splitski sabor gledan kao važan korak prema hrvatskoj samostalnosti i međunarodnom priznaju. Tom prigodom slavi se bogata kulturna i sve ono što stoljećima oblikuje hrvatski identitet. 

Matična škola Novo Čiče, zajedno s područnim školama u Bukevju i Veleševcu, pod inicijativom i vodstvom profesorice povijesti Ivane Previšić te uz podršku ostalih učitelja i učiteljica s ponosom je obilježila 1100. godišnjicu Hrvatskog Kraljevstva, i to posebnim projektnim danom koji je oživio prošlost i prenio ga budućim generacijama. 

Naime, toga su dana svi učenici, od najmlađih u razrednoj nastavi do starijih u predmetnoj nastavi, aktivno sudjelovali u istraživanju hrvatske povijesti i bogate kulturne baštine. 

Učenici razredne nastave izrađivali su i crtali kraljevske krune, štitove i konje te sudjelovali u svečanoj krunidbi kralja Tomislava, pretvorivši hodnik škole u kraljevski dvor. 

Posebna vrijednost ovog projektnog dana bila je u povezivanju povijesti s drugim nastavnim predmetima.

Na vjeronauku su se proučavala papinska pisma i širenje kršćanstva, s naglaskom na benediktince; na geografiji su učenici uspoređivali tadašnje i današnje granice Hrvatske; na hrvatskom jeziku istraživali su glagoljicu i pisali svoja imena tim starim pismom; na matematici su konstruirali geometrijske motive i pletere i simetrije lica hrvatskih kraljeva; dok su na likovnoj kulturi stvarali simbole državnosti nadahnute legendama i povijesnim predlošcima. 

-Ovaj projektni dan omogućio je učenicima da kroz istraživanje, kreativnost i suradnju dožive povijest, bolje razumiju hrvatsku kulturnu baštinu i ožive srednjovjekovnu Hrvatsku na zanimljiv i angažiran način. Sve aktivnosti poticale su timski rad, kreativnost i kritičko promišljanje. Učenici su kroz igru, istraživanje i praktičan rad povezali prošlost sa svojim iskustvom i na zabavan način učili cijeniti ono što nas čini narodom bogate povijesti – objasnila je učiteljica 2A razreda Katarina Golubić, koja je projekt provela zajedno s učiteljicom Sarah Gregurek iz produženog boravka. 

-Zahvaljujemo profesorici Ivani Previšić na inicijativi i predanom vođenju cijelog projekta, koji je učenicima pružio nezaboravno iskustvo i potaknuo ljubav prema povijesti i kulturnoj baštini naše zemlje – istaknula je ravnateljica OŠ Novo Čiče Martina Sviličić. 

Danas je u Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica održano svečano uručivanje uvjerenja pomoćnicima u nastavi u sklopu gradskog projekta „Svako dijete ima pravo na obrazovanje“.

Riječ je o 110 pomoćnika i pomoćnica koji su prošli besplatnu edukaciju našeg Pučkog otvorenog učilišta tijekom ljeta, čime je u našem gradu na razini županije educiran najveći broj osoba.

-Edukacija je ostvarena u dobroj sinergiji Učilišta i Grada koji dugi niz godina prepoznaje važnost i potrebu da učenicima omogućimo jednaku mogućnost obrazovanja, a izdan je i priručnik „Lektira za pomoćnike“ koji u cijelosti prati program Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih autorica Arijane Mataga Tintor i Sande Puljiz Vidović. Logično nam je bilo da upravo one i educiraju naše pomoćnike pomoću interaktivne nastave, puno vježbi i razmjene iskustava – ispričala je Anita Pišković, ravnateljica Učilišta.

A da je ovo doprinos našem društvu u cijelosti, istaknuo je gradonačelnik Krešimir Ačkar, podsjetivši da obzirom na vrijeme u kojem živimo, trebamo mi biti ti koji čine razliku.

-Sjećam se kada sam prije 10-tak godina bio predsjednik Odbora za obrazovanje pa nakon toga i pročelnik, kolika je bila potreba za pomoćnicima, i zato smo donijeli odluku, da ukoliko Europa ne želi financirati projekt, da ćemo to učiniti sami. Vi niste samo pomoć u nastavi, vi ste i psiholog i pedagog i defektolog, i u konačnici sudbina toga djeteta koji sjedi pored vas ovisi upravo o vama. Vi ste arhitekt njegove budućnosti. Odlučili ste, bez obzira na plaću, u ovom svijetu materijalizma raditi nešto drugo i zaraditi više, no što bi bilo sa sudbinama naše djece da nije vas? – poručio je pomoćnicima gradonačelnik i obećao u budućnosti raditi na povećanju njihovih materijalnih prava.

Alma Debijađi jedna je od osoba koje su kvalificirane za rad pomoćnika u nastavi, a koji ona u OŠ Nikole Hribara obavlja 9 godina, a prema njenim riječima, edukacija im je nadopunila znanja a bila je odlična prilika za razmjenu iskustava.

-Na predavanjima je bila vrlo prijateljska i topla atmosfera, u kojoj smo mogli raspraviti o problemima s kojima se susrećemo, jer naš posao nije nimalo lak. Mi nismo samo tu za djecu, mi smo podrška i roditeljima, nastavnicima i profesorima ali i svoj drugog djeci u razredu – objasnila je Alma i zahvalila u ime svih primatelja uvjerenja o osposobljavanju za pomoćnike u nastavi.

Dodajmo kako su edukacijom obuhvaćene četiri grupe polaznika, tri u Velikoj Gorici te jedna u Dugom Selu za pomoćnike s područja Zagrebačke županije.

Svečanost dodjele uvjerenja glazbenim točkama na harmonici uveličao je Tomislav Stanešić, učenik 4. razreda srednje Umjetničke škole Franje Lučića.

FOTO galerija:

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Od ponedjeljka sve škole u Hrvatskoj dobit će novu komunikacijsku opciju u e-Dnevniku. CARNET uvodi “Informativku”, odnosno Razgovore, alat koji omogućava razmjenu poruka između nastavnika, roditelja i učenika. Kako prenosi Srednja.hr, nova usluga bit će dostupna svim korisnicima e-Dnevnika, a koristi se za slanje privatnih i grupnih poruka unutar sustava.

Kako navode iz CARNET-a, Informativka je razvijena u okviru projekta BrAin te donosi niz funkcionalnosti poput praćenja statusa poruka, dodavanja privitaka i izrade anketa. Kroz nju će biti moguće otvarati grupe za komunikaciju, a nastavnici će moći odrediti radno vrijeme u kojem primaju poruke. Dodatno, platforma omogućava slanje obavijesti i push notifikacija, čime se želi postići brža i sigurnija razmjena informacija unutar škola.

Implementacija Informativke, ističu u CARNET-u, znači i da bi dosadašnje grupe na društvenim mrežama i aplikacijama za dopisivanje mogle postati nepotrebne. Na taj način sve školske informacije ostat će unutar službenog sustava. U ponedjeljak u 13 sati održat će se i webinar za odgojno-obrazovne djelatnike na kojem će biti predstavljene funkcionalnosti platforme, a prijave su otvorene putem sustava EMA.

Iz CARNET-a poručuju da će novitet značajno pridonijeti učinkovitosti i transparentnosti komunikacije u školama. Dodaju kako je cilj unaprijediti suradnju između roditelja, učenika i nastavnika te e-Dnevnik učiniti još snažnijim alatom za podršku obrazovnom sustavu.

Najstarija i ujedno najveća škola na području grada ima gošću sa sjevera Europe. Line Riese Nielsen, stručnjakinja iz područja održive prehrambene politike, putem Erasmus projekta “Od EGOcentrizma do EKOcentrizma“, stigla je iz Kopenhagena u Veliku Goricu. Njena misija je prenijeti iskustva i znanja o prehrambenim navikama školaraca u OŠ Eugena Kvaternika, a koje je uspjela implementirati u škole u Danskoj.

Zatekli smo je u uredu ravnateljice Monike Brleković, gdje se s nastavnicom Dalijom Kager, prisjećala njihovog susreta u Grčkoj.

-Predavala sam u ljetnoj školi u Grčkoj gdje sam upoznala Daliju Kager s kojom sam razgovarala o školskoj hrani ovdje u ovom gradu. Dalia je uspjela dobiti Erasmusovo financiranje za organizaciju ovog putovanja kako bih podijelila iskustvo iz Kopenhagena o školskoj hrani, kako u smislu održivosti, tako i u smislu kako je integrirati u školu. Dakle, to je također dio obrazovanja, odnosno učenja učenika – započela je razgovor Line, inače diplomirana politologinja sa Sveučilišta u Kopenhagenu, te objasnila kako posljednjih 10 godina ima vlastitu tvrtku u kojoj je osnivačica i direktorica za prehrambenu politiku.

-Radim s profesionalnim kuhinjama, nastavila je Line, tako da i javne kuhinje, privatne kantine i catering tvrtke budu održivije. Prije toga bila sam u Kopenhagenu bila zadužena za promjenu jelovnika u svim općinskim kuhinjama. Radi se o oko tisuću kuhinja koje bi bile do 90% organske unutar istih proračuna. Dakle, iako je organska hrana 25% skuplja, pokušavamo pronaći rješenja kako bismo omogućili da kuhinje budu organske, jer javne kuhinje vidimo kao pokretač pozitivnih promjena u održivosti i ekološkim pitanjima. Dakle, korištenjem novca, koji se ionako troši za hranu, kupuje se održivija hrana, čime ulažemo u održivije društvo. I mi smo to uspjeli tijekom 12 godina, gdje smo podučavali osoblje u kuhinjama kako pripremati hranu, jesti više sezonsku hranu, više povrća i imati manje otpada hrane. Na tome se temeljio projekt uvođenja školske prehrane u Kopenhagenu.

Kako je istaknula, Danska nema program školske prehrane kao nacionalni program, no neke općine i gradovi ipak se odlučuju za uvođenje promjena. Ponuda prehrane za učenike koja je postojala u Kopenhagenu bila je vrlo loša. Nije bila hranljiva, poput komercijalne zamjene za ručak.

-A onda smo osmislili cjeloviti program za sve škole, a riječ je o 50 škola u gradu, kako bi svaki dan imali organski, topli obrok i integrirali ga kao dio školskog sustava. Dakle, to nije bio samo dodatna obveza za roditelje da pripreme torbu za ručak, već je to bio dio načina na koji se djeca obrazuju u Kopenhagenu. Dakle, bila sam voditeljica projekta dvije godine i implementirala sam ga u 50 škola. Sada koristim ovo iskustvo za savjetovanje svih vrsta javnih i privatnih kuhinja i sudjelujem u različitim EU projekatima gdje pokušavam prenijeti ova iskustva i drugim europskim zemljama.

Znajući da je sjever Europe napredniji po mnogo čemu u školskom sustavu, te da su predvodnici promjena, zanimala nas je razlika u prehrani i što od njih možemo naučiti.

Koja su tradicionalna jela u Danskoj? Na čemu se temelje?

-Tradicionalna nordijska hrana temelji se na korjenastom povrću i puno kelja te više naginje svinjetini nego crvenom mesu. Ali prije 20 godina imali smo kulinarsku revoluciju u Danskoj, gdje je skupina kuhara odlučila naglasiti nordijsku hranu. Dakle, postojao je fokus na podizanju statusa tradicionalne hrane, jer do tada, ako biste otišli u restoran, jeli biste francusku ili talijansku hranu, zaboravljajući da nordijska kuhinja zapravo imaju svoju ulogu.

Kad ste došli ovdje i vidjeli kako škola funkcionira, mislite li da je moguće nešto promijeniti?

-Pa, nakon što sam bila u 2.000 kuhinja u Danskoj, a također i u Njemačkoj, znam da se sve može promijeniti. Dakle, samo je pitanje je li vodstvo organizacije spremno, što osjećam da jesu ovdje. Dakle, da. Općenito, zapadnjačka prehrana ili globalni sjever, mi jedemo previše mesa i jedemo vrlo neraznoliku hranu. Dakle, jučer sam rekla učenicima da 75% svih kalorija koje se jedu u globalnom svijetu dolazi od samo 12 različitih biljaka, što je prvenstveno pšenica, kukuruz i šećer, koji dolazi od sve ove ultra prerađene hrane gdje koristite ove vrlo jeftine usjeve kako biste dobili nešto što je ukusno u smislu da to potiče vaš mozak da misli da ste siti i da želite još. Stoga nam je teško odjednom početi jesti stvari koje su gorke ili imaju drugačije okuse. Ali takva se revolucija mora dogoditi u cijeloj Europi i Americi, da počnemo jesti puno više raznolikije hrane i puno više povrća i mahunarki.

Koje su koristi kada promijenite prehranu na način o kojem govorimo? Ako počnete u ranoj dobi, mogu li se kasnije napraviti neke promjene i koji su učinci?

-Ljudski je razmišljati da su nam potrebne neke koristi, kako bismo nešto učinili jer smo dio globalnog ekosustava i prvenstveno trebamo hranu da preživimo. Ali, promjenama u prehrani prednost je zdravije ljudsko tijelo. Dakle, imat ćemo bolji život. No, za mene, prednost je to što je to pravedan sustav. Dakle, trenutačno globalni jug plaća vrlo visoku cijenu za te prehrambene navike globalnog sjevera. Radi se o tome da će s klimatskim promjenama i promjenama okoliša globalni jug, u jednom trenutku, biti primoran na preseljenje. Zato se ljudi sele ili idu u ratove jer ne mogu uzdržavati svoje obitelji i brinuti se za svoje živote. Dakle, imat ćemo problem s velikim migracijama i ratovima oko zaliha hrane.

Kolika je odgovornost same države u promjeni smjera?

-Mislim da je važno priznati da su javni proračuni namijenjeni društvenim koristima. Dakle, ako javni novac ide u nešto, to bi trebalo biti nešto što je dobro za društvo ili za dobrobit javnosti. Naime, u kratkom vremenskom periodu možete reći da je dobro da djeca budu sita i da imaju nešto za jesti, da su sretna i da ne odbijaju hranu jer je to nešto ukusno. Ili možete imati ovu širu perspektivu o tome kakvo društvo želite izgraditi i čijeg želite biti dio? I tu bi trebao ići javni novac jer je to način na koji bi društvo trebalo ulagati. I svi smo odgovorni za tu vrstu promjene i takav pogled na naše društvo – poručila je Line Riese Nielsen.

Inače, Line tijekom boravka u Hrvatskoj, oko snalaženja u gradu i komunikacije pomaže Dalia Kager, nastavnica informatike u ovoj školi i dobitnica mnogih priznanja za svoj doprinos struci ali i za međunarodnu suradnju na mnogim projektima. Prema njenim riječima, dolazak ovakve stručnjakinje je vrlo vrijedno iskustvo i učenici su već sad osvijestili koliko je važno jesti nutritivno bogatiju hranu.

– Ovo je našoj školi prvi Erasmus projekt. Kako je navela naša gošća, riječ je o projektu “Od EGOcentrizma do EKOcentrizma“, koji ima cilj povećati „zelene“ navike učenika, učitelja i djelatnika škole – ispričala je Kager i dodala kako je projekt počeo 8. rujna prošle školske godine i završava u ožujku sljedeće godine.

Doznali smo kako su učenici i učenice već išli na razmjene u Španjolsku i Njemačku, kao što su i tamošnji učenici bili na razmjeni u našem gradu, gdje su na raznim radionicama i stručnim posjetima, razgovarali o važnosti prehrane koja je dobra za naše zdravlje.

-Jedna od stručnjakinja kod nas je je sada i gospođa Line. Budući da smo se nas dvije već upoznale i znala sam čime se bavi, mislila sam da je dobra ideja da iskoristimo tu priliku i da ona dođe u školu i malo se pozabavimo s tim pitanjem održive prehrane, koja zapravo ne mora biti kompleksna. Može se postići da možda koji puta u meniju izbacimo meso i više se jedu mahunarke. Dakle, to su nekakve sitne stvari koje mi možemo učiniti, ali da opet idemo u smjeru održivosti – dodala je.

Na pitanje kako reagiraju djeca, Dalia je ispričala kako su imali zanimljivu raspravu i puno činjenica su naučili i spoznali kroz kahoot kviz s Line.

-Mislim da je jako važno da se podiže svijest, jer su učenici, odnosno većina njih, shvatila što se sve zapravo događa u svijetu i koliko je važno da pokušamo promijeniti svoje vlastite navike. Jer uvijek mislimo, ah, svijet je velik, puno je ljudi i jako je teško nešto učiniti. No ti koraci, koji su zapravo mali, počinju od nas samih i pokreću promjene – dodala je Dalia i napomenula kako u programu sudjeluju svi učenici škole, kroz razne aktivnosti, no glavna skupina su viši razredi – šesti, sedmi i osmi.

Projekt se nastavlja kroz još dvije mobilnosti u Finsku i Portugal – najavila je ravnateljica škole Monika Brleković, koja se prisjetila kako je priprema projekta započela prije gotovo dvije godine, a „glavna“ u projektu je upravo Dalia, koja kooordinira timom.

-Stvarno joj se zahvaljujem na trudu, jer ona je sve „potegnula“ i glavna je nositeljica projekta. Odrađuje stvarno vrhunski posao, puno se daje, prvenstveno tu mislim na jako puno svojeg slobodnog vremena, sve kako bi ovaj projekt zaživio. Nas dvije smo u sklopu projekta bile najprije u Kopenhagenu gdje nas je s dobrim praksama u školama upoznala Lina, a najviše me se dojmilo praktično sudjelovanje učenika u pripremi hrane u školskoj kuhinji. Dakle, učenici četvrtih razreda u sklopu nastave imaju određene dane kada su „kuhari“ i tada umjesto na nastavu, odlaze – u kuhinju. Peku roštilje, rade kolače… – prepričala je ravnateljica i dodala kako joj je to iskustvo osvijestilo, da je to odličan način da se djeca sažive s pripremom hrane.

Inače, projekt kojeg Osnovna škola Eugena Kvaternika provodi vrijedan je 37 tisuća eura čime pokrivaju sve aktivnosti; od putovanja, tečajeva, radionica i svega da bi iskustva i znanja uspješno implementirali u školsku svakodnevicu.

Unazad desetak godina velika je potražnja za radnicima – školovanim zidarima, stolarima, ličiocima…čija su zanimanja, radi popularnosti onih digitalnih, tijekom godina postala deficitarna.

No, polako se vraća interes budući da su potražnja i nedostatak, rezultirali povećanjem cijene rada, tako da učenici sve više biraju takva zanimanja koja će im donijeti financijsku sigurnost u budućnosti.

Značajnu podršku obrazovanju daje i Grad Velika Gorica koji iz proračuna izdvaja sredstva i za stipendiranje učenika koji se odlučuju za obrazovanje u deficitarnim zanimanjima, a s početkom nove školske godine objavljen je novi natječaj za učenike prvih razreda.

Dodijelit će se 50 stipendija u iznosu od 100 eura mjesečno za učenike u trogodišnjem programu obrazovanja, a prijave traju do 30. rujna.