Učenici OŠ Slavka Kolara iz Kravarskog danas su na svojem štandu u sklopu blagdanskog „Petka na Gorice“ na našem adventu, došli pokazati što su izradile njihove vrijedne ručice u sklopu Erasmus akreditacije koju su dobili prošle godine a koja im pomaže u radu i obrazovanju učenika.

-Naša Erasmus akreditacija je vezana za zeleno poduzetništvo. To je ono što radimo preko naše školske učeničke zadruge „Brežan“, gdje ih učimo kako od materijala koje imaju u svojoj okolini izraditi različite stvari; od prirodne kozmetike kao što su sapuni i nevenova krema pa do ukrasnih dekorativnih predmeta, recimo prigodno – božićnih – ispričala nam je učiteljica Anastazija Komljenović i dodala kako njihova učenička zadruga ima više od 50 učenika u 7 sekcija, a konkretno ovaj Božić, napravili su humanitarnu prodaju rukotvorina, pa će sva donacija ići za jednog njihovog učenika koji je u težoj socijalnoj situaciji.

-Po simboličnim cijenama nudimo recimo mješavinu čajeva, mi smo je prozvali zimski čaj od 50 grama, mogu kupiti lavandu koja raste u našoj školskom vrtu, različite božićne ukrase, imamo i dječje radove nastale u područnim školama Kozjača i Donji Hruševec, zatim imamo sapunčiće koje djeca rade uz pomoć, pa nevenovu kremu… Ono što je meni recimo posebno drago upravo su ovi anđeli, to je kompletno ručni rad, od lana, slame, makrame konca i mislim da je veliki trud uložen, čime ih želimo učiti kako proizvesti proizvod, kako ga prodati i kako ga prezentirati na neki način – naglasila je Komljenović.

Foto: Marija Vrbanus

A u stvaranju ove božićne čarolije na Petku na Gorice sudjelovalo je 30 učenika od 3. do 8. razreda, desetak učitelja i desetak roditelja, uz veliku podršku ravnatelja škole koji ih prati u svim projektima.

U glagoljaškom Pariškom kodeksu iz 14. stoljeća upisana je hrvatska božićna popijevka, “Bog se rodi v Vitliomi”, koja se smatra najstarijom poznatom hrvatskom pjesmom s tematikom Božića – piše Amalija Štuban na stranicama Hrvatskog katoličkog sveučilišta Zagreb. 

Sadržaj interpretira Isusovo rođenje prema Lukinom evanđelju te se vjerojatno pjevala na misi polnoćki ili božićnoj misi. Tekst je zabilježen u glagoljaškom Pariškom kodeksu, koji se smatra najstarijom hrvatskom pjesmaricom – zbirkom crkvenog pjesništva na hrvatskom jeziku, vjerojatno nastalom 1380. godine a čuva se u Francuskoj nacionalnoj knjižnici u Parizu, piše Štuban.  

Transkripcija pjesme Dete se rodi vu Betleheme iz izvornika u suvremeni notni zapis/Izvor: Pavlinski zbornik 1644., 2. svezak

Kako je objasnila, naziv Vitliomi što znači Betlehem, dolazi iz staroslavenskog jezika, što je omogućavalo ljudima koji nisu razumjeli latinski, da sudjeluju u božićnim običajima.  

Nadalje Rukopisni Pavlinski zbornik iz 1644. godine između ostalog sadrži cantiones, pjesme na latinskom jeziku te crkvene popijevke na kajkavskom narječju, što je inače i prva poznata zabilježena kajkavska zbirka popijevki s notnim zapisom. Upravo u njoj je i pjesma Bog se rodi vu Betleheme, kajkavska varijanta popijevke Bog se rodi v Vitliomi. 

Prilagodba-teksta-Bog-se-rodi-v-Vitliomi-kajkavskom-dijalektu-–-usporedba-s-kajkavskom-popijevkom-Bog-se-rodi-vu-Betleheme.-Izvor-httpshr.wikisource.orgwikiBog_se_rodi_v_Vitliomili

Crkvene pučke popijevke u bogoslužju nisu bile ravnopravne s gregorijanskim napjevima, već su bile odraz pučke pobožnosti te želje puka za aktivnim sudjelovanjem u bogoslužju, navodi Štuban i dodaje da su tek Drugim Vatikanskim saborom oblici crkvenih pučkih popijevki službeno postali liturgijske pjesme. 

Osim toga, popijevka Bog se rodi v Vitliomi ne nalazi se u današnjoj službenoj hrvatskoj pjesmarici Pjevajte Gospodu pjesmu novu, no njezina najbliža varijanta mogla bi biti popijevka Djetešce nam se rodilo. 

Na hrvačkom turniru „Sveti Nikola” te Prvenstvu Zagrebačke županije za starije dječake i kadete u Velikoj Gorici, velikogorički hrvači ostvarili su sjajan uspjeh – 16 medalja i dva ekipna naslova – Najuspješnija kadetska ekipa Zagrebačke županije i Najuspješnija ekipa starijih dječaka početnika. 

Ovo je samo jedan u nizu uspjeha Hrvačkog kluba Velika gorica 1991 tijekom godine, a danas su ih na svečanom prijemu nagradili gradonačelnik Krešimir Ačkar i resorna pročelnica Lana Krunić Lukinić. 

Foto: Sanjin Vrbanus

– Jasno mi je zašto su vaši rezultati postali dio tradicije, dio kontinuiteta i dio jednog identiteta grada i ponosa zbog kojega smo svi skupa sretni, budući da imate vodstvo, Anrija Targuša koje se može pohvaliti s nekoliko uglednih funkcija u gradu. Ja vam, dragi dečki, čestitam od srca na tome. Drago mi je da se sada vidimo barem treći ili četvrti put unazad dvije godine, što znači da se sve ovo što ste postizali nije se dogodilo slučajno. Zaslužili ste priznanje za sav onaj rad, entuzijazam, odricanje koje ste zapravo sami vi najbolje vidjeli u svome osobnome životu, a koje ste morali pružiti da bi došli dalje. Ostanite ponos grada, uzor mlađim generacijama , a grad će vam biti podrška i u budućnosti – poručio je Ačkar hrvačima. 

Foto: Sanjin Vrbanus

A upravo se na kontinuiranoj podršci zahvalio Targuš, ne samo Hrvačkom klubu, nego u cijeloj sportskoj zajednici. 

-Za zajednica uistinu nije mala , broji oko 7.000 sportaša iz 55 klubova, što možemo izračunati da od stanovnika Velike Gorice, gotovo svaki deveti stanovnik ovog grada je član naše sportske zajednice, i to je otprilike 10 do11% stanovništva. Inače moji hrvači su osvajači nacionalnih medalja a kad sam prošle godine mislio da je najuspješnija godina u povijesti i da ne može biti bolje, dogodila se još jedna uspješnija godina gdje smo postali kadetski prvaci Hrvatske. To nije mala stvar. To je jedna velika stvar za naš klub, jedan mladi klub – ispričao je predsjednik Hrvačkog kluba Velika Gorica 1991 Anri Targuš. 

Foto: Sanjin Vrbanus

Nabrojao je da su dečki postali regionalni prvaci Hrvatske središnje regije, županijski prvaci Hrvatske, a na posljednjem turnitu su bili i najuspješnija ekipa starijih dječaka.  

-Hrvamo dva stila; grčko-rimski stil gdje u borbi nisu dozvoljene noge i slobodni stil. Možemo reći dva različita sporta. Naš Mark Grgić je osvojio treće mjesto u grčko-rimskom stilu, a ima danas i rođendan, pa mu uz uspjeh, čestitam i rođendan – rekao je Targuš koji je ujedno i trener hrvačima. 

FOTO galerija:

Hrvatski lovački savez obilježio je danas u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog 100 godina kontinuiranog rada na izgradnji institucionalne tradicije, promicanju održivog upravljanja prirodnim bogatstvima te njegovanju zajedništva unutar lovačke zajednice.

Svečanosti se odazvalo više od 1500 lovaca iz cijele Hrvatske, ali i susjednih zemalja i Europske unije te brojni uzvanici iz javnog, gospodarskog i političkog života uključujući Davida Vlajčića, potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Mariju Vučković, ministricu zaštite okoliša i zelene tranzicije, Radovana Fuchsa, ministra znanosti, obrazovanja i mladih, državne tajnike, brojne saborske zastupnike, predsjednike saborskih odbora i druge.

Svečana akademija održana je pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, a posebno za veliku obljetnicu Hrvatska pošta je izdala prigodnu poštansku marku s motivom jelena u rici, autorice Alenke Lalić.

Hrvatski lovački savez danas okuplja 70.000 lovaca i 3.000 lovkinja koji kroz svoje udruge i saveze predstavljaju najrasprostranjeniju terensku mrežu za očuvanje divljači i njezinih staništa u zemlji.

–U današnjem modernom svijetu, pred lovce se postavljaju sve veći izazovi uključujući klimatske promjene, širenje bolesti divljači, moderne tehnologije, rast urbanih sredina, a nerijetko i nerazumijevanja onih koji ne poznaju poziv lovaca, najvećih zaštitnika prirode – istaknuo je Goran Kaniški, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Gorana Jandrokovića te pojasnio kako je lovstvo duboko ukorijenjeno u hrvatski identitet kao spoj tradicije, znanosti i odgovornog gospodarenja prirodnim bogatstvima.

–Ministarstvo poljoprivrede u Hrvatskom lovačkom savezu vidi strateškog partnera u očuvanju sadašnje razine zaštićenosti divljači i to posebno u području osiguranja od šteta u prometu uzrokovanih divljači, gdje smo godišnjoj razini dodijelili više od 15 milijuna eura. U zajedničkoj borbi protiv afričke svinjske kuge do kraja studenog odstrijeljeno je 11.000 svinja, a već smo isplatili i više od 50.000 eura naknade za odstrjel – naglasio je David Vlajčić, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, te dodao kako nastavljaju raditi na smanjenju šteta na usjevima i prometnicama, kao i na izmjenama Zakona o lovstvu koji se izrađuje s lovačkom strukom.

Nacrt novog Zakona o lovstvu nalazi se u završnoj fazi i uskoro ide u saborsku proceduru, a cilj mu je jačanje lovačkih udruga i osiguravanje dugoročne stabilnosti sustava.

U sklopu svečanosti organizirane su izložbe raznih lovačkih aktivnosti, od kinologije, preko streljaštva, sve do sokolarstva. Prikazano je bogato nakladništvo Hrvatskog lovačkog saveza te izložba preparata Lovačkog muzeja kako bi se uzvanicima približili lovački običaji, kultura, tradicija kao i doprinos lovstva očuvanju okoliša i bioraznolikosti.

Mato Čičak, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza istaknuo je da novoizabrano vodstvo, predano radi na tome da Savez bude transparentan i odgovoran, a odluke jasne i dostupne svim članovima.

–Pred nama je zadaća snažnijeg zalaganja za zaštitu interesa hrvatskog lovstva kroz pozitivne zakonske propise. Lovstvo nije samo tradicija i strast, već važan dio identiteta naše zemlje, stoga mora biti samostalno i prepoznatljivo u donošenju odluka koje najbolje podupiru rad lovaca u očuvanju prirodne baštine Republike Hrvatske – dodao je Čičak.

U sklopu svečane akademije dodijeljene su zahvalnice za potporu razvoju hrvatskog lovstva Vladi Republike Hrvatske, Hrvatskom saboru i organizaciji FACE, europskoj federaciji koja okuplja 7 milijuna lovaca i aktivno radi na očuvanju prirode kroz održivo lovstvo.

-Hrvatski lovački savez pridružuje brojnim nacionalnim lovačkim savezima koji slave 100 godina baštine i znanja, te se, na sreću, pomlađuju novim projektima i idejama.  Svakodnevno u Bruxellesu pomažemo europskim donositeljima odluka da shvate kako su lovci partneri u očuvanju prirode, a ne protivnici – objasnio je Griffin.Cy Griffin, predstavnik FACE-a.

U kulturno-umjetničkom dijelu programa nastupili su Klapa Sveti Hubert iz Šibenika, Tamburaški sastav Milenij iz Slavonskog Broda i plesna skupina Dječjeg vrtića Tatjane Marinić, podružnica Tuškanac, čiji su mališani odjeveni u šestinske nošnje otplesali tri tradicionalna plesa inspirirana životinjskim motivima.

Velika Gorica od siječnja 2026. uvodi električne autobuse u svakodnevni gradski prijevoz, a bit će ih moguće po prvi put razgledati povodom Dana grada, 12. i 13. prosinca, na parkiralištu pored Muzeja Turopolja, gdje će biti organizirano predstavljanje i prezentacija njihovih mogućnosti. 

U promet kreće pet električnih autobusa marke VDL Citea SLF 120 Electric – dvoosovinskih, niskopodnih vozila u potpunosti prilagođenih osobama s invaliditetom. Svaki autobus ima kapacitet od 92 putnika, opremljen je USB utičnicama, uređajima za validaciju čipova i karata, te audio-vizualnim sustavom za najavu stanica. Baterija snage 180 kW omogućuje doseg od oko 150 kilometara, što ove autobuse čini idealnima za redovan rad na gradskim linijama i doprinosi smanjenju emisija u urbanom okruženju. 

– Prošloga ljeta uveli smo besplatan lokalni prijevoz na ukupno 16 autobusnih linija, a naši velikogorički autobusi ubrzo su postali jedan od zaštitnih znakova grada. Sada, u suradnji s našim partnerom Arriva Hrvatska, na gradske linije uvodimo i pet električnih autobusa, čime dodatno moderniziramo naš sustav lokalnog prijevoza i činimo ga još ekološki prihvatljivijim. Ovo je još jedan projekt kojim podižemo kvalitetu života u našem gradu – rekao je gradonačelnik Velike Gorice, Krešimir Ačkar. 

Generalni direktor Arrive Dražen Divjak, naglasio je kako ovaj korak doprinosi održivosti i kvaliteti usluge. 

– Od siječnja 2026. u gradski prijevoz Velike Gorice uvodimo pet električnih autobusa, čime činimo važan korak prema održivijem, čišćem i ugodnijem javnom prijevozu. U Velikoj Gorici prometujemo od 1. srpnja 2024., a elektrifikacija dijela flote važan je korak u podizanju kvalitete usluge za naše putnike i smanjenju emisija u urbanom okruženju. Održivost je u središtu strategije Arrive, kako u Hrvatskoj tako i na razini cijele Grupe. Stoga kontinuirano razvijamo projekte koji smanjuju utjecaj na okoliš i potiču prelazak na zeleniju mobilnost. Otvoreni smo za investicije u električne autobuse i u drugim hrvatskim gradovima u kojima vidimo realan potencijal za razvoj održivog javnog prijevoza. Naš cilj je iskustvo i modele koje razvijamo u Velikoj Gorici uspješno prenijeti i drugdje – u korist putnika, zajednice i okoliša – istaknuo je Divjak.