Povežite se s nama

Vijesti

Gorički antifašisti iznijeli razloge zašto preimenovanje Trga maršala Tita nije pogodno

Kako ističu iz Udruge antifašista, njihov stav su predali još prošle godine službenim putem u Gradsku upravu s pečatom i potpisima članova Udruge…..

Objavljeno

na

Gradsko vijeće Grada Velika Gorica na svojoj sjednici zakazanoj u utorak 30.studenog, glasat će o promjeni naziva Trga maršala Tita u Trg grada Vukovara. Tim povodom, Udruga antifašističkih boraca i antifašista Velike Gorice, općina Orle, Pokupsko i Kravarsko uputila je izjavu gradonačelniku Krešimiru Ačkaru te članovima vijeća.

U cijelosti prenosimo priopćenje u čijem potpisu stoji predsjednica Udruge antifašističkih boraca i antifašista Velike Gorice, prof. Marija Ajša Peuc:

“U nekim javnim glasilima obaviješteni smo o namjeri preimenovanja velikogoričkog Trga maršala Tita. Pri tome se ukazuje na iste primjere u gradu Zagrebu i drugdje u RH, ali se ne poziva na sve više članaka u novinama gdje se o Titu piše u pozitivnom smislu, kao npr. „Tito je brend hrvatske budućnosti“.

Ova Udruga izražava svoje neslaganje s (očito zakašnjelom) reakcijom naše gradske vlasti i manipulacijom s imenom grada Vukovara.

Mi smo uvjereni da vrijeme za brisanje imena Maršala Tita nije nikad bilo niti će biti podesno iz više razloga koje ćemo navesti čim kraće možemo.

1. Samo apsolutistička i nedemokratska vlast sebi dopušta brisanje povijesti i nepoćudnih osoba´prema trenutnim vladajućim potrebama i ideologijama. To nisu učinili ni komunisti 1945.g u Zagrebu , gdje su ostale ulice i trgovi među najvažnijima u gradu : Ulica grofa Draškovića, Trg kralja Tomislava, Zrinjevac, Branimirova itd

2. Razumijemo potrebu da se u novoj državi s promijenjenim društveno-političkim okolnostima drugačije vrednuju događaji i osobe iz povijesti. Ali se ne možemo pomiriti s time da se Josipu Brozu Titu daje isključivo NEGATIVNA ocjena za razdoblje od 1941. do njegove smrti. S time se ne slažu mnogi iz starije generacije koji su živjeli u Titovo doba, niti mnogi strani državljani izvan Hrvatske gdje se još zadržalo sjećanje na Tita, pa u nekim državama postoje ulice i trgovi s njegovim imenom. . Nama je poznato da je u vrijeme poraća napravljeno niz grešaka i zla ali o tome je već SVIMA SVE poznato jer se te događaje , od Bleiburga do Golog otoka, temeljito pretresa već 30 godina. Nasuprot tome se o zaslugama Tita i tadašnjeg državnog vodstva namjerno ne govori te se ne daje mogućnost čak ni stanovnicima navedenog trga u Velikoj Gorici da izraze svoju želju da se zadrži ime trga prema Titu, za vrijeme kojega je i izgrađen i omogućeno brojnim građanima stambeno zbrinjavanje.

3. Ono što bismo izdvojili kao nedvojbene Titove zasluge je:

A) Bio je vođa partizanskog pokreta i borbe protiv fašista , njemačkih i domaćih. Zahvaljujući tome Saveznici su prihvatili njegov cilj- novu Jugoslaviju, čime je, što nije manje važno, izbjegnuto održavanje na životu velikosrpske tvorevine Kraljevine Jugoslavije. On je skupa s komunistima razvijao neke oblike demokracije koje Zapad ne pozna, primjerice samoupravljanje. Konkretni su rezultati te demokracije : 1947.g je Hrvatska je po prvi put u povijesti postala Republika, od 1945.g žene prvi puta imaju pravo glasa, a 1974.g je u Ustavu SFRJ pravo naroda na samoodcjepljenju,niz zakona prvenstveno iz domene radničkih prava…

B) U stvaranju samostalne Republike Hrvatske i u obrani od agresije značajne su doprinose dali Titovi partizani, generali, suborci iz NOBa: Franjo Tuđman, Janko Bobetko, Zvonimir Červenko, Josip Boljkovac, Joža Manolić, Martin Špegelj, Antun Tus, Petar Stipetić i drugi.

C) Tito je bio među najuvažavanijim političkim ličnostima svijeta u vrijeme Pokreta nesvrstanih koji je obuhvaćao polovicu svjetskog stanovništva, borio se protiv kolonizacije i ublažio efekte „hladnog rata „. I sam predsjednik Tuđman je rekao da je Tito najznačajniji Hrvat u povijesti.

D) Tito je primljen 1971.g s najvišim počastima kod pape Pavla VI, a jednako tako i kod svih značajnijih svjetskih vladara i predsjednika tijekom svoje 35-god „vladavine.“ Njegov je pogreb to pokazao jer se na njemu okupila gotovo sva svjetska politička elita.

E) Surađivao je ekonomski, vojno i politički s Istočnim i Zapadnim blokom vodeći samostalnu politiku kojoj nije bilo uzora u svijetu

F) U socijalizmu i u njegovo doba se radilo intenzivno na industrijalizaciji države, a što je dovelo do prosperiteta i praćenja civilizacijskih tijekova druge polovice 20.stoljeća. U vrijeme socijalizma Hrvatska je (uz Sloveniju ) najviše napredovala u smislu standarda, osobito društvenog. U to vrijeme su u samoj Velikoj Gorici i okolnim općinama izgrađena stambena naselja, sve školske zgrade ( osim Novo Čiče) , ambulanta, dispanzeri, dom kulture tj narodno sveučilište itd itd . U nekoliko privrednih, trgovačkih, ugostiteljskih objekata odvijala se poslovna aktivnost i zaposlio veći broj Velikogoričana. Također su društvenom izgradnjom stanova zbrinute mnogobrojne obitelji iz Zagreba , nakon poplave 1974.g kao što su i mnogi građani Velike Gorice dobili stanove.

Mi antifašisti Velike Gorice se brinemo o očuvanju antifašističke baštine i nasljeđa , osobito spomenika, drugih trajnih obilježja i vrijednosti, prije svega istine . Zato itekako podržavamo da se neku ulicu ili trg u Velikoj Gorici nazove po gradu Vukovaru. Sada se međutim brinemo da se ukidanjem Trga maršala Tita otvara mogućnost ukidanja svih preostalih ulica nazvanih po partizanima i jedinica NOVe u Vel.Gorici: Ulica Seljine brigade i Cvetkovićeva ulica . Mislimo da bi se također slijedom toga moglo očekivati rušenje ili oštećivanje preostalih grobnica na širem području Velike Gorice, a pod kojima leže kosti oko 700 žrtava fašizma ili veći broj spomenika na kojima je upisano na 31 spomen- ploči 443 imena isključivo domaćeg puka s područja Posavine, Pokuplja, Turopolja,a o kojima ipak brinemo svi skupa, pa i nadležni organi uprave našeg grada, iako nedovoljno. Pitamo se međutim ako je Tito kao njihov vođa nepoželjan u Velikoj Gorici, što je onda na redu dalje?”

 

Gospodarstvo

Istraživanje pokazalo – Standardna košarica potvrđuje trend rasta cijena

Objavljeno

na

Objavio/la

trgovina

– Potrošačka košarica za osnovne potrebe poskupljuje i nastavlja trend rasta cijena, što jasno pokazuje da građani sve više plaćaju, a u vrećici nose sve manje – komentirala je Ana Knežević, predsjednica HUZP-a.

Naime, još snažnije poskupljuje košarica koja odražava stvarne potrošačke navike i potrebe, a čiji se porast cijena vidi u rezultatima istraživanja portala Koliko.HR u suradnji s Hrvatskom udrugom za zaštitu potrošača (HUZP).

Kao prvo, analizom posljednjih šest mjeseci utvrđeno je poskupljenje standardne prehrambeno-higijenske košarice za četveročlanu obitelj za 17,49 eura, pa je već drugi mjesec zaredom iznad 730 eura. Riječ je o košarici koja odražava realne potrebe i navike hrvatskih obitelji.

Kao drugo, prosječna cijena temeljne prehrambeno-higijenske košarice za četveročlanu obitelj u siječnju 2026. iznosila je 485,26 eura, što je 1,22 eura više nego u prosincu.

Koliko je to u kunama?

– Na prvu možda ne zvuči mnogo, ali dva eura mjesečno su nekadašnjih 15 kuna. Još više zabrinjava činjenica da standardna košarica za četveročlanu obitelj iznosi nekadašnjih 5.542 kuna – ističe Siniša Bogdanić s portala Koliko.HR.

Što sadrži temeljna košarica?

Temeljna ili tzv. „košarica za preživljavanje“ sadrži 51 artikl i pokriva minimalne mjesečne potrebe kućanstva: osnovne namirnice i sredstva za higijenu, uglavnom domaći proizvodi, bez luksuza.

Što sadrži standardna košarica?

Standardna košarica s 77 proizvoda bogatija je verzija, temelji se na navikama i preferencijama. Sadrži više mesa i voća, tunu i paštete, čokoladne namaze, grickalice, sokove te umjerene količine piva i vina, uz dodatne higijenske proizvode poput papirnatih kuhinjskih ručnika i vlažnih maramica.

Kako se računa?

Obje se košarice računaju prema modelu: majka, otac, sin od 13 i kći od 10 godina.

Cijena nacionalne košarice daje najtočniji prikaz trenda rasta cijena, troškova prehrane i higijene u Hrvatskoj i predstavlja prosjek županijskih vrijednosti.

Najskuplje temeljne i standardne košarice zabilježene su u Splitsko-dalmatinskoj, Požeško-slavonskoj, Varaždinskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, a temelje se na cjenicima koje trgovački lanci moraju svakodnevno objavljivati prema Vladinoj odluci od 2. svibnja 2025. godine.

Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet, provodi anonimno istraživanje o tome kako doživljavate rast cijena, mjere Vlade i ponašanje trgovačkih lanaca.

Sudjelovati možete klikom na poveznicu.

Nastavite čitati

Vijesti

Kreće gradnja mosta preko Odre u Veleševcu – novi prijelaz dug gotovo 50 metara

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: ŽUC Zagrebačke županije/FB

Na području općine Orle započeli su radovi na izgradnji mosta preko rijeke Odre, koji će povezivati Veleševec i Selce, a projekt provodi Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije.

Prema dostupnim informacijama, most će biti izveden kao prednapregnuta armiranobetonska konstrukcija s jednim rasponom. Svijetli razmak između upornjaka iznosit će 28,21 metar, dok je ukupna duljina mosta predviđena na 49,61 metar.

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija udrugama dijeli 1,9 milijuna eura, otvoreni natječaji za 2026.

Od zdravstva i branitelja do poljoprivrede i kulture.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Zagrebačka županija u 2026. godini dodjeljuje 1,9 milijuna eura za projekte i programe udruga, uključujući zdravstvene, socijalne, kulturne, obrazovne, braniteljske i ekološke aktivnosti. Trenutačno je otvoreno 7 od 12 javnih natječaja. Za zdravstvene, socijalne i humanitarne programe dostupno je 420 tisuća eura, dok udruge proizašle iz Domovinskog rata mogu konkurirati za 100 tisuća eura.

Iz područja poljoprivrede i lovstva prijave za veće infrastrukturne projekte traju do 5. ožujka, dok je javni poziv za lovstvo otvoren do 31. listopada. Natječaj za ribarstvo također je otvoren do 5. ožujka, kao i onaj za poljoprivredne udruge.

Kulturne, socijalne, humanitarne i druge neprofitne organizacije mogu se prijaviti na javni poziv vrijedan 510 tisuća eura do 15. studenoga. Ustanove za obrazovanje odraslih prijave za nabavu opreme podnose do 31. listopada. Natječaji za zaštitu okoliša te projekte iz područja ljudskih prava i demokratske kulture bit će raspisani u ožujku, a poziv za pomoć Hrvatima izvan Hrvatske se također očekuje tijekom ožujka.

Sve možete pratiti ovdje.

Nastavite čitati

Sport

Vigo, Ema i Nelli – tri nova osobna rekorda AK Maraton VG Velika Gorica

Objavljeno

na

Objavio/la

Dok većina u veljači još uživa u zimskom ritmu i krafnama, mladi atletičari AK Maraton VG Velika Gorica pomiču granice i postavljaju nove osobne rekorde.

Na jučerašnjem Dvoranskom prvenstvu Hrvatske za mlađe kadete i mlađe kadetkinje sva tri natjecatelja pokazala su da upravo borbenost, ustrajnost i hrabrost čine temelj svakog uspjeha.

U disciplini 60 m mlađih kadeta Vigo Šušnjić postavio je osobni rekord ostvarivši izvanredan rezultat od 9,65 sekundi.

U utrci 55 m prepone kod mlađih kadetkinja Ema Glija istrčala je 9,86 sekundi i time također srušila već fenomenalni osobni rekord.

Disciplinu skok u dalj (zona) Nelli Komljenović odradila je vrhunski i ostvarila rezultat 4,60 m, što je ujedno i njezin novi osobni rekord.

Natjecanje tradicionalno organizira Hrvatski atletski savez na Zagrebačkom velesajmu, a detalje o natjecanju pročitajte OVDJE.

 

Nastavite čitati

Crna kronika

Uhvaćena na djelu! Žena osumnjičena za niz krađa u Velikoj Gorici i Novom Čiču

Šteta se procjenjuje na više od 4.000 eura

Objavljeno

na

Objavio/la

Policija je u petak, 14. veljače, uhitila 47-godišnju ženu koja je u Velikoj Gorici i okolici počinila niz krađa i pokušaja provala. Osumnjičena je zatečena u trenutku kada je pokušavala ukrasti novac iz torbice u kući 53-godišnjakinje u Šenoinoj ulici. Vlasnica kuće i član obitelji zadržali su je do dolaska policije.

Kriminalističko istraživanje pokazalo je da ova žena nije bila nova u krađama. Policija sumnja da je 24. siječnja provalila u kuću 83-godišnjaka u Novom Čiču, gdje je ispremetala stvari, ali nije ništa otuđila. Nekoliko dana kasnije, 9. veljače, ušla je u kuću 31-godišnjakinje također u Novom Čiču i odnijela novac i nakit iz komode.

Osim toga, istog dana kada je uhvaćena, osumnjičena je počinila još dva kaznena djela. Najprije je iz kuće 30-godišnjakinje u Velikoj Gorici ukrala zlatni nakit dok je u kući bila i maloljetna osoba, a potom je pokušala provaliti u kuću 26-godišnjaka, gdje ju je spriječio lavež psa.

Materijalna šteta nastala ovim kaznenim djelima procijenjena je na oko 4.300 eura. Nakon dovršenog istraživanja, osumnjičena je predana pritvorskom nadzorniku, a nadležno državno odvjetništvo dobilo je posebno izvješće o slučaju.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno