Povežite se s nama

Vijesti

Gorički antifašisti iznijeli razloge zašto preimenovanje Trga maršala Tita nije pogodno

Kako ističu iz Udruge antifašista, njihov stav su predali još prošle godine službenim putem u Gradsku upravu s pečatom i potpisima članova Udruge…..

Objavljeno

na

Gradsko vijeće Grada Velika Gorica na svojoj sjednici zakazanoj u utorak 30.studenog, glasat će o promjeni naziva Trga maršala Tita u Trg grada Vukovara. Tim povodom, Udruga antifašističkih boraca i antifašista Velike Gorice, općina Orle, Pokupsko i Kravarsko uputila je izjavu gradonačelniku Krešimiru Ačkaru te članovima vijeća.

U cijelosti prenosimo priopćenje u čijem potpisu stoji predsjednica Udruge antifašističkih boraca i antifašista Velike Gorice, prof. Marija Ajša Peuc:

“U nekim javnim glasilima obaviješteni smo o namjeri preimenovanja velikogoričkog Trga maršala Tita. Pri tome se ukazuje na iste primjere u gradu Zagrebu i drugdje u RH, ali se ne poziva na sve više članaka u novinama gdje se o Titu piše u pozitivnom smislu, kao npr. „Tito je brend hrvatske budućnosti“.

Ova Udruga izražava svoje neslaganje s (očito zakašnjelom) reakcijom naše gradske vlasti i manipulacijom s imenom grada Vukovara.

Mi smo uvjereni da vrijeme za brisanje imena Maršala Tita nije nikad bilo niti će biti podesno iz više razloga koje ćemo navesti čim kraće možemo.

1. Samo apsolutistička i nedemokratska vlast sebi dopušta brisanje povijesti i nepoćudnih osoba´prema trenutnim vladajućim potrebama i ideologijama. To nisu učinili ni komunisti 1945.g u Zagrebu , gdje su ostale ulice i trgovi među najvažnijima u gradu : Ulica grofa Draškovića, Trg kralja Tomislava, Zrinjevac, Branimirova itd

2. Razumijemo potrebu da se u novoj državi s promijenjenim društveno-političkim okolnostima drugačije vrednuju događaji i osobe iz povijesti. Ali se ne možemo pomiriti s time da se Josipu Brozu Titu daje isključivo NEGATIVNA ocjena za razdoblje od 1941. do njegove smrti. S time se ne slažu mnogi iz starije generacije koji su živjeli u Titovo doba, niti mnogi strani državljani izvan Hrvatske gdje se još zadržalo sjećanje na Tita, pa u nekim državama postoje ulice i trgovi s njegovim imenom. . Nama je poznato da je u vrijeme poraća napravljeno niz grešaka i zla ali o tome je već SVIMA SVE poznato jer se te događaje , od Bleiburga do Golog otoka, temeljito pretresa već 30 godina. Nasuprot tome se o zaslugama Tita i tadašnjeg državnog vodstva namjerno ne govori te se ne daje mogućnost čak ni stanovnicima navedenog trga u Velikoj Gorici da izraze svoju želju da se zadrži ime trga prema Titu, za vrijeme kojega je i izgrađen i omogućeno brojnim građanima stambeno zbrinjavanje.

3. Ono što bismo izdvojili kao nedvojbene Titove zasluge je:

A) Bio je vođa partizanskog pokreta i borbe protiv fašista , njemačkih i domaćih. Zahvaljujući tome Saveznici su prihvatili njegov cilj- novu Jugoslaviju, čime je, što nije manje važno, izbjegnuto održavanje na životu velikosrpske tvorevine Kraljevine Jugoslavije. On je skupa s komunistima razvijao neke oblike demokracije koje Zapad ne pozna, primjerice samoupravljanje. Konkretni su rezultati te demokracije : 1947.g je Hrvatska je po prvi put u povijesti postala Republika, od 1945.g žene prvi puta imaju pravo glasa, a 1974.g je u Ustavu SFRJ pravo naroda na samoodcjepljenju,niz zakona prvenstveno iz domene radničkih prava…

B) U stvaranju samostalne Republike Hrvatske i u obrani od agresije značajne su doprinose dali Titovi partizani, generali, suborci iz NOBa: Franjo Tuđman, Janko Bobetko, Zvonimir Červenko, Josip Boljkovac, Joža Manolić, Martin Špegelj, Antun Tus, Petar Stipetić i drugi.

C) Tito je bio među najuvažavanijim političkim ličnostima svijeta u vrijeme Pokreta nesvrstanih koji je obuhvaćao polovicu svjetskog stanovništva, borio se protiv kolonizacije i ublažio efekte „hladnog rata „. I sam predsjednik Tuđman je rekao da je Tito najznačajniji Hrvat u povijesti.

D) Tito je primljen 1971.g s najvišim počastima kod pape Pavla VI, a jednako tako i kod svih značajnijih svjetskih vladara i predsjednika tijekom svoje 35-god „vladavine.“ Njegov je pogreb to pokazao jer se na njemu okupila gotovo sva svjetska politička elita.

E) Surađivao je ekonomski, vojno i politički s Istočnim i Zapadnim blokom vodeći samostalnu politiku kojoj nije bilo uzora u svijetu

F) U socijalizmu i u njegovo doba se radilo intenzivno na industrijalizaciji države, a što je dovelo do prosperiteta i praćenja civilizacijskih tijekova druge polovice 20.stoljeća. U vrijeme socijalizma Hrvatska je (uz Sloveniju ) najviše napredovala u smislu standarda, osobito društvenog. U to vrijeme su u samoj Velikoj Gorici i okolnim općinama izgrađena stambena naselja, sve školske zgrade ( osim Novo Čiče) , ambulanta, dispanzeri, dom kulture tj narodno sveučilište itd itd . U nekoliko privrednih, trgovačkih, ugostiteljskih objekata odvijala se poslovna aktivnost i zaposlio veći broj Velikogoričana. Također su društvenom izgradnjom stanova zbrinute mnogobrojne obitelji iz Zagreba , nakon poplave 1974.g kao što su i mnogi građani Velike Gorice dobili stanove.

Mi antifašisti Velike Gorice se brinemo o očuvanju antifašističke baštine i nasljeđa , osobito spomenika, drugih trajnih obilježja i vrijednosti, prije svega istine . Zato itekako podržavamo da se neku ulicu ili trg u Velikoj Gorici nazove po gradu Vukovaru. Sada se međutim brinemo da se ukidanjem Trga maršala Tita otvara mogućnost ukidanja svih preostalih ulica nazvanih po partizanima i jedinica NOVe u Vel.Gorici: Ulica Seljine brigade i Cvetkovićeva ulica . Mislimo da bi se također slijedom toga moglo očekivati rušenje ili oštećivanje preostalih grobnica na širem području Velike Gorice, a pod kojima leže kosti oko 700 žrtava fašizma ili veći broj spomenika na kojima je upisano na 31 spomen- ploči 443 imena isključivo domaćeg puka s područja Posavine, Pokuplja, Turopolja,a o kojima ipak brinemo svi skupa, pa i nadležni organi uprave našeg grada, iako nedovoljno. Pitamo se međutim ako je Tito kao njihov vođa nepoželjan u Velikoj Gorici, što je onda na redu dalje?”

 

Vijesti

Zagrebačka županija povećala ulaganja u protupožarnu zaštitu, evo koliko je izdvojeno

Za protupožarnu zaštitu izdvojeno je 265 tisuća eura više nego lani, a Zagrebačka se svrstala uz bok županija koje najviše ulažu u vatrogastvo.

Objavljeno

na

Objavio/la

Danas, 4. svibnja, na blagdan svetog Florijana zaštitnika vatrogasaca, tradicionalno se obilježava Dan vatrogastva, a upravo u tom povodu objavljeni su i podaci o izdvajanjima za protupožarnu zaštitu. Zagrebačka županija prošle je godine povećala izdvajanja za vatrogastvo i ušla među županije koje u proračunu imaju najveći udio namijenjen protupožarnoj zaštiti.

Prema dostupnim podacima koje prenosi Župan.hr, Zagrebačka županija je u 2025. godini za vatrogastvo izdvojila 265,7 tisuća eura više nego godinu ranije, što je svrstava među županije s najvećim rastom ulaganja u tom području.

Po udjelu u proračunu, Zagrebačka je dosegnula 0,39 %, čime se našla u društvu županija koje najviše izdvajaju za protupožarnu zaštitu. Ispred nje su Splitsko-dalmatinska (0,47 %), Karlovačka (0,46 %) i Šibensko-kninska (0,43 %), dok je Primorsko-goranska imala udio od 0,35 %.

Ukupno su županije (bez Sisačko-moslavačke, za koju podaci nisu bili dostupni) u 2025. godini za vatrogastvo izdvojile 35,1 milijun eura, što je gotovo 15 % više nego godinu prije, kada je ukupni iznos bio 30,6 milijuna eura.

Vatrogasci u Hrvatskoj djeluju kroz više od 2.100 različitih subjekata, uključujući javne postrojbe i dobrovoljna društva, a njihov posao nije vezan samo uz ljetne požare, već i uz prometne nesreće, tehničke intervencije i sve češće nepredvidive situacije koje traže brzu reakciju tijekom cijele godine.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Sport Zagrebačke županije’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Vijesti

Radovi u Zagrebu – zatvara se južni kolnik Zagrebačke avenije, promet prebačen na suprotnu stranu

Zatvara se južni kolnik nadvožnjaka iznad Selske, a promet će se privremeno odvijati samo dvjema trakama

Objavljeno

na

Objavio/la

04.05.2026., Zagrebacka avenija, Zagreb - Zapoceli su radovi na odrzavanju nadvoznjaka na Zagrebackoj aveniji iznad Selske ceste. U prvoj fazi zatvara se juzni kolnik nadvoznjaka, dok ce se promet na sjevernom kolniku odvijati dvosmjerno, po jednom trakom u svakom smjeru. Na donjoj razini raskrizja promet ce se i dalje odvijati u oba smjera, s po dvije prometne trake za istok i zapad. Nakon zavrsetka radova na juznom kolniku, radovi se sele na sjeverni kolnik, uz zadrzavanje dvosmjernog prometa bez potpunog prekida u smjeru istok–zapad. Photo: Goran Stanzl/PIXSELL

Radovi na nadvožnjaku Zagrebačke avenije iznad Selske ceste počinju danas u 9 sati, a vozače u Zagrebu odmah očekuju nove gužve i usporavanja. Tijekom izvođenja radova promet će biti sužen na dvije trake, odnosno jednu u svakom smjeru.

Kako piše Jutarnji.hr, u prvoj fazi zatvara se južni kolnik Zagrebačke avenije, a sav promet prebacuje se na sjeverni kolnik, gdje će se voziti dvosmjerno.

Važno je naglasiti da će donja razina raskrižja ostati bez promjena, ondje će i dalje biti dostupne dvije trake u svakom smjeru.

Nakon što radovi na južnom kolniku završe, gradilište se seli na sjeverni kolnik. I tada će promet ostati organiziran dvosmjerno, bez potpunog prekida prometovanja u smjeru istok–zapad.

Nastavite čitati

Moja županija

TZ Zagrebačke županije postavlja održivost kao temelj razvoja destinacije

Zaključci panela usmjereni su prema jedinstvenoj poruci – dugoročna održivost ne podrazumijeva smanjenje razvoja, nego njegovo preusmjeravanje prema modelu koji uzima u obzir granice prostora i potrebe lokalne zajednice.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Turistička zajednica Velike Gorice

Turizam više ne može biti promatran isključivo kroz broj dolazaka i ekonomski učinak, nego kroz njegov stvarni utjecaj na prostor, okoliš i kvalitetu života stanovnika – poruka je panela održanog u Zagrebačkoj županiji, gdje je održivost postavljena kao ključni okvir budućeg razvoja destinacije.

Rasprava pod nazivom „Okoliš kao kapital: Kako očuvanje postaje pokretač održivog turizma” održana je danas u organizaciji Turističke zajednice Zagrebačke županije. Okupljeni su bili predstavnici lokalne samouprave, turističkog sektora i organizacija za zaštitu prirode, uz fokus na pitanje koliko turizam može rasti, a da pritom ne naruši prirodne i društvene resurse.

Središnja tema otvorena je kroz dilemu koja sve češće prati razvoj destinacija – gdje završava turistički razvoj, a počinje preopterećenje prostora.

Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović istaknula je da se pristup destinaciji u posljednjih nekoliko godina promijenio iz temelja te da se naglasak više ne stavlja na promociju, nego na upravljanje posljedicama turizma: „Destinacija nije izlog, destinacija je prije svega sustav odgovornosti. U Turističkoj zajednici Zagrebačke županije održivost gradimo unatrag šest godina. Naš zadatak nije samo dovesti gosta, nego upravljati učincima koje turizam ostavlja u prostoru, zajednici i kvaliteti života.”

 U raspravi je naglašeno da odgovornost za turistički razvoj ne može biti isključivo na turističkim zajednicama, nego i na lokalnoj vlasti koja oblikuje prostor u kojem se turizam odvija. Gradonačelnik Dugog Sela Nenad Panian upozorio je da bez koordinacije svih dionika održivost ostaje deklarativna: „Lokalna samouprava nije samo domaćin turizma, mi smo suoblikovatelji prostora u kojem turizam živi i razvija se. Naša je odgovornost osigurati da turistički razvoj ide ruku pod ruku s potrebama građana, zaštitom okoliša i očuvanjem identiteta našeg kraja.”

U drugom dijelu panela otvorena je i tema konkretnih lokalnih praksi i primjera suradnje između gradova, turističkih zajednica i gospodarstva. Istaknuto je da se održivost ne gradi isključivo strategijama, nego i konkretnim modelima povezivanja lokalnih resursa s turističkom ponudom, pri čemu se naglašava važnost očuvanja identiteta manjih sredina.

Turistička zajednica Zagrebačke županije najavila je nastavak razvoja politika koje povezuju turizam, okoliš i lokalnu zajednicu, uz daljnje jačanje održivosti kao temeljnog kriterija planiranja turističkog razvoja.

Nastavite čitati

Najave

Gradska četvrt Pleso organizira Turnir Plešana – prijave su otvorene, broj ekipa ograničen

Objavljeno

na

Objavio/la

Povoodm dana Gradske četvrti Pleso, u subotu 13. lipnja, održat će se “Turnir Plešana”. Broj sudionika je ograničen na maksimalno šest ekipa, a kotizacija iznosi 15 eura po igraču. Organizatori ističu i kako su hrana i piće osigurani za svaku ekipu.

Najuspješnije ekipe očekuju i nagrade, pobjedniku pripada pehar i 30 piva, drugoplasiranoj ekipi pehar i 20 piva, dok će treće mjesto osvojiti pehar i 10 piva.

Prijave za Turnir Plešana moguće su putem telefona na brojeve 098 810 020 (Slavko) i 097 699 5150 (Donny).

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija pokazala snagu domaće proizvodnje na sajmu u Skradinu

Ovakvi sajmovi izvrsna su prilika za predstavljanje naših proizvođača i konkretno povezivanje zelene i plave Hrvatske.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Oko 170 izlagača sudjelovalo je na 15. Sajmu agroturizma Šibensko-kninske županije, koji se od 30. travnja do 2. svibnja održavao na tri lokacije u Skradinu, nudeći posjetiteljima bogat presjek domaće proizvodnje i tradicije.

Među sudionicima bila je i Zagrebačka županija, ovogodišnji partner sajma, koja se predstavila kroz proizvode lokalnih proizvođača: „Sirevi Šestak“, OPG Đurinski, OPG Gregorić Snježana, OPG Marjanović Mile, OPG Aroniaexelanta, OPG Cesar Ivica, OPG Varga Nikolina, OPG Barišec – Samo ljuto, OPG Andruza i OPG Ježić Mladen.

Naglasak manifestacije bio je na povezivanju poljoprivrede, turizma i tradicijskih vrijednosti, što je istaknuto i na samom otvorenju. Šibensko-kninski župan Paško Rakić tom je prilikom poručio: „Imamo se čime pohvaliti – od poljoprivrede i stočarstva do vinarstva i tradicijskih proizvoda – a ovaj sajam upravo je mjesto gdje sve to dolazi do izražaja“.

U ime Zagrebačke županije događanju je nazočio zamjenik župana Damir Tomljenović, koji je ukazao na važnost ovakvih susreta za razvoj domaće proizvodnje i njezinu integraciju u turističku ponudu. „Ovakvi sajmovi izvrsna su prilika za predstavljanje naših proizvođača i konkretno povezivanje zelene i plave Hrvatske. Važno je da potičemo proizvodnju i konzumaciju domaćih proizvoda te da hrvatski proizvodi budu dio turističke ponude“, rekao je Tomljenović. Dodao je kako Zagrebačka županija sustavno podupire svoje poljoprivrednike kroz bespovratne potpore, koje obuhvaćaju širok raspon ulaganja.

Tijekom trodnevnog sajma posjetitelji su mogli sudjelovati u različitim programima, upoznati raznoliku ponudu domaćih proizvoda te doživjeti autentičnu atmosferu Skradina.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno