Istraživanje geotermalne energije u Velikoj Gorici vrijedno 11,2 milijuna eura, dobivenih iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, danas je i službeno započelo na lokaciji uz državnu cestu 30 prema Vukovini, koju je odabrala Agencija za ugljikovodike a koja provodi istraživanje.

Na svečanosti povodom početka istraživanja gradonačelnik Krešimir Ačkar istaknuo je da je ovo povijesni trenutak za Veliku Goricu.

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

– Ovo je početak kraja jednog od najvećih problema s kojima se grad bori već desetljećima, a to je skupoća grijanja u zgradama preko HEP Toplinarstva. Geotermalni potencijal otkriven je još 80.-tih godina prošlog stoljeća, kada je INA tražeći naftu naišla na termalni potencijal, te danas, koristeći ta saznanja, nastavljamo realizirati ovaj operativno vrlo zahtjevan projekt – istaknuo je gradonačelnik Ačkar.

Veličina bušotinskog radnog prostora odgovara veličini dvaju nogometnih igrališta, dok je čelični toranj za bušenje visine poznatog kosog tornja u Pisi. Predsjednik uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan, objasnio je kako istraživanje ide u dva smjera, jedno se odnosi na mogućnost korištenja geotermalne energije za toplinarstvo a drugi za proizvodnju električne energije.

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

–Osmislili smo projekt u okviru šest istražnih područja. Dva su u okolici Zagreba, dakle Velika Gorica i Zaprešić te na istoku Hrvatske, Vinkovci, Vukovar i Osijek, a uzeta je u obzir i činjenica da gradovi već imaju centralni toplinski sustav na koji bi se mogao spojiti podzemni potencijal. U dubljim slojevima zemlje ne postoje jezera s vodom, već je ona među stijenama, najprije među vapnenačkim od kojih je izgrađena i Zagrebačka katedrala, tako da bušenje ovisi o slojevima, a prve rezultate znat ćemo u lipnju. O njima ovisi daljnji tijek istraživanja – objasnio je Krpan.

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

Impresivni toranj s posebnom tehnologijom prodrijet će u dubinu od 3 kilometra, gdje se prema proračunima skriva geotermalno blago. Naime, geotermalna energija u budućnosti može potpuno zamijeniti grijanje na fosilna goriva, koja su danas osnovni izvor energije, no ima brojne mane, poput visoke cijene i iznimno velikog CO2 otiska. Izaslanik Vlade Republike Hrvatske, Državni tajnik Ministarstva gospodarstva Goran Romek, naglasio je kako je i otprije dobro upoznat s geotermalnim potencijalom.

Foto: Sanjin Vrbanus

–Dolazim iz grada Bjelovara koji na mapi istraživanja geotermalne energije leži možda na najvećim rezervama tople vode. Ovdje u Velikoj Gorici svjedočimo zelenoj tranziciji, odnosno dekarbonizaciji energetskog sektora čime postavljamo temelje za održivu budućnost. Pokazatelj je to predanosti Vlade republike Hrvatske energetskoj neovisnosti, stabilnosti i održivosti koristeći domaće i pouzdane izvore energije, od čega je najstabilniji oblik obnovljivih izvora energije upravo – geotermalna energija – poručio je Romek.

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

-Iako su pred nama tek istraživanja, uvjeren sam da ćemo u budućnosti svjedočiti konkretnijem korištenju obnovljivih izvora energije, što je i cilj Vlade RH, a to će se odraziti i naše sugrađane koji  neće morati plaćati visoku cijenu usluge grijanja, i ne zaboravimo da će onečišćenje zraka biti znatno manje – zaključio je Ačkar.

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

Dodajmo da je za geotermalna istraživanja na spomenutim lokacijama iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti osigurano 50 milijuna eura, a grad Velika Gorica je prvi na popisu gradova u kojima Agencija za ugljikovodike provodi istražno bušenje o kojem ovisi budućnost toplinarstva našega grada.

Foto: Josip Škof

Galerija fotografija:

Grad Velika Gorica ove je godine povećao iznos uskrsnica umirovljenicima, a povećan je i mirovinski cenzus na 670 eura, tako da će pravo na uskrsnicu imati puno veći broj naših sugrađana koji su u mirovini.

–Vodeći računa o potrebama naših umirovljenika ove godine povećali smo iznose uskrsnica, ali i podigli mirovinski cenzus čime smo pravo na uskrsnicu omogućili većem broju naših sugrađana koji su u mirovini – rekao je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Osim umirovljenika, od ove godine pravo na uskrsnicu imaju i osobe s invaliditetom odnosno korisnici inkluzivnog dodatka koji imaju I., II. i III. razinu potpore.

Umirovljenici i korisnici nacionalne naknade koji su upisani u Evidenciju umirovljenika Grada Velike Gorice u svrhu isplate božićnice, a koji i dalje udovoljavaju propisanim kriterijima ne moraju se ponovno upisivati u Evidenciju te uskrsnicu mogu preuzeti u FINA-i.

Umirovljenici i korisnici nacionalne naknade koji nisu upisani u Evidenciju, pravo na uskrsnicu ostvaruju prijavom čiji su detalji objavljeni na web stranici Grada, a period prijava je od 03. ožujka do 16. travnja.

Tako umirovljenici koji primaju mirovinu do 230 eura dobivaju uskrsnicu u visini 120 eura, oni kojima je mirovina od 230 do 350 eura primit će uskrsnicu od 65 eura, umirovljenici s mirovinom od 350 do 430 eura dobit će 50 eura uskrsnice, te oni kojima je mirovina od 430 do 670 imaju pravo na 40 eura uskrsnice.

Korisnicima nacionalne naknade za starije osobe od 150 eura, odnosno od početka ove godine 154,50 eura, Grad će isplatiti uskrsnicu u visini 150 eura.

Dodajmo kako isplata, uz predočenje osobne iskaznice, u poslovnicama FINA-e kreće 17. ožujka i traje do 10. svibnja.

Po završetku 20. sjednice Gradskog vijeća, koja je ujedno bila i posljednja u ovom sazivu, gradonačelnik se svojim sugrađanima zahvalio na dosadašnjoj podršci.

-Poštovani prijatelji, drage Velikogoričanke i Velikogoričani, želim  vam od srca zahvaliti na podršci i povjerenju koje ste mi uvijek pružali tijekom ovog mandata, kao i suradnji na brojnim gradskim projektima. Sve što smo ostvarili u našem gradu – ostvarili smo zajedno. Velika Gorica je danas grad besplatnih vrtića i besplatnog lokalnog prijevoza, grad novih vrtića i škola, nove prometne i komunalne infrastrukture, poduzetništva i investicija, kulture i tradicije, grad mladih i sporta. Velika Gorica je danas jedan od najpoželjnijih gradova za život u državi, grad koji svojim projektima pokreće trendove koje slijede i drugi gradovi u Hrvatskoj – poručio je gradonačelnik, uz poruku da je potpora koju dobiva u svakodnevnim susretima ta, zbog koje želi i dalje doprinositi još boljem standardu stanovnika Velike Gorice.

-U sljedećem mandatu pred nama je cijeli niz projekata koji će našu Veliku Goricu učiniti još boljim i ugodnijim mjestom za život. Dnevna bolnica u Velikoj Gorici, Centar za starije, dvije nove škole i dva nova vrtića, četiri javne garaže, vanjski bazeni, samo su neki od projekata koje ćemo realizirati u narednom razdoblju, za što je potrebno zajedništvo svih Velikogoričanki i Velikogoričana – dodao je Ačkar.

Gradonačelnik se posebno zahvalio svim vijećnicima bez obzira na političku opciju na zalaganju i posvećenosti radu za boljitak grada i sugrađana, bez obzira na različite stavove.

-Uvijek smo raspravljali u tolerantnom ozračju uz međusobno poštovanje i uvažavanje i zato sam ponosan jer je Velika Gorica postala primjer političke kulture u Hrvatskoj. Želja mi je da tako ostane i u nadolazeće predizborno vrijeme, te vam kao i prije četiri godine, mogu obećati da o svojim protukandidatima na predstojećim izborima neću reći niti jednu lošu riječ – poručio je gradonačelnik, spomenuvši i svojeg zamjenika Nevena Karasa s kojim će, za sve građane i uz njihovu podršku, nastavljati graditi bolje sutra.

-Velika Gorica naš je dom kojim se ponosimo, čuvajmo ga i gradimo zajedno. Ponosan na naš grad, na sve projekte, na svaki korak naprijed koji smo napravili zajedno – zaključio je Ačkar.

Vijećnici Gradskog vijeća grada Velike Gorice na današnjoj 20. sjednici po pitanju važnog strateškog dokumenta, bili su jednoglasni. Usvojili su četvrtu Strategiju izjednačavanja mogućnosti i prava za osobe s invaliditetom za razdoblje od 2025. do 2029. godine.

U uvodnom obrazloženju, predsjednik Povjerenstva za osobe s invaliditetom Darko Matić vratio se u 2008. godinu i podsjetio da je tada započelo strategijsko rješavanje problema osoba s invaliditetom na području grada Velike Gorice, dok je krajem prošle godine realizirana treća strategija, a pred vijećnicima se upravo nalazi njeno četvrto izdanje.

• Strateški dokument osobama s invaliditetom osigurat će pristupačniji javni prostor i usluge prilagodbom infrastrukture i digitalizacijom usluga, njihovo jače uključivanje u obrazovni sustav i tržište rada, dostupniju medicinsku i socijalnu skrb te financiranje i suradnju s lokalnim organizacijama koje provode programe za poboljšanje prava i kvalitete života osoba s invaliditetom.

– Na javnom savjetovanju uoči donošenja strategije, pristigla je samo jedna primjedba vezana za dopune, i kao i do sada, očekujem daljnju odličnu suradnju s Gradom. Naši projekti oduvijek su bili partnerski po čemu je Velika Gorica primjer drugim gradovima – istaknuo je Matić, dugogodišnji pokretač promjena u gradu po pitanju osoba s invaliditetom.

Dodajmo kako u ovome trenutku Velika Gorica ima 9.144 osoba s invaliditetom, odnosno 400 više u odnosu na 2023. godinu. Od toga 53 posto čine muškarci i 47 posto žene. 41 posto ih radno aktivnih, nešto više od 40 posto pripada skupini starijih od 65 godina, dok je 17 posto ukupnog broja osoba s invaliditetom na području grada Velike Gorice, mlađih od 19 godina.

Otkako je u 2024. godini osigurana lokacijska, a potom i građevinska dozvola za izgradnju nogometnog kampa HNS-a, 12. studenoga iste godine otvoren je natječaj za izvođača radova koji je trajao do 15. siječnja ove godine.

Nakon detaljne stručne analize pristiglih ponuda, a potom pregovora s užim krugom ponuditelja, Povjerenstvo za pregled, ocjenu i prijedlog dospjelih ponuda za nabavu radova na izgradnji građevine nogometnog kampa u Velikoj Gorici predložilo je Izvršnom odboru ponudu tvrtke Kamgrad kao najbolju.

–Odabirom izvođača radova ispunili smo još jedan preduvjet za početak radova na našem strateškom projektu, izgradnji nogometnog kampa Hrvatskog nogometnog saveza. Zahvaljujem Izvršnom odboru na snažnoj potpori ovom projektu, odjelu infrastrukture na uspješnom vođenju projekta te svima koji nas podržavaju u ovom projektu – Vladi RH, gradu Velikoj Gorici i našim arhitektima. Drago mi je što ćemo kamp graditi u partnerstvu s Kamgradom, vodećom hrvatskom kompanijom u sektoru graditeljstva, čije nam iskustvo i dosadašnji projekti jamče najvišu kvalitetu građenja i poštivanje rokova te dogovorenih uvjeta – najavio je predsjednik HNS-a Marijan Kustić.

Foto: HNS

Idući korak je potpisivanje ugovora u roku od mjesec dana, nakon čega se početkom travnja očekuje početak radova na zemljištu u Velikoj Gorici.

-Zahvaljujem svim ponuditeljima na uloženom trudu, interesu i profesionalnosti koje su iskazali tijekom ovog procesa nakon kojeg je Povjerenstvo jednoglasno procijenilo da je ponuda Kamgrada bila najbolja. Uvjerena sam da imamo partnera koji će biti maksimalno posvećen ovom projektu, što su pokazali i kroz dosadašnju komunikaciju. Stoga nas iznimno raduje suradnja na ovom izazovnom projektu izgradnje nogometnog kampa kojim će se, po završetku gradnje, i HNS i Kamgrad moći itekako ponositi – istaknula je Andrea Dokuš, voditeljica odjela infrastrukture u HNS-u.

Mediji su građevinu budućeg nogometnog kampa već prozvali arhitektonskim čudom koji će u prvoj fazi izgradnje obuhvaćati upravnu zgradu, stadion kapaciteta 1.500 sjedećih mjesta, tri nogometna terena i skladište, dok će u drugoj fazi biti četvrti nogometni teren, medicinski centar i sportska dvorana.