Povežite se s nama

HOTNEWS

Gorica nakon punih šest godina opet ima licencu za I HNL

Objavljeno

na

Jučer su iz Hrvatskog nogometnog saveza odaslane odluke o licenciranju klubova I i II HNL. Kako su i najavljivali ranije iz gradskog drugoligaša licenca za I HNL je izborena u žalbenom roku, no u Gorici su se iznenadili nakon što je i Solin dobio licencu iako nije u pravnom smislu ispunio kriterij 51% profesionalnih nogometaša. Gorica se protiv Rudeša “čistila” sa žutim kartonima kako bi u kvalifikacijama sa Cibalijom imala na raspolaganju sve raspoložive snage, što i nije iznenadilo nikog obzirom da je i Cibalija to isto učinila pred utakmicu sa Rijekom. Ono što je iznenadilo čelne ljude Gorice je činjenica da je Solin dobio prvoligašku licencu iako je po njima nije trebao dobiti, a što se točno dogodilo upitali smo predsjednika Gorice Nenada Črnka:

“Hrvatski nogometni savez već niz godina vodi registar klubova i igrača koji je javan i u koji imaju uvid svi koji vode sustav natjecanja ili u njemu sudjeluju. Drugi žalbeni rok za licenciranje je istekao 18. svibnja a s 19. svibnjem su donošene odluke o licenciranju. Mi smo se spremali za kvalifikacije i logično je bilo da nam je posljednje kolo nevažno za plasman ako Solin nema licencu i osobno sam nekoliko sati prije utakmice sa Rudešom pregledao statuse svih igrača NK Solin i uvjerio se da su svega dvojica profesionalci, a svi ostali amateri. To je i više nego dovoljan razlog da zaključimo da Solin ne ispunjava jedan od ključnih kriterija za dobivanje licence te postupimo kako smo postupili. Čišćenje sa kartonima se radi svugdje u svijetu i to rade i veliki klubovi u svim svjetskim ligama pa to ne treba nikog čuditi. Nažalost, netko u Državnom uredu za sport nije radio svoj posao i 08. svibnja izdao rješenje o upisu u registar profesionalnih za klubova NK Solin iako taj klub nije ispunio uvjete iz članka 24. stavak 1. Zakona o sportu koji kaže da Klub koji traži izdavanje takvog rješenja mora zadovoljavati uvjet od više od 50% sportaša seniora pod profesionalnim ugovorima a koji su u tekućoj sezoni imali nastup za taj klub, te da je prije izdavanja rješenja DUZS dužan provjeriti to u nadležnom savezu koji vodi natjecanje. Zašto to nije nitko učinio i zašto je rješenje izdano nije moje da razmišljam, Gorica samo traži da se poštuju propisi i Zakon o športu za koji se svi zdušno zalažemo.”

Neki su mediji danas objavili da ste početkom svibnja upozorili Solin na propuste, da li je to istina? “Da, istina je. Negdje u drugom tjednu svibnja provjerio sam statuse igrača Solina i Rudeša jer obično drugoligaški klubovi kod licenciranja za I HNL upis u registar profesionalnih klubova ostave kao posljednji detalj u licenciranju i kad sam vidio da Solin nema ni naznaka profesionalizacije nazvao sam svog kolegu iz Solina Antuna Grgića i upitao zašto su odustali od I HNL. On nije znao odgovoriti, no ja sam mu tada spomenuo da obzirom na proces provođenja gotovo da i nemaju više vremena da to naprave, ali da nije ni kasno. Ne znam zašto nisu, ali očito se radilo o propustu nekog u administraciji kluba. Žao mi je što je došlo do ovakve situacije ali ozbiljnost organizacije i ustroja klubova upravo daje neko jamstvo za igranje I HNL i Gorica jako ulaže u tehničko administrativni sektor i mi samo želimo i tražimo da nas sve tretiraju jednako. Kako bi bilo da netko dođe u nadležnu policijsku postaju i preda zahtjev za izdavanje vozačke dozvole bez uvjerenja da je položio vozački ispit i da mu službenik izda dozvolu, ili da smo mi npr. odjelu za licenciranje napisali da imamo reflektore i da nam na temelju toga oni izdaju licencu, a kad nas netko pita gdje su mi smo mrtvi hladni mogli odgovoriti – U Velikoj na stadionu Kamen Ingrada!”

Gradski stadion Velika Gorica. foto: Cityportal.hr

Tko je kriv za ovo, Državni ured za sport ili HNS?  “Osobno sam siguran da se ovo ne bi dogodilo da između DUZS i HNS-a ne postoje lagane napetosti oko tumačenja Zakona o sportu. Nekako se u posljednjih godinu dana stjecao dojam koji su stalno potencirali i mediji da između jednih i drugih postoje prijepori unutar tumačenja istog Zakona i bojim se da je i ovaj puta na štetu Gorice, ali i nogometa, HNS jedva dočekao da netko u uredu Janice Kostelić ne radi svoj posao. Uvjeren sam da bi u bilo kojoj drugoj situaciji pravna služba HNS-a vratila rješenje za NK Solin u DUZS uz obrazloženje da je isto izdano bez podloge, jer upravo je HNS taj koji provodi licenciranje i vodi i verificira profesionalne ugovore igrača svojih klubova u natjecanju i oni to moraju primijetiti, no, zbog navedenih tenzija stiče se dojam da je netko to namjerno propustio. Državni ured za sport je pak tijelo koje si ovakve gafove ne smije dopustiti, jer da je tamo netko radio svoj posao i NK Solin bi vjerojatno imao priliku za popravni, a ovakve situacije se ne bi događale. Druga je pak stvar u činjenici zašto netko u klubu koji sebe smatra ozbiljnim ide ispunjavati uvjet dan nakon isteka žalbenog roka u drugom krugu, ali to neka ide njima na dušu. Gorica svoje temelje gradi godinama, mi već nekoliko godina imamo igrače pod PRO ugovorima i ovog proljeća smo to samo nadogradili sa dva tri Ugovora. No, nažalost to samo pokazuje i potvrđuje realnost u kojoj se nalazimo, a ona je da još uvijek nemamo vizija i ne znamo što hoćemo.”

Upitali smo predsjednika Gorice što očekuje i čemu se nada, te hoće li Gorica igrati kvalifikacije sa Cibalijom? “Prvenstveno očekujem da u pravnom smislu profunkcionira pravna država i da se ovakve stvari nikom ne događaju. Gorica više od godine dana nije izgubila prvenstvenu utakmicu na svom stadionu i da zaigraju i juniori mi ćemo ići na pobjedu. Stabilan smo klub i imamo zrelost za daljnji iskorak i učinit ćemo sve prvenstveno na zelenom travnjaku da do toga i dođe, a u kvalifikacijama nikom neće biti lako. Ako će se igrati onda to može biti samo Cibalija koja mora osvojiti najmanje bod ako slučajno Split pobijedi u posljednjem kolu, no Gorica je ozbiljna, spremna i vrlo motivirana da postane prvi drugoligaš koji je u kvalifikacijama sa prvoligašem ušao u I HNL i moji igrači i stručni stožer će dati sve od sebe da tako i bude. Imamo i kvalitetu i karakter da izađemo kao pobjednici iz dvije utakmice.”

Gradski stadion Velika Gorica. foto: Cityportal.hr

Vaš bivši trener Damir Milinović ne misli tako. Javno se oglasio da Gorica ni Solin nemaju šanse protiv Cibalije. Nismo vas prije pitali o uzrocima razlaza sa Milinovićem, pa vjerujem da imate što reći na tu temu? “Ako je to rekao, a mnogi su mi potvrdili da je, tada mi je ta izjava samo još jedna potvrda koliko sam bio u pravu što sam se odlučio na raskid i koliko mi je krivo što to nisam napravio ranije, još u prosincu. Ne mogu vjerovati da on ne vjeruje u momčad koju je sam selekcionirao. Možemo mi imati međusobne prijepore, ali ovo je nož u leđa igračima koji su na terenu slijedili njegove ideje i vizije. Trener to ne smije izjaviti, jer nakon te izjave on očito nije vjerovao da sa tom momčadi može ući u I HNL. To samo dokazuje karakter i činjenicu da njemu Gorica nikad nije bila u prvom planu već isključivo on sam, što potvrđuju i brojni klubovi u kojima se stalno aktivno nudio u toku cijele 2016. godine iako je u Gorici imao prvoligaške uvjete. No, pogledajte statistiku. Damir Milinović je u posljednjih 10 kola u kojima je vodio Goricu imao tek tri pobjede i 15 bodova od 30 mogućih. Pa to nije dovoljno ni za borbu za ostanak. Dobili smo teško Rudeš, nakon čega se odmah uspavali i u slijedeća dva kola izgubili dobivene utakmice, uvlačili se u mišju rupu i izgubili bodove te slijedom toga pali na treće mjesto. Momčad je bila sputana, bez samopouzdanja i vjere u sebe. Može on sada pričati bajke, ali u svlačionici je bilo sve samo ne bajka. Davor Mladina je u 8 utakmica ostvario skor 5 pobjeda 1 neodlučene i 2 poraza, što znači 16 bodova, odnosno za 1 bod više od svog prethodnika ali u dvije utakmice manje od Milinovića. Svi daljnji komentari i matematike su suvišne. Uvijek govorim, klub je svetinja i institucija i mora biti iznad svega, pa i predsjednika i trenera. Neki to žele razumjeti, neki ne, ali glupo je da se svih ovih mjeseci kroz medije pokušava provući žrtva koja je šokirana time što je dobila otkaz u Gorici. Pa zar ja nemam pravo biti šokiran, pogotovo sredinom mjeseca kad potpisujem naloge i vidim koliko novaca moramo plaćati treneru za polovičan učinak u prvenstvu. Priznajem da kad sam ga nagovarao da dođe u Goricu i nisam imao previše izbora. On je imao prvoligašku plaću i tražio još bolje od toga i čvrsti Ugovor na dvije godine. Gorica je tada bila posljednja i procijenili smo da je to dobar posao. Tada se nitko nije žalio i tada je bilo pošteno da sve strane budu korektne u poslu. Očekivao sam isto i prilikom razlaza, ali nažalost prevario sam se i ovo mi je još jedno odrastanje u svemu.” – želio je završiti svoju priču predsjednik Gorice Nenad Črnko, ali mi se nismo dali.

Gradski stadion Velika Gorica. foto: Cityportal.hr

Gdje će Gorica igrati I HNL, ili još bolje gdje će igrati kvalifikacije ako do njih dođe? “Odlično pitanje, na koje još ne mogu odgovoriti. Ako ćemo po licenci tada Maksimir, ali mi možemo igrati i na stadionu unutar naše županije koji ima licencu, a to je stadion Intera u Zaprešiću. No, kad bismo gledali kome i kako je odjel za licenciranje progledavao kroz prste tada ne bi trebalo biti problema ni da igramo u Velikoj Gorici. Naime, do početka prvenstva imat ćemo i sjedalice i brojače, a rasvjeta će se početi graditi. S druge strane Osijek igra bez brojača, Lokomotiva je igrala u Kranjčevićevoj sa stajaćim tribinama za gostujuće navijače iako odjel za licenciranje i tamo traži sjedalice. Tražit ćemo da igramo kvalifikacije na našem stadionu. Ako su sjedalice i brojači problem nogometa u Hrvatskoj onda bolje da ga i ne igramo. Na ovom stadionu se igrao EURO U17. Dobili smo silne pohvale od UEFA-e po svim segmentima od sigurnosnih do kvalitete terena i prostora, te cjelokupne organizacije. Ako je UEFA bila zadovoljna nema razloga da HNS komplicira. S druge strane slažemo se da noćne utakmice moramo igrati negdje gdje je rasvjeta, dok ne dobijemo svoju, ali ukoliko nam upadne neki dnevni termin, a imamo sve druge uvjete osim rasvjete ispunjene nema nikakvih razloga da ne igramo na svom stadionu. Mislim da bi i u HNS-u konačno trebali shvatiti da klubovi poput Gorice mogu donijeti samo boljitak nogometu u Hrvatskoj!” – završio je optimistično predsjednik Gorice.

Gospodarstvo

Koliko nas zapravo košta majica od 5 eura? Predavanje u Galženici o pravoj cijeni “mode”

Brza moda pretvara odjeću u jednokratnu robu, dok iza niskih cijena stoje potplaćeni radnici i šteta za okoliš.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: AFP / FashionNetwork.com, Plastic particles from clothing are clogging oceans, objavljeno 22. veljače 2017

„Zašto spora moda?“, pitanje koje traži ozbiljan odgovor. Tema nije samo unikatnost i kvaliteta, već i njen utjecaj na društvo, ekonomiju i okoliš.

Bolje pitanje je – zašto brza moda? Ona je odraz današnjeg užurbanog društva u kojem sve mora biti odmah i sada. U toj utrci za brzinom i trendovima, odjeća postaje potrošna roba, a posljedice ostaju dugotrajne.

Kako tome stati na kraj?

Priliku za promišljanje i razgovor o alternativi brzoj modi donosi predavanje „Zašto spora moda“. Održat će se u ponedjeljak, 2. ožujka 2026. u 18 sati u Središnjem odjelu za odrasle. Prigodna izložba s istom tematikom bit će postavljena u Područnoj knjižnici Galženica od 2. ožujka 2026., a posjetiteljima će približiti važnost osvještavanja štetnih posljedica brze mode na društvo i okoliš.

Dizajnerice Vedrana Jurišinac, Nika Vrbica Pečnik i Ivona Šorša Hrvojić kroz izložbu i predavanje progovaraju o problemima brze mode te nude konkretna i primjenjiva rješenja.

Kroz edukativne materijale i kratku prezentaciju objasnit će negativne posljedice ubrzane proizvodnje odjeće te dati savjete kako malim promjenama u vlastitom odnosu prema odijevanju možemo doprinijeti većoj promjeni.

Nakon predavanja predviđena je rasprava, a svi zainteresirani pozvani su uključiti se, postaviti pitanja i podijeliti svoja razmišljanja.

O dizajnericama:

Vedrana Jurišinac stoji iza brenda Dada i Dunda, koji u suradnji s majkom izrađuje unikatne suvremene komade od tradicijskih, ručno rađenih i vezenih tkanina;

Nika Vrbica Pečnik autorica je brenda Salicula, koji spaja umjetnost i modu te istražuje održivost kroz rad s rabljenom odjećom;

Ivona Šorša Hrvojić vodi brend Darkona, inspiriran supkulturama, a temeljen na održivosti, funkcionalnosti i načelima spore mode.

Brza moda simbol je potrošačkog društva u kojem odjeća postaje jednokratna roba. Iza niskih cijena kriju se potplaćeni radnici, često žene i djeca, koji rade u nesigurnim i nehumanim uvjetima, izloženi štetnim kemikalijama.

Istodobno, tekstilna industrija proizvodi goleme količine otpada i ozbiljno onečišćuje okoliš. Također, odjeća loše kvalitete brzo završava na odlagalištima. Cijenu tako ne plaćamo samo novcem, već ljudskim pravima i zdravljem planeta.

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Odlična igra i visoka pobjeda rukometašica Gorice

Objavljeno

na

Objavio/la

Rukometašice Gorice su u 10. kolu 3.HRL Središte pobijedile RK Slogu (Sveta Nedjelja) rezultatom 36:24 i tako zadržale vodeću poziciju na prvenstvenoj ljestvici.

Velika Gorica, 24.02.2026. 3.HRL Središte-10.kolo: ŽŽRK Gorica-RK Sloga (Sveta Nedelja) 36:24. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 24.02.2026. 3.HRL Središte-10.kolo: ŽŽRK Gorica-RK Sloga (Sveta Nedelja) 36:24. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Domaća ekipa je od početka utakmice dirigirala događanja na parketu (4:1, 7:2, 12:4), Sloga je serijom smanjila na 12:8 te je na kraju prvog poluvremena bilo 15:11.

Velika Gorica, 24.02.2026. 3.HRL Središte-10.kolo: ŽŽRK Gorica-RK Sloga (Sveta Nedelja) 36:24. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 24.02.2026. 3.HRL Središte-10.kolo: ŽŽRK Gorica-RK Sloga (Sveta Nedelja) 36:24. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Početak drugog poluvremena bio je sličan prvom, u deset minuta Gorica je serijom 9:1 došla do vodstva 24:12. Nakon toga trenerice obje ekipe dale su prigodu igrati svim igračicama s pričuvne klupe, ali do kraja susreta prednost domaćih bila je stalno viša od deset golova (27:14, 31:18, 34:21.)

Velika Gorica, 24.02.2026. 3.HRL Središte-10.kolo: ŽŽRK Gorica-RK Sloga (Sveta Nedelja) 36:24. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 24.02.2026. 3.HRL Središte-10.kolo: ŽŽRK Gorica-RK Sloga (Sveta Nedelja) 36:24. Foto: David Jolić/cityportal.hr

ŽRK Gorica (9 8 0 1 268:188 16) je sa 16 bodova na prvom mjestu u trenutačnom poretku, na drugom mjestu je RK Sisak (9 7 0 2 253:222 14) sa 14 bodova.

Galerija fotografija

Treća HRL Središte 2025./2026., 10. kolo

ŽRK Gorica – RK Sloga 36:24 (15:11)

Velika Gorica. Sportska dvorana Srednje strukovne škole. Gledatelja 50. Utorak, 24.02.2026., 19:30 sati. Suci: Lorena Krajnović (Osijek) i Josip Kuhar (Samobor). Delegat: Damir Prelčec (Zagreb).

GORICA: Čurek, Burić 5, Mihaljević 4(1), Delladio 5, Nurkić 6, Sremić, Đuričić 4, Katalinić 7(3), Čančar 5, Vajdić, Krmpotić. Trenerica: Dubravka Tunjić.

SLOGA: Škarpa, Spajić 4(1), Jakopec, Dodig 1(1), Šurina 2, Ivanec, Miljenović 1, Crnogorac 1, Tančak 5, Horvatić, Talajić 6(3), Vratarić, Vlašić, Francetić 3, Radigović 1, Širanović. Trenerica: Maja Kozlovec.

Sedmerci: Gorica 4/5, Sloga 5/8. Isključenja: Gorica 10 min., Sloga 6. min. Crveni karton: Tea Nurkić (45.min.).

Nastavite čitati

HOTNEWS

Aktualni sat: Rasprava o poskupljenjima i radovima – “cijene u Velikoj Gorici su još uvijek među najnižima u Hrvatskoj”

Oporba upozoravala na rast komunalnih cijena i kašnjenja projekata, dok gradska poduzeća ističu da su povećanja bila nužna. Najavljuju se ulaganja u infrastrukturu, obrazovanje i zdravstvo.

Objavljeno

na

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

Aktualni sat 5. sjednice Gradskog vijeća Grada Velike Gorice otvoren je pitanjem SDP-ove vijećnice Ivane Mlinar o povećanju cijena komunalnih usluga i javnog prijevoza, ali i ponovnim prigovorom na, kako je navela, izostanak službenog prijenosa sjednica

“Od prvog siječnja u ovom gradu poskupile su sve komunalne usluge od 40 % do 230 %. Ovo nisu postoci sniženja, nego poskupljenja naših života”, rekla je Mlinar, prozvavši Vladu RH i gradsku upravu. Zanimalo ju je i po čemu je Velika Gorica „najpoželjniji grad“, ali i na koji način Grad kontrolira ZET-ove odvezene kilometre i propuštene linije.

“Počet ću od drugog pitanja, ne mogu vjerovati da možete spomenuti tako licemjerno ZET koji je u ingerenciji Grada Zagreba i molio sam vas s ove govornice da intervenirate jer to su vaši koalicijski partneri u Gradu Zagrebu i kako najavljujete, u Državi. Linijski prijevoz u Velikoj Gorici, usputno rečeno, funkcionira odlično. Jako je malo pritužbi, potpuno je besplatan i čak smo ga nekoliko puta regulirali, zbog toga što je interes građana bio takav. Sa ZET-om ne uspostavljamo takav kontakt. Zašto? Evo pitam vas iz SDP-a i vas iz Možemo. Lako je doći svaka tri mjeseca za govornicu i pričati o tom problemu. Međutim, imate vi svoje stranačke sastanke. Imate svoje koalicijske sastanke, pa vas pitam, pa što ste napravili i jeste li ikad potencirali tu temu ZET-a i problem Velike Gorice tamo gdje je mjesto. Postoje teme o kojima treba pričati tamo gdje im je mjesto. Po pitanju izravnih prijenosa sjednica, koliko vidim, mi imamo izravan prijenos sjednica. Imamo ga, javno je dostupan, na stranicama. Kada govorimo o poskupljenjima, uistinu ja se ispričavam sugrađanima. Nikada nije dobro, nije popularno povući takve mjere i takve cijene, ali zamolio bih direktore, gospodina Raka i gospodina Jurjevića da obrazlože zbog čega je do toga došlo”, odgovorio je gradonačelnik Ačkar.

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

Direktor VG Vodoopskrbe Ivan Rak pojasnio je kako je cijena vodnih usluga sastavljena od fiksnog i varijabilnog dijela te da fiksni dio nije mijenjan od 2012. godine, dok je varijabilni dio posljednji put korigiran 2022., prije uvođenja eura.

“Cijene su bila tad dosta manje u odnosu na danas i naših usluga, materijala, roba, ali i plaće naših radnika. Dovedeni su u jednom periodu u situaciju da su djelatnici počeli odlaziti iz komunalnog sustava zbog preniskih plaća, isto je i u drugim komunalnim tvrtkama, pa smo morali dići plaće više od 60 %. Zato smo morali iznivelirati i dignuti cijene naših usluga. Želim napomenuti da su sve vodoopskrbe u Hrvatskoj nužne prilagoditi se metodologiji koja nam je navedena i stavljena pred nas uredbom i jednostavno nismo imali puno prostora za razmišljanje jer smo morali sve te troškove staviti u metodologiju. Cijene u Velikoj Gorici su još uvijek među najnižima u Hrvatskoj”.

Govornicu tada preuzima Juraj Odrčić koji je postavio pitanje o sigurnosti u Gajevoj ulici, gdje su u tijeku intenzivni radovi, te o statusu ITU mehanizma.

Pročelnik Dubravko Katulić potvrdio je da su zbog neodgovornog ponašanja izvođača izrečene 18 kazni i podneseno šest prekršajnih prijava, a u dogovoru s policijom pojačat će se nadzor i osigurati dodatna zaštita pješaka.

“Dogovorili smo da redovno obilaze i naravno kažnjavaju, do sad imamo 18 kazni i 6 prekršajnih prijava jer su građevinari neodgovorni. Ono što ćemo dalje napraviti, a vezano je za sigurnost, i to u ovom tjednu, radimo na tome da zaštitimo pješake, danas smo imali sastanak s policijom prije Gradskog vijeća, i dogovorili smo da će češće imati obilaske tamo i da građevinari moraju micati blato s ceste. Barem da stanje bude da se ulica može koristiti”, ističe Katulić

Gradonačelnik Ačkar izvijestio je kako je izmjenama zakona Velika Gorica postala središte ITU mehanizma, čime joj je na raspolaganju 33 milijuna eura za projekte s okolnim općinama, Orle, Pokupsko, Kravarsko, Rugvica i Pisarovina.

“Problem koji je bio da središte ITU mehanizma ne može biti grad koji graniči s gradom koji je već središte, a to je Grad Zagreb. Tu je bila nanesena nepravda Gorici jer smo šesti grad po veličini i izmjenom ovog zakona smo mi postali središte, iako smo mi već u alokaciji i aglomeraciji Grada Zagreba kao središte ITU mehanizma, napravili i pješačku i biciklističku stazu prema Vukovini i Starom Čiču, interpretacijski centar Muzeja Turopolje, i još niz toga s puni manjim sredstvima, kao dio onoga što sudjeluje u tom velikom financijskom procesu. Više od 100 milijuna eura bespovratnih sredstva od županije, države i EU, došle su u Veliku Goricu, ne slučajno već nečijom sposobnošću pa ne možete govoriti da radimo od naših novaca”.

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

Na radove u Gajevoj ulici ponovno se osvrnuo vijećnik Mosta Damir Slojšek, koji je prenio nezadovoljstvo građana te upozorio na problem u Ulici Bratstvo, gdje radovi kasne.

“Planirana je da će ta investicija biti realizirana u proračunu do 2026. godine. Ja je nisam vidio. Ono što je još gore, kontaktirali su me građani i rekli su da nema komunalnog redara tamo, da se i dalje događaju problemi. Zovite policiju jer Grad očigledno ne zna riješiti taj slučaj. Drugi dio je ulica Bratstvo koje se ne rješava. Pitao sam vas u 9. mjesecu i tada je bilo rečeno da su bile male poteškoće, ali da će radovi biti gotovi u studenome. Međutim, ja to ne vidim, građani su nezadovoljni. Recite mi kada će biti kraj radova i što će biti s izvođačima jer ovo je prekršilo svaku mjeru”, govori Slojšek.

Katulić je odgovorio kako su komunalni redari svakodnevno na terenu te da je Bratstvo u završnoj fazi, uz planirano asfaltiranje do kraja ožujka, ovisno o vremenskim uvjetima.

“Komunalni redari su svaki dan tamo. Ja vam mogu pokazati slike jer mi oni šalju kakvo je stanje. Svaki sat vremena, imamo dvije smjene. Imamo oči u Gajevoj ulici. Bratstvo je u završnoj fazi, tamo imamo 4 faze jer znamo da je ulica uska i ne može se proširiti kako se radi prilikom drugih rekonstrukcija. Međutim, rade se završni radovi. Pri kraju smo s ulaznim rampama u objekte. Asfaltiranje će biti do kraja 3. mjeseca, ali možda i prije”, odgovara Katulić.

Vijećnike je zanimalo i pitanje uskrsnica te nova dvorana koja još nije stavljena u funkciju. Pročelnica Lana Krunić Lukinić istaknula je kako će ove godine više od 10 tisuća umirovljenika primiti uskrsnicu, pri čemu će oni s najnižim mirovinama dobiti 120 eura, dok će umirovljenici s mirovinom do 750 eura dobiti 40 eura. Po prvi put uskrsnicu od 120 eura dobit će i nezaposleni branitelji.

Vezano za dvoranu, odgovorio je Dubravko Katulić.

“Imali smo probno testiranje u dvorani za dan Grada i tada je utvrđeno da je podloga prehrapava i da je moguće ozljeđivanje. Provjerili smo, naravno i kako je sukladno prema projektu i prema standardima, podloga je napravljena kako je, čak je nešto i glađa. Inače je predviđeno da bude 74 – 80 hrapavost, ali mjerenja su pokazala 65, ali smo odlučili da ćemo je dodatno izgladiti kako bi korisnici bili sigurni i ovih dana se radi na premazivanju dva sloja kako bi korisnici mogli koristiti dvoranu”, objašnava Katulić.

SDP-ov vijećnik Branimir Mikšić ponovno je otvorio pitanje rasta cijena i gradskih financija, navodeći kako građani osjećaju snažan udar na kućne budžete te upozorio na kašnjenja radova u više naselja.

Direktor VG Čistoće Jurica Jurjević pojasnio je kako su troškovi plaća porasli te da su cijene formirane tako da se građane optereti što je manje moguće, uz zadržavanje financijske stabilnosti.

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

“Zadnje povećanje je bilo 2022. i tad je VG Čistoća izdvajala 2,2 milijuna eura na godišnjoj razini za plaće što je 45 % svih prihoda. 2025. godine to se povećalo 3,6 milijuna, odnosno 54 %. Pri formiranju cijene smo gledali da što manje opteretimo građane, a da ostanemo financijski odgovorni. Svi gradovi u županiji koji su povećali cijene, na temelju ovih inflatornih učinaka, još uvijek su viši od Velike Gorice”, govori Jurjević.

Katulić je dodao kako na dinamiku radova utječu vremenski uvjeti, posebice zimsko razdoblje.

“Završetak ulica se određuje radnim danima, svjesni smo toga da su neka od naših gradilišta ušla u zimsko vrijeme i ne možete raditi po snijegu. Jednostavno, rokovi se onda prekidaju i kad se stvore vremenski uvjeti, napravit će se. Konkretno, što se tiče Horvatove ulice, nama predstoji završni sloj asfalta što će biti realizirano za 2 – 3 tjedna. Isto tako i Kovači, tamo imamo specifičan problem što je izvođač slovenska firma koja sav svoj materijal donosi iz Slovenije, a baza im je trenutačno u remontu do 15. 3., poslije toga će Kovači bit riješeni. Ne mogu reći da je Lučićeva ili Mraclin, da je tamo dinamika loša. Ne znam kako ste vi to zaključili. Sad ide ljepše vrijeme pa će biti završeni na vrijeme. Isto tako je dobra dinamika u Ulici Braće Radić, tamo nismo mogli raditi po zimi, ali na oba objekta će biti u vremenskoj dinamici kako je predviđena”, objašnjava.

Rasprava o dinamici radova nastavljena je pitanjem o Lučićevoj ulici u Kučama te planovima za nove projekte. Pročelnik Dubravko Katulić pojasnio je kako su u tijeku radovi na zamjeni vodoopskrbnog cjevovoda, pri čemu je uklonjeno 260 metara asfalta i izvedeno 120 metara oborinske kanalizacije. Radove usporava potreba izmještanja 33 HEP-ova stupa, što će se rješavati etapno.

Najavio je i niz planiranih zahvata – izgradnju ulice prema novom dječjem vrtiću u Pokupskoj, radove u Savskoj ulici u Mičevcu, Brkićevoj u Velikoj Buni te Kurilovečkoj od Tesline do Pokupske, ovisno o proračunskim mogućnostima. U planu su i pješačke staze u Jagodnom, uz jezero Čiče, u Vukomeričkoj ulici u Maloj Buni te u Ulici Seljine brigade u Starom Čiču, kao i novo autobusno stajalište na Trgu kralja Petra Krešimira zbog povećanog broja linija.

Vijećnica Mosta Nada Finderle otvorila je pitanje naknada za novorođenčad, navodeći kako Grad za prvo i drugo dijete isplaćuje 270 eura, dok su iznosi u nekim drugim gradovima viši.

“Treba gledati širu sliku i činjenicu da je Grad Velika Gorica jedini grad u Hrvatskoj koji za svu djecu ima besplatni predškolski odgoj. Osijek nema besplatan odgoj. Županija za treće dijete 300 eura, a mi 2 tisuće eura. Da budemo do kraja iskreni, da, moramo poraditi na tome. Napravili smo puno više od drugih gradova po pitanju demografske politike, ali moramo u sljedećem proračunu i to uzeti u obzir. Pohvaljujem vašu inicijativu. Doći ćemo do boljeg rješenja”, odgovorio je Ačkar.

Zlatica Krznarić postavila je pitanje organizacije hitne službe nakon odluke Ministarstva o upućivanju pacijenata u različite bolnice.

Ačkar je kazao kako je nakon sastanaka s ministricom i predstavnicima hitne pomoći postignut dogovor da se svi hitni pacijenti iz Velike Gorice voze u KBC Rebro. Dodao je kako Grad radi na dugoročnom cilju izgradnje vlastite bolnice, što je, prema njegovim riječima, projekt koji bi mogao biti realiziran u iduće tri do četiri godine. Na pitanje o uređenju vatrogasnih domova odgovorio je pročelnik Dražen Bačurin, navodeći kako je provedena nabava za izgradnju objekta u Šiljakovini te su pripremljeni projekti i dozvole za vatrogasne garaže u Poljani Čičkoj i Kurilovcu.

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

SDP-ova vijećnica Sanja Jurković Draganić ponovno je otvorila temu povećanja računa, navodeći konkretan primjer jednosobnog stana u kojem su računi za vodu, odvoz otpada i stambenu pričuvu porasli u siječnju u odnosu na prosinac. Osvrnula se i na kvalitetu čišćenja snijega te upitala o nadzoru kooperanata.

Direktor VG Vodoopskrbe Ivan Rak ponovio je kako je riječ o povećanju od 33 posto te istaknuo da je cijena vode u Velikoj Gorici i dalje među najnižima u Hrvatskoj, unatoč novoj metodologiji obračuna.

“Većina vodoopskrba je dizala cijene 2024. i 2025., a prošle godine je donesena nova metodologija izračuna cijene, što znači da će oni svi ponovno morati dizati cijene, tako da cijena voda će biti skuplja, ali bez obzira na poskupljenje koje je potrebno da bi sustav mogao opstati, i dalje ćemo biti u najnižem rangu po cijeni vode”, objasnio je Rak.

Direktor VG Komunalca Jurica Mihalj priznao je nezadovoljstvo jednim izvođačem zimske službe kojem je otkazana usluga te je naplaćena penalizacija od 3.500 eura. Ispričao se građanima zbog problema u ulicama trećeg prioriteta, navodeći kako su prve dvije kategorije bile odrađene uspješno.

Vijećnik Vladimir Štarkelj osvrnuo se na raniju raspravu o poskupljenjima, istaknuvši kako su direktori komunalnih tvrtki više puta naglašavali rast plaća i inflaciju kao razloge povećanja cijena. Njegovo pitanje odnosilo se na Savsku ulicu u Mičevcu, uz opasku da Grad godinama nije ulagao vlastita sredstva, osim ekološke rente. Pročelnik Dubravko Katulić odgovorio je kratko kako će, po dobivanju građevinske dozvole, započeti radovi u toj ulici.

Zoran Lovrić postavio je pitanje o uklanjanju stabala u Ulici Matice hrvatske, tražeći informaciju na temelju kojeg je stručnog elaborata donesena odluka o rezanju i uklanjanju te postoji li plan za sadnju novih stabala. Katulić je istaknuo kako se stabla ne uklanjaju bez stručne procjene te naveo kako Grad u 2026. godini planira zasaditi 271 novo stablo, naglasivši da se vodi briga o zelenoj infrastrukturi. Lovrić je dodatno pitao i o nabavi senzora, navodeći kako je ista roba nabavljena kroz tri ugovora s dva poslovna subjekta koji imaju iste vlasnike. Pročelnica Gordana Mikuličić Krnjaja pojasnila je kako projekt financira Fond za zaštitu okoliša te da senzori nisu isti, već svaki ima svoju namjenu. Naglasila je kako je Fond provjerio projekt i da je nabava provedena sukladno predviđenim uvjetima.

Na pitanje o izgradnji osnovnih škola i planovima zelene infrastrukture na Plesu odgovarala je pročelnica Lana Krunić Lukinić. Istaknula je kako su provedene dvije analize koje su pokazale potrebu izgradnje dviju novih osnovnih škola za oko 500 učenika kako bi se osigurala jednosmjenska nastava. Projekti su prijavljeni resornom ministarstvu te su odobrena sredstva u iznosu od 65 milijuna eura. Planirana je izgradnja škola u Kurilovcu i na Plesu, male škole u Šćitarjevu te nadogradnje u Vukovini i Čiču. U tijeku je izrada idejnih projekata i priprema javne nabave za izvođače radova.

Govoreći o Plesu, Katulić je dodao kako je već uređeno novo dječje igralište te da je u planu izrada sveobuhvatnog idejnog projekta zelene infrastrukture za taj dio grada.

Nakon aktualnog sata, vijećnici su se oprostili od najdugovječnije pročelnice u gradskoj upravi. Naime, pročelnica Službe za financije Žanete Štefančić, koja je na dan sjednice proslavila i rođendan, odlazi u zasluženu mirovinu nakon dvadeset godina rada u gradskoj upravi. Ovo joj je bila posljednja sjednica Gradskog vijeća, a ispraćena je zasluženim pljeskom vijećnika.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Strateška investicija u zdravstvo: Dnevna bolnica u Velikoj Gorici donosi novu razinu skrbi

Očekivani postupak ugovaranja mogao biti zaključen do kraja drugog kvartala ove godine.

Objavljeno

na

Prema navodima Večernjeg lista, među najvažnijim zdravstvenim ulaganjima u Hrvatskoj u predstojećem razdoblju ističe se projekt izgradnje dnevne bolnice u Velikoj Gorici, koja će djelovati u sklopu Kliničke bolnice Dubrava.

Ovaj projekt ujedno je prepoznat kao strateški prioritet Vlada Republike Hrvatske u aktualnom mandatu, što dodatno potvrđuje njegov nacionalni značaj.

Planirana bolnica bit će smještena uz Aveniju pape Ivana Pavla II., na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske površine gotovo 50.000 četvornih metara, a lokaciju su lani u srpnju obišli ministrica zdravstva Irena Hrstić i gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Sadržaj buduće zdravstvene ustanove obuhvatit će specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, dnevnu bolnicu te jednodnevnu kirurgiju. Ključni cilj projekta je osigurati građanima bržu, kvalitetniju i dostupniju medicinsku uslugu, uz značajno smanjenje potrebe za odlascima u Zagreb na preglede i zahvate.

Trenutačno su u tijeku aktivnosti vezane uz izradu projektnog zadatka za pokretanje nabave Studije predizvedivosti, radi detaljne analize opravdanosti ulaganja i mogućih modela provedbe.

Očekuje se da bi postupak ugovaranja mogao biti zaključen do kraja drugog kvartala ove godine, dok je rok za izradu same studije tri mjeseca od potpisivanja ugovora. U okviru iste studije predviđena je i priprema za izradu cjelovite projektne dokumentacije s potrebnim dozvolama za gradnju i opremanje, čime će se stvoriti temeljni uvjeti za početak realizacije.

Značaj ovog projekta za Veliku Goricu izuzetno je velik, jer će nova dnevna bolnica omogućiti stanovnicima dostupniju i organizacijski učinkovitiju zdravstvenu skrb u neposrednoj blizini njihovih domova.

Istodobno, rasteretit će se zagrebačke bolnice, a grad će dobiti suvremeni medicinski objekt usklađen s najvišim standardima zdravstvene zaštite.

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Novi vrtići i Centar za starije napreduju prema planu – evo u kojoj su fazi radovi

Gradonačelnik Krešimir Ačkar danas je obišao gradilišta u Pokupskoj i Kolarevoj ulici te Centra za starije

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

Gradonačelnik Krešimir Ačkar u danas je obišao radove na izgradnji Centra za starije osobe te dva nova dječja vrtića u Pokupskoj i Kolarevoj ulici.

Centar za starije, prema riječima gradonačelnika, napreduje točno prema planu i da bi do 2027. trebao biti potpuno opremljen, a radovi privedeni kraju.

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

Tijekom obilaska, došli su i do vrtića u Pokupskoj ulici. “Što se tiče izgradnje dječjeg vrtića u Pokupskoj, svi su betonski radovi završeni, sad radimo na instalacijama i na osnovnim dijelovima koji će taj vrtić staviti u funkciju”, objašnjava pročelnik Dubravko Katulić.

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

S druge strane, gradilište u Kolarevoj ulici tijekom zime je imalo odgode, pa su radovi kasnili. Trenutno se dovršavaju temelji, a postavljanje prve ploče očekuje se u sljedećih mjesec dana, nakon čega će se nastaviti s armirano-betonskim zidovima.

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

“Radovi na našim vrlo važnim kapitalnim objektima u Velikoj Gorici napreduju u jednom jako dobrom dinamikom, kao što ste vidjeli, Centar za starije osobe se nalazi točno prema dinamičkom planu u fazi da ćemo ga 2027. godine moći opremiti u potpunosti i završiti radove. Kada govorimo o dječjem vrtiću u Pokupskoj i ovom u Kolarevoj, riječ je o velikim dječjim vrtićima koji će imati kapacitet za zaprimanje 200 djece, dakle šest mješovitih skupina i četiri jasličke skupine po vrtiću investicija je malo manje od 5,8 milijuna eura, a investicija onoga u Pokupskoj je 5,4 milijuna eura. Drago nam je reći da su svi nadzorni inženjeri potvrdili kako bi vrtić u Pokupskoj ulici trebao biti spreman za akademsku godinu koja je pred nama. Međutim, ovdje je situacija malo drugačija te će radovi malo kasniti, ali nadamo se da će s ovim ljepšim vremenom doći do ubrzavanja i da će oni također biti završeni u ovoj godini. Nakon što smo otvorili u proteklom mandatu 9 objekata dječjih vrtića, nastavljamo jednako intenzivno raditi na tome da materijalna prava zaposlenika u dječjim vrtićima budu bolja”, rekao je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

Gradonačelnik je naglasio da će vrtići i dalje biti besplatni za sve korisnike i kako je cilj da svako dijete koje ima uvjete, pronađe mjesto u nekom od goričkih vrtića.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno