HOTNEWS
Gorica nakon punih šest godina opet ima licencu za I HNL
Objavljeno
prije 9 godinana
Objavio/la
cityportal sportska redakcijaJučer su iz Hrvatskog nogometnog saveza odaslane odluke o licenciranju klubova I i II HNL. Kako su i najavljivali ranije iz gradskog drugoligaša licenca za I HNL je izborena u žalbenom roku, no u Gorici su se iznenadili nakon što je i Solin dobio licencu iako nije u pravnom smislu ispunio kriterij 51% profesionalnih nogometaša. Gorica se protiv Rudeša “čistila” sa žutim kartonima kako bi u kvalifikacijama sa Cibalijom imala na raspolaganju sve raspoložive snage, što i nije iznenadilo nikog obzirom da je i Cibalija to isto učinila pred utakmicu sa Rijekom. Ono što je iznenadilo čelne ljude Gorice je činjenica da je Solin dobio prvoligašku licencu iako je po njima nije trebao dobiti, a što se točno dogodilo upitali smo predsjednika Gorice Nenada Črnka:
“Hrvatski nogometni savez već niz godina vodi registar klubova i igrača koji je javan i u koji imaju uvid svi koji vode sustav natjecanja ili u njemu sudjeluju. Drugi žalbeni rok za licenciranje je istekao 18. svibnja a s 19. svibnjem su donošene odluke o licenciranju. Mi smo se spremali za kvalifikacije i logično je bilo da nam je posljednje kolo nevažno za plasman ako Solin nema licencu i osobno sam nekoliko sati prije utakmice sa Rudešom pregledao statuse svih igrača NK Solin i uvjerio se da su svega dvojica profesionalci, a svi ostali amateri. To je i više nego dovoljan razlog da zaključimo da Solin ne ispunjava jedan od ključnih kriterija za dobivanje licence te postupimo kako smo postupili. Čišćenje sa kartonima se radi svugdje u svijetu i to rade i veliki klubovi u svim svjetskim ligama pa to ne treba nikog čuditi. Nažalost, netko u Državnom uredu za sport nije radio svoj posao i 08. svibnja izdao rješenje o upisu u registar profesionalnih za klubova NK Solin iako taj klub nije ispunio uvjete iz članka 24. stavak 1. Zakona o sportu koji kaže da Klub koji traži izdavanje takvog rješenja mora zadovoljavati uvjet od više od 50% sportaša seniora pod profesionalnim ugovorima a koji su u tekućoj sezoni imali nastup za taj klub, te da je prije izdavanja rješenja DUZS dužan provjeriti to u nadležnom savezu koji vodi natjecanje. Zašto to nije nitko učinio i zašto je rješenje izdano nije moje da razmišljam, Gorica samo traži da se poštuju propisi i Zakon o športu za koji se svi zdušno zalažemo.”
Neki su mediji danas objavili da ste početkom svibnja upozorili Solin na propuste, da li je to istina? “Da, istina je. Negdje u drugom tjednu svibnja provjerio sam statuse igrača Solina i Rudeša jer obično drugoligaški klubovi kod licenciranja za I HNL upis u registar profesionalnih klubova ostave kao posljednji detalj u licenciranju i kad sam vidio da Solin nema ni naznaka profesionalizacije nazvao sam svog kolegu iz Solina Antuna Grgića i upitao zašto su odustali od I HNL. On nije znao odgovoriti, no ja sam mu tada spomenuo da obzirom na proces provođenja gotovo da i nemaju više vremena da to naprave, ali da nije ni kasno. Ne znam zašto nisu, ali očito se radilo o propustu nekog u administraciji kluba. Žao mi je što je došlo do ovakve situacije ali ozbiljnost organizacije i ustroja klubova upravo daje neko jamstvo za igranje I HNL i Gorica jako ulaže u tehničko administrativni sektor i mi samo želimo i tražimo da nas sve tretiraju jednako. Kako bi bilo da netko dođe u nadležnu policijsku postaju i preda zahtjev za izdavanje vozačke dozvole bez uvjerenja da je položio vozački ispit i da mu službenik izda dozvolu, ili da smo mi npr. odjelu za licenciranje napisali da imamo reflektore i da nam na temelju toga oni izdaju licencu, a kad nas netko pita gdje su mi smo mrtvi hladni mogli odgovoriti – U Velikoj na stadionu Kamen Ingrada!”
Tko je kriv za ovo, Državni ured za sport ili HNS? “Osobno sam siguran da se ovo ne bi dogodilo da između DUZS i HNS-a ne postoje lagane napetosti oko tumačenja Zakona o sportu. Nekako se u posljednjih godinu dana stjecao dojam koji su stalno potencirali i mediji da između jednih i drugih postoje prijepori unutar tumačenja istog Zakona i bojim se da je i ovaj puta na štetu Gorice, ali i nogometa, HNS jedva dočekao da netko u uredu Janice Kostelić ne radi svoj posao. Uvjeren sam da bi u bilo kojoj drugoj situaciji pravna služba HNS-a vratila rješenje za NK Solin u DUZS uz obrazloženje da je isto izdano bez podloge, jer upravo je HNS taj koji provodi licenciranje i vodi i verificira profesionalne ugovore igrača svojih klubova u natjecanju i oni to moraju primijetiti, no, zbog navedenih tenzija stiče se dojam da je netko to namjerno propustio. Državni ured za sport je pak tijelo koje si ovakve gafove ne smije dopustiti, jer da je tamo netko radio svoj posao i NK Solin bi vjerojatno imao priliku za popravni, a ovakve situacije se ne bi događale. Druga je pak stvar u činjenici zašto netko u klubu koji sebe smatra ozbiljnim ide ispunjavati uvjet dan nakon isteka žalbenog roka u drugom krugu, ali to neka ide njima na dušu. Gorica svoje temelje gradi godinama, mi već nekoliko godina imamo igrače pod PRO ugovorima i ovog proljeća smo to samo nadogradili sa dva tri Ugovora. No, nažalost to samo pokazuje i potvrđuje realnost u kojoj se nalazimo, a ona je da još uvijek nemamo vizija i ne znamo što hoćemo.”
Upitali smo predsjednika Gorice što očekuje i čemu se nada, te hoće li Gorica igrati kvalifikacije sa Cibalijom? “Prvenstveno očekujem da u pravnom smislu profunkcionira pravna država i da se ovakve stvari nikom ne događaju. Gorica više od godine dana nije izgubila prvenstvenu utakmicu na svom stadionu i da zaigraju i juniori mi ćemo ići na pobjedu. Stabilan smo klub i imamo zrelost za daljnji iskorak i učinit ćemo sve prvenstveno na zelenom travnjaku da do toga i dođe, a u kvalifikacijama nikom neće biti lako. Ako će se igrati onda to može biti samo Cibalija koja mora osvojiti najmanje bod ako slučajno Split pobijedi u posljednjem kolu, no Gorica je ozbiljna, spremna i vrlo motivirana da postane prvi drugoligaš koji je u kvalifikacijama sa prvoligašem ušao u I HNL i moji igrači i stručni stožer će dati sve od sebe da tako i bude. Imamo i kvalitetu i karakter da izađemo kao pobjednici iz dvije utakmice.”
Vaš bivši trener Damir Milinović ne misli tako. Javno se oglasio da Gorica ni Solin nemaju šanse protiv Cibalije. Nismo vas prije pitali o uzrocima razlaza sa Milinovićem, pa vjerujem da imate što reći na tu temu? “Ako je to rekao, a mnogi su mi potvrdili da je, tada mi je ta izjava samo još jedna potvrda koliko sam bio u pravu što sam se odlučio na raskid i koliko mi je krivo što to nisam napravio ranije, još u prosincu. Ne mogu vjerovati da on ne vjeruje u momčad koju je sam selekcionirao. Možemo mi imati međusobne prijepore, ali ovo je nož u leđa igračima koji su na terenu slijedili njegove ideje i vizije. Trener to ne smije izjaviti, jer nakon te izjave on očito nije vjerovao da sa tom momčadi može ući u I HNL. To samo dokazuje karakter i činjenicu da njemu Gorica nikad nije bila u prvom planu već isključivo on sam, što potvrđuju i brojni klubovi u kojima se stalno aktivno nudio u toku cijele 2016. godine iako je u Gorici imao prvoligaške uvjete. No, pogledajte statistiku. Damir Milinović je u posljednjih 10 kola u kojima je vodio Goricu imao tek tri pobjede i 15 bodova od 30 mogućih. Pa to nije dovoljno ni za borbu za ostanak. Dobili smo teško Rudeš, nakon čega se odmah uspavali i u slijedeća dva kola izgubili dobivene utakmice, uvlačili se u mišju rupu i izgubili bodove te slijedom toga pali na treće mjesto. Momčad je bila sputana, bez samopouzdanja i vjere u sebe. Može on sada pričati bajke, ali u svlačionici je bilo sve samo ne bajka. Davor Mladina je u 8 utakmica ostvario skor 5 pobjeda 1 neodlučene i 2 poraza, što znači 16 bodova, odnosno za 1 bod više od svog prethodnika ali u dvije utakmice manje od Milinovića. Svi daljnji komentari i matematike su suvišne. Uvijek govorim, klub je svetinja i institucija i mora biti iznad svega, pa i predsjednika i trenera. Neki to žele razumjeti, neki ne, ali glupo je da se svih ovih mjeseci kroz medije pokušava provući žrtva koja je šokirana time što je dobila otkaz u Gorici. Pa zar ja nemam pravo biti šokiran, pogotovo sredinom mjeseca kad potpisujem naloge i vidim koliko novaca moramo plaćati treneru za polovičan učinak u prvenstvu. Priznajem da kad sam ga nagovarao da dođe u Goricu i nisam imao previše izbora. On je imao prvoligašku plaću i tražio još bolje od toga i čvrsti Ugovor na dvije godine. Gorica je tada bila posljednja i procijenili smo da je to dobar posao. Tada se nitko nije žalio i tada je bilo pošteno da sve strane budu korektne u poslu. Očekivao sam isto i prilikom razlaza, ali nažalost prevario sam se i ovo mi je još jedno odrastanje u svemu.” – želio je završiti svoju priču predsjednik Gorice Nenad Črnko, ali mi se nismo dali.
Gdje će Gorica igrati I HNL, ili još bolje gdje će igrati kvalifikacije ako do njih dođe? “Odlično pitanje, na koje još ne mogu odgovoriti. Ako ćemo po licenci tada Maksimir, ali mi možemo igrati i na stadionu unutar naše županije koji ima licencu, a to je stadion Intera u Zaprešiću. No, kad bismo gledali kome i kako je odjel za licenciranje progledavao kroz prste tada ne bi trebalo biti problema ni da igramo u Velikoj Gorici. Naime, do početka prvenstva imat ćemo i sjedalice i brojače, a rasvjeta će se početi graditi. S druge strane Osijek igra bez brojača, Lokomotiva je igrala u Kranjčevićevoj sa stajaćim tribinama za gostujuće navijače iako odjel za licenciranje i tamo traži sjedalice. Tražit ćemo da igramo kvalifikacije na našem stadionu. Ako su sjedalice i brojači problem nogometa u Hrvatskoj onda bolje da ga i ne igramo. Na ovom stadionu se igrao EURO U17. Dobili smo silne pohvale od UEFA-e po svim segmentima od sigurnosnih do kvalitete terena i prostora, te cjelokupne organizacije. Ako je UEFA bila zadovoljna nema razloga da HNS komplicira. S druge strane slažemo se da noćne utakmice moramo igrati negdje gdje je rasvjeta, dok ne dobijemo svoju, ali ukoliko nam upadne neki dnevni termin, a imamo sve druge uvjete osim rasvjete ispunjene nema nikakvih razloga da ne igramo na svom stadionu. Mislim da bi i u HNS-u konačno trebali shvatiti da klubovi poput Gorice mogu donijeti samo boljitak nogometu u Hrvatskoj!” – završio je optimistično predsjednik Gorice.
Možda vam se sviđa
-
Gorica se slaže: Lijevi bek stigao iz Portugala, Car ima sve informacije
-
FOTO Seniorke Gorice izgubile od Osijeka na kraju sezone
-
Gorički mat u dva poteza, oproštaj od kapetana i pozdrav novom klincu
-
Utakmica iskupljenja: ‘Imamo se za što boriti, ali imamo i problema…’
-
FOTO Seniorke Gorice izgubile od Splita u Ligi za ostanak
HOTNEWS
Aktualni sat – Rasprava o Kušancu, proračunu i tržnici, “poduzetnička zona će donijeti nova radna mjesta i investicije”
Vijećnici su raspravljali o proračunu, tržnici električnim autobusima i dnevnoj bolnici.
Objavljeno
prije 14 satina
19. svibnja 2026.Objavio/la
Franjo Kompes
Danas je održana 6. sjednica Gradskog vijeća Grada Velike Gorice. Jedna od ključnih točaka bilo je darovanje državnog zemljišta Gradu Velikoj Gorici, i to po žurnom postupku. Prijedlog zaključka o sklapanju Ugovora o darovanju nekretnina u svrhu izgradnje Poduzetničke zone Kušanec-Istok izglasan je velikom većinom, 22 vijećnika glasala su “za”, nitko nije bio protiv, dok su četiri vijećnika ostala suzdržana.
Riječ je o odluci Vlade Republike Hrvatske kojom se Gradu daruje zemljište namijenjeno razvoju Gospodarske zone Kušanec–Istok, projekta procijenjene vrijednosti više od 31 milijun eura, čime je Velika Gorica dobila snažan poticaj za daljnji gospodarski rast, o čemu smo pisali ranije.
Tijekom aktualnog sata vijećnica Nada Finderle postavila je pitanje o financijskom stanju grada, konkretno o manjku do 31. prosinca, ali i o tome kojim kanalima građani mogu komunicirati s Odborom za pritužbe i predstavke.
U odgovoru je pojašnjeno kako se proračun sastoji od računa prihoda i rashoda te računa financiranja. Izneseni su podaci prema kojima je na razini 2025. godine ostvaren višak od 2,6 milijuna eura, no kada se uključi preneseni manjak iz prethodne godine, ukupni manjak iznosi 8,9 milijuna eura.
Što se tiče komunikacije građana, istaknuto je kako se pritužbe mogu slati putem maila, telefonski ili osobnim dolaskom u zgradu gradske uprave, a građani se često direktno obraćaju i nadležnim upravnim odjelima, ovisno o temi.
Vijećnik Mihael Kuliš otvorio je pitanje u kojoj je fazi razvoj poduzetničke zone Kušanec te koji su planovi i očekivanja, a zatražio je i pojašnjenje o planovima za razdvajanje gradske četvrti Miljenko Granić.
Odgovor je dao Neven Karas, istaknuvši kako je u tijeku izmjena urbanističkog plana te zahvalio Vladi RH na darovanom zemljištu. Posebno je naglasio kako je zona veća od 50 hektara te bi trebala biti snažan gospodarski zamašnjak za Veliku Goricu, ali i otvoriti nova radna mjesta.

Karas se dotaknuo i gradske četvrti Miljenko Granić, istaknuvši kako se upravo na tom području posljednjih godina događa najintenzivnija izgradnja te najveći priljev novih stanovnika. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, u toj četvrti je živjelo oko 9 tisuća stanovnika.
“To je gradska četvrt koja odudara od ostalih gradskih četvrta. Moje osobno mišljenje je da je ta gradska četvrt neprirodno stvorena jer postoje naselja okolo koja nisu komplementarna i nemaju iste interese, tako da mislim da bi trebali pokrenuti razdvajanje i da je nekakav logičan slijed razdvajanje Zagrebačke ulice i onda bi se ta gradska četvrt mogla podijeliti po pola”, dodao je Karas.
Jedan od vijećnika otvorio je pitanje statusa gradske tržnice, točnije, je li trenutačna lokacija privremena ili je postala trajno rješenje.
Pročelnik Dubravko Katulić odgovorio je kako tržnica nije privremena te da je Grad uložio značajna sredstva kako bi se postojeći prostor uredio i opremio za prodavače i kupce. Dodao je kako povratak na staru lokaciju nije moguć jer se radi o privatnom vlasništvu.
Na pitanje jednog od vijećnika o planovima za uvođenje električnih autobusa, Katulić je odgovorio kako je u Veliku Goricu već stiglo pet električnih autobusa nizozemskog proizvođača VDL, te da su dosadašnja iskustva pozitivna. Jedini problem je infrastruktura.
“Trenutačno imaju svoju punionicu u Novom Čiču i nije praktično da se isti pune na toj lokaciji. Pokrenuli smo s prijevoznikom izradu projektno-tehničke dokumentacije oko postavljanja punionice i ona će biti smještena gdje je stanica brze linije, s tim da smo napravili i novo stajalište kod tržnice gdje će se ta brza linija premjestiti. Kako je rekao pravilnik o obvezama izvještaja Europske komisije za minimum ciljeva koje se mora postići u cestovnom prometu, obveza je Grada, odnosno prijevoznika koji s nama ima ugovor da 2027. godine mora imati 27 % autobusa, odnosno pet koje smo nabavili i do kraja 2030., mora biti 38 %, dakle to je sedam autobusa, što znači da nam trebaju još dva autobusa i to prijevoznik mora nabaviti kako bismo zadovoljili sve uvjete”, pojasnio je Katulić.
Vijećnik Branimir Mikšić postavio je pitanje o problematičnom križanju A. G. Matoša i Ljudevita Gaja kod STOP SHOP-a, gdje se često događaju prometne nesreće, te o završetku radova na cesti u Mraclinu.
Katulić je rekao kako je Grad već ranije planirao izgradnju rotora te je izrađena projektno-tehnička dokumentacija, a sada se čeka građevinska dozvola. U međuvremenu je postavljena dodatna signalizacija i napravljen južni odvojak kako bi građani mogli lakše izaći na drugu stranu.
Što se tiče Mraclina, Katulić tvrdi da radovi idu svojim tijekom i da ne vidi kašnjenja, no istaknuo je kako se radovi nisu mogli odvijati tijekom zime. Najavio je da bi cesta trebala biti gotova u lipnju, uz napomenu da su dodatni zahtjevi mjesnog odbora za pješačke staze produljili trajanje projekta.

Vijećnik Stipo Duvnjak postavio je pitanje o radovima na pročistaču otpadnih voda, ali i o dolascima veleposlanika u Veliku Goricu te projektima koji su ih doveli u grad.
Direktor VG Vodoopskrbe Ivan Rak odgovorio je kako je građevinska dozvola za pročistač dobivena 12. veljače, izvođači su uvedeni u posao 18. veljače, a završetak radova očekuje se do ljeta 2027. godine. Nakon toga slijedi godina dana probnog rada.
Trenutačno je realizirano 5,2 milijuna eura od ukupno ugovorenih 37 milijuna, a uskoro kreću i obavijesti građanima o priključivanju na sustav odvodnje. Prva cjelina obuhvaća područje od Kobilića i Leknenog prema Trnju.
Gradonačelnik Ačkar odgovorio je na pitanje o dolasku diplomata istaknuvši kako Velika Gorica postaje sve prepoznatljivija na nacionalnoj razini te da je interes investitora sve veći.
“Ponosno možemo reći da je interes stranih investitora, veleposlanika i svih onih relevantnih osoba, kako u društvenom, političkom životu i sportskom u životu, postao puno snažniji, vidniji i veći nego što je to bio prijašnjih godina. Dakako, godi činjenica da smo na nacionalnom nivou prepoznati kao najpoželjniji grad za život u Republici Hrvatskoj. Dakle, zašto diplomati u Velikoj Gorici? Pa mi zatvaramo poduzetničku zonu Meridijan 16 koja je u potpunosti popunjena, a koja je zahvaljujući austrijskom kapitalu i tadašnjem veleposlaniku Republike Austrije došlo do faze popunjenosti koju ima danas. Ovdje su došli veleposlanici razvijenih europskih zemalja, koje su spremne dati zeleno svjetlo i lobirati kako bi upravo kapital i investicije završili u poduzetničkoj zoni Kušanec koja je bila predmet hitnog postupka kada smo započeli sjednicu. Dakle, Velika Gorica se odlučila za logistiku. Svima će usta biti puna da trebamo govoriti o poduzetništvu, tvornicama, međutim mi smo odlučili da idemo na logistiku koja je van periferije našega grada. Mi ovdje govorimo o Meridijanu 16 i Kušancu koji su na petlji. Tako naši građani ne osjete da je to sve u našem gradu i ne osjete nikakve smetnje. Da imamo tešku industriju kao neke druge županije, uvijek bi imalo nešto što bi smetalo našim sugrađanima”, objasnio je Ačkar.
Spomenuo se i projekt PAUK, odnosno Dječja zelena mreža “Plemeniti Pauković”. Riječ je o projektu vrijednom 5,27 milijuna eura, od čega je 4,4 milijuna eura bespovratnih sredstava iz programa Konkurentnost i kohezija 2021.–2027. Projekt je zamišljen kao odgovor na izazove modernog vremena, gdje su djeca sve manje vani, a sve više uz ekrane. U sklopu projekta uređuju se tri urbana koridora i sedam urbanih točaka, s ciljem poticanja djece na boravak na otvorenom i socijalizaciju, ali i edukaciju o klimatskim promjenama te ulozi zelene infrastrukture u smanjenju toplinskih otoka. Najavljeno je i sadnja 377 stabala i 1.200 grmova pogodnih za oprašivače, uz dodatne edukativne aktivnosti.
Vijećnica Sanja Jurković–Draganić postavila je pitanje o poskupljenju GSG-a i izostanku rješenja, ali i o stanju u Dječjem vrtiću Žirek, gdje su se, kako je navela, zbog prokišnjavanja stropa u sobama pojavile kante na podu.
U odgovoru je pojašnjeno kako Grad sam pakira uplatnice, čime je procedura brža, dok se rješenja šalju putem pošte. Naveli su kako je pošta u posljednjem slučaju zamolila produljenje roka dostave zbog velikog broja pošiljki.
Što se tiče DV Žirek, odgovoreno je kako je obnova u tijeku te će vrtić nakon radova biti energetski učinkovit. U tijeku je zamjena stolarije i obnova krova, a zbog izvođenja radova tijekom pedagoške godine skupine se prema potrebi razmještaju. Prokišnjavanje se dogodilo prošli tjedan za vrijeme kiše, dok su radovi bili na krovu, no djeca su odmah premještena u druge skupine.
“Govori se da su vrtići besplatni. Ne, oni nisu besplatni već je grad preuzeo ekonomsku cijenu vrtića. Prošle godine ste i sami glasali, kada je u proračunu ekonomska cijena podignuta sa 400 na 500 eura i to Grad Velika Gorica stavlja unutar proračuna vrtića te se od tih novaca financiraju vrtići”, dodala je pročelnica Lana Krunić Lukinić.

Vijećnik Josip Vitez pitao je hoće li biti dovoljno mjesta u vrtićima te u kojoj su fazi projekti novih vrtića u Pokupskoj i Kolarevoj ulici. Odgovoreno je kako je pristiglo oko 600 prijava za novu pedagošku godinu, od čega je predviđeno oko 320 mjesta u jaslicama i više od 170 mjesta u vrtićkim skupinama.
Istaknuto je kako će i ove godine biti upisana sva djeca koja ispunjavaju uvjete, da su oba roditelja zaposlena, da imaju prebivalište u Velikoj Gorici te da su rođena do 31. kolovoza. Kao dobra vijest navedeno je da će nakon 1. rujna biti otvoren novi vrtić u Pokupskoj ulici s oko 200 mjesta, dok bi vrtić u Kolarevoj mogao doći na red krajem godine ili početkom sljedeće.
Vijećnik Ivo Jelušić otvorio je pitanje kašnjenja radova u naselju Bratstvo te zanimalo ga je tko je odgovoran i postoje li financijski penali, a osvrnuo se i na problem smeća i zaraslih površina u Horvatovoj ulici.
Pročelnik Dubravko Katulić odgovorio je kako su radovi u Bratstvu pri kraju te da je potrebno završiti još jednu prometnicu i spojiti stanicu oborinske odvodnje koja prvotno nije bila predviđena, ali se pokazala nužnom. Najavio je kako bi radovi trebali završiti do kraja mjeseca, a po završetku će se napraviti zapisnik o prekoračenju rokova i razlozima kašnjenja. Što se tiče Horvatove, Katulić je rekao da se problem rješava, no upozorio je da dio građana i dalje odlaže otpad ispred starog reciklažnog dvorišta, iako je novo otvoreno. Istaknuo je da Grad ulaže u sustav i informiranje, ali da se građani također moraju priviknuti na promjene.
Vijećnik Zvonko Kunić pitao je ima li novih informacija o Centru za starije i načinu predbilježbe, kao i o projektu dnevne bolnice.
Gradonačelnik Krešimir Ačkar odgovorio je kako bi radovi trebali završiti početkom 2027. godine, a u centru će biti osigurano više od 100 mjesta za institucionalni smještaj te više od 500 mjesta za izvaninstitucionalne usluge, poput dostave obroka, psihološke pomoći i drugih oblika podrške.
“Na području Velike Gorice imamo 14 tisuća umirovljenika, a ovaj dom može zauzeti samo jedan dio. Volio bih da kao gradonačelnik mogu reći da je netko napravio barem tri staračkom doma, pa da ja mogu govoriti o četvrtom jer bi danas bilo puno lakše pristupiti toj temi, ali nitko prije se nije htio uhvatiti tog pitanja. Mi danas govorimo o prvom centru za starije osobe, ali ne bježimo od toga da će biti puno onih koji zaslužuju biti u to centru i već sada razmatramo zemljište pored dnevne bolnice kako bi tamo napravili drugi centar za starije osobe”, dodao je Ačkar.
Govoreći o dnevnoj bolnici, Ačkar je rekao kako će Velika Gorica dobiti prvu dnevnu bolnicu ne samo u gradu, već i u Zagrebačkoj županiji. Projekt je ušao u program Vlade, a 5. svibnja 2026. objavljen je javni poziv za izradu studije predizvedivosti, što je ocijenio kao prvi konkretan korak prema realizaciji.
“Hvala predsjedniku Vlade, Andreju Plenkoviću i resornom ministarstvu. Vjerujem da će Velika Gorica biti primjer drugim gradovima i županiji u realizaciji ovih važnih problema koji se nisu rješavali desetljećima”, zaključio je Ačkar.
Također, u 12 sati održana je minuta šutnje za tragično stradalog mladića iz Drniša
HOTNEWS
FOTO Klas i dalje dominira, Kurilovec prati, VG Boys sigurni na 3. mjestu
Objavljeno
prije 14 satina
19. svibnja 2026.Objavio/la
David Jolić
Liga veteranskih momčadi Nogometnog saveza Velika Gorica (NSVG) nastavljena je utakmicama 21. i 22. kola u kojem je na 11 odigranih utakmica postignuto 45 golova (21+ 24). Klas i dalje dominira i sigurno ide ka osvajanju prvog mjesta. Kurilovec je također s dvije nove pobjede potvrdio drugu poziciju.

Kobilić, 18.05.2026. Liga veterana NSVG-a 22.kolo: VG Boys – Dinamo 4:0. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kobilić, 18.05.2026. Liga veterana NSVG-a 22.kolo: VG Boys – Dinamo 4:0. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kobilić, 18.05.2026. Liga veterana NSVG-a 22.kolo: VG Boys – Dinamo 4:0. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Derbi 22. kola bila je utakmica između VG Boysa i Dinama (Novo Čiče) na igralištu u Kobiliću. Susret je odigran u prijateljskom tonu, nije bilo težih prekršaja, a prema igri rezultat je posve realan. Utakmicu je vodio sudac Davor Merkaš.

Kobilić, 18.05.2026. Liga veterana NSVG-a 22.kolo: VG Boys – Dinamo 4:0. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kobilić, 18.05.2026. Liga veterana NSVG-a 22.kolo: VG Boys – Dinamo 4:0. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kobilić, 18.05.2026. Liga veterana NSVG-a 22.kolo: VG Boys – Dinamo 4:0. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Utakmice 23. kola igraju se u petak, 22. svibnja, odnosno u ponedjeljak 25. svibnja 2026. godine.
Galerija fotografija
Liga veteranskih momčadi NSVG-a 2025./2026., 21.-22. kolo
Rezultati 22. kola (ponedjeljak, 18.05.2026.): Gradići – Vatrogasac 1:0, Hruševec – Polet 2:3, Lekenik – Velika Mlaka 1947 1:2, Klas – Posavec 9:1, VG Boys – Dinamo 4:0, Kurilovec – Buna 1:0, Lukavec slobodni.
Rezultati 21. kola (petak, 15.05.2026.): Dinamo – Kurilovec1:3, Posavec – VG Boys 0:7, Velika Mlaka 1947 – Klas 1:4, Polet – Lekenik 1:1, Lukavec – Gradići 1:2, Vatrogasac – Hruševec odgođeno, Buna slobodni.
Poredak nakon 22. kola: 1. Klas 49 (19 15 4 0 92:25), 2. Kurilovec 47 (20 15 2 3 60:18), 3. VG Boys 44 (21 14 2 5 66:22), 4. Dinamo 35 (20 11 2 7 62:43), 5. Velika Mlaka 1947 34 (20 11 1 8 50:42), 6. Lekenik 30 (20 9 3 8 51:44), 7. Vatrogasac 30 (19 9 3 7 33:26), 8. Lukavec 22 (20 6 4 10 30:37), 9. Buna 21 (20 6 3 11 28:38), 10. Gradići 21 (20 6 3 11 24:60), 11. Polet 18 (21 5 3 13 29:47), 12. Hruševec 9 (18 2 3 13 23:79), 13. Posavec 8 (19 1 5 13 10:77).
CityLIGHTS
INTERVJU Margareta Biškupić Čurla: Od peglanja nošnji do ravnateljice
Od folklora i studija etnologije do vođenja Muzeja Turopolja, njezin rad svjedoči o kontinuitetu interesa za baštinu i kulturu te o odgovornosti koju nosi čuvanje identiteta lokalne zajednice.
Objavljeno
prije 16 satina
19. svibnja 2026.Objavio/la
Redakcija Cityportala
Malo je onih koji već u mladosti pronađu poziv kojem će ostati vjerni cijeli život. Upravo je takav put Margarete Biškupić Čurla, koja je na čelo Muzeja Turopolja došla sa samo 26 godina, nakon što je još kao djevojčica kroz folklor razvila ljubav prema tradiciji, narodnoj nošnji i baštini.
Od volontiranja u Etnografskom muzeju i terenskog rada među starim škrinjama i tavanima, do muzejske pedagoginje i naposljetku ravnateljice, njezin profesionalni put obilježila je jasna predanost struci. Povodom Međunarodnog dana muzeja razgovarali smo o muzejskoj djelatnosti, očuvanju baštine i izazovima koje donosi vođenje jedne od najvažnijih kulturnih ustanova Turopolja.
Recite nam Margareta, kako se zapravo postaje kustosica u muzeju?
– U principu, proces kreće upisom, odnosno završetkom fakulteta. To mogu biti razno razni smjerovi na fakultetu, ovisno o kakvom se muzeju radi. Svaki muzej traži specifičnu struku bilo da je riječ o prirodoslovnom, povijesnom ili etnografskom muzeju. Zatim, kada počnete raditi u muzeju i baviti se muzejskom strukom, nakon godinu dana morate pristupiti stručnom ispitu za kustosa.
Što na tom stručnom ispitu morate sve znati?
– Morate znati Ustav, morate znati spektar zakonodavnih stvari poput zakona o muzejima, o zaštiti spomenika kulture, o čuvanju kulturne baštine, razne pravilnike, o pohrani muzejske građe. Zatim, položiti stručne predmete vezane za samu muzejsku znanost. Netko tko je završio Prirodoslovni fakultet i zapošljava se u Prirodoslovnom muzeju, nije u svom obrazovanju prošao muzeološke predmete pa je i to potrebno naučiti.
Kada ste znali da želite biti kustosica i muzeologinja?
– Teško pitanje. Nisam znala zapravo do završetka fakulteta. Kad sam upisala fakultet, upisala sam etnologiju zato što sam silno voljela folklor i narodnu nošnju. Bavila sam se folklorom od četvrtog razreda osnovne škole i prema tome sam odabrala fakultet. Na moj odabir, majka mi je rekla da ću s time umrijet od gladi i jedino što ću moć raditi je peglanje nošnji. Igrom slučaja, nakon fakulteta, zaposlila sam se u Ministarstvu kulture i medija. To mi se baš nije dopalo jer je posao bio dosta administrativan. Međutim, kao studentica, volontirala u Etnografskom muzeju i u muzeju Turopolja što je u konačnici, nakon godinu dana, rezultiralo mojim zaposlenjem u muzeju Turopolja i to je bila ljubav koja traje sad već skoro 27 godina.
Pričajmo malo o kustosima, koji je vaš primarni zadatak?
– Kustosi prvenstveno prikupljaju predmete za svoju zbirku, a onda rade na njihovoj obradi. Predmet se evidentira, opisuje, saznaje se što je više moguće podataka o njemu i odlučuje se da li će taj predmet ići na restauraciju. Kasnije se taj predmet dovodi u priču sa svim ostalim predmetima i sa svim onim nematerijalnim oko njega kako taj isti predmet ne bi bio izdvojen iz konteksta. Na taj način, on će nam dati kontekst povijesti prošlosti kako bi u konačnici sve imalo nekog smisla te da možemo rekonstruirati prošli život koji ćemo čuvati za buduće generacije. U suvremenoj muzeologiji, pažnja se posvetila upravo nematerijalnoj kulturnoj baštini jer je ona puno krhkija od ove materijalne.
Što spada pod nematerijalnu baštinu?
– To su vještine znanja, od toga znamo li heklati pa do toga znamo li pjevati. To su narodne priče, bajke, mitologija, sve ono što ne možete materijalno primiti u ruke. Taj sadržaj je izuzetno bitan. Posljednjih 15 godina, svjetska muzeologija, raspravlja o tome koji je ispravan način očuvanja nematerijalne kulturne baštine. Na primjer, proslava Jurjeva je nematerijalna kulturna baština koja se nekada slavila na potpuno drugačiji način nego što se to obilježava danas. I tako se postavlja pitanje, koji je ispravan način očuvanja Jurjeva? Onoga nekada ili ovoga danas.
Kada smo se već dotakli našeg Turopolja, kako Vi, kao ravnateljica muzeja Turopolja, možete reći koliko se promijenio život u našem kraju?
– Velika Gorica, ako govorimo o našem lokalnom području, startala je kao malo selo, kao sajmeno područje. Danas smo mi šesti grad po veličini i jedna smo urbana sredina. Na primjer, nekada su narodne nošnje u Turopolju krenule iz obitelji, iz kuće, iz materijala koji su im bili dostupni i koji su uspijevali na ovome području. Ovdje su uspijevali lan i konoplja. U konačnici, najveća razlika između prošlosti i sadašnjosti je upravo to iskorištavanje onoga što nam je područje na kojem živimo dalo. Kod narodnih nošnji su to biljke koje su se uzgajale i uspijevale na ovom području, kod graditeljstva je to materijal koji nam je bio dostupan u prirodi, a u ovom slučaju to je hrast. Zato i imamo jako puno drvenih kuća jer je Turopolje bilo prirodno bogato hrastovim šumama. Tako da se u prošlosti lokalno bogatstvo prirode maksimalno iskorištavalo. Danas to više ne možete. Cijeli svijet je postao toliko mali i sve nam je toliko dostupno da više ne možete pojedine stvari lokalizirati.
Recite nam nešto više o samom muzeju Turopolja i njegovoj višestoljetnoj povijesti.
– Muzej Turopolja je stvarno jedan povijesni raritet. Kada sam ja došla raditi u muzej još 2001. godine, tada je on bio jedna zgrada, zgrada koju svi poznamo kao muzej Turopolja, zgrada Plemenite općine turopoljske. Ta poveznica Plemenite općine s Velikom Goricom i muzejom danas je neraskidiva. Zgradu je sagradila Plemenita općina turopoljska 1765. godine. Nastala je kao centralna administrativna zgrada Plemenite općine turopoljske. Tu su se čuvali arhivi, održavali sastanci, postojao je unutar zgrade i kafić i tako je bilo dok 1960. godine ta ista zgrada nije postala muzej. Tada je jedna sitna, ali dinamitna žena, Višnja Huzjak, preuzela funkciju ravnateljice muzeja kojoj možemo biti zahvalni što danas uopće imamo tako bogatu zbirku i muzej. Danas smo na više lokacija. Imamo etno kuću U Ščitarjevu, zavičajnu zbirku Vukomeričkih gorica na Ključić brdu, partnerstvo s obitelji koji su vlasnici Kurije Modić-Bedeković. U međuvremenu, uspjeli smo dobiti sredstva europskih fondova i izgraditi novi Interpretacijski centar muzeja Turopolja.
Krenuli ste u cjelovitu obnovu muzeja od potresa, kako to ide?
– Iskoristit ću priliku pa prvenstveno pojasniti da Interpretacijski centar nije izložbeni prostor. On ima multifunkcionalnu dvoranu više za izvan izložbene djelatnosti koje muzej radi poput predavanja, promocija i radionica. S druge strane, stara muzejska zgrada, nakon obnove, postat će isključivo izložbeni prostor. U prizemlju će biti proširena izložbena dvorana koja će se mijenjati na godišnjoj razini. Vjerujem da će obnova biti gotova kroz nešto više od godine dana, računam negdje sredinom 2027. godine da će biti gotova.
Imate li najdražu stvar koju volite vidjeti u muzeju, koja vas uvijek nekako razveseli ili koja vam je posebna?
– Silno volim moju tekstilnu zbirku. To su predmeti za proizvodnju platna od kuhinjskih krpa, ručnika, stolnjaka, jastučnica pa do narodnih nošnji. To je sve staro preko sto godina, odnosno, onoliko koliko se etnografija čuva.
Možete li nam reći kako se održavaju narodne nošnje?
– Kada su u izložbi narodne nošnje, uzmete praško pa malo prođete po njima. To moramo paziti jer se ne smije puno dirati. Ono što je najveći problem je što ih zapravo ne bi smjeli prati zato što nošnje mogu pustiti boju. Zato se mi javimo gospodinu Tomislavu Miličeviću iz folklornog ansambla „Turopolje“ i kažemo: „Tomica pliz pomozi“. Imamo sreće da imamo njega u Velikoj Gorici koji je vrhunski stručnjak. On možda nije formalno obrazovan kao etnolog, ali mislim da je jedan od najvećih etnologa koji Hrvatska ima po pitanju tekstila.
Koliko je muzej Turopolja bitan za identitet našeg Turopolja, Velike Gorice i na kraju krajeva Zagrebačke županije i grada Zagreba?
– Mislim da je jako bitan. Nekako, ta naša povijesti, kultura i kulturna baština nose naš identitet i zapravo civilizacijsku razinu razvoja koju imamo. Mi u njemu zapravo čuvamo tu našu stvarno vrijednu, važnu, super bogatu prošlost. Općenito, Hrvatska ima jako izražen kulturni identitet, ali toliko silno različit na tako malom geografskom području da je to nevjerojatno. To nosi cijelu životnu priču naroda. Kao što smo spomenuli, svijet je sve manji, sve nam je dostupno i nikada nije bilo bitnije čuvati osobni identitet.
Što zapravo znači Plemenita općina, Plemenitaška obitelj?
– Danas, ako ćemo gledati u nekom formalnom smislu, plemstvo nema neku vrijednost jer nema razlike. Nekada je to imalo jako velike značaje u smislu poreznih olakšica. Da se ne bi krivo shvatilo, oni su se borili u razno raznim ratovima gdje su zadužili kraljeve i na temelju toga su dobili svoje povelje i povlastice. Ono što je u cijeloj toj priči fantastično jest da su oni te povlastice jako dobro iskoristili podignuvši cijeli kraj na jednu višu razinu. Izgradili su zgradu muzeja Turopolja, Stari grad Lukavec, izgradili su cijeli centar Velike Gorice i sve one niske kuće oko današnje Općine i muzeja Turopolja. To je sve njihova zasluga i samim time, ostavili su neizbrisiv trag bez kojeg Velika ne bi bila ono što je danas.
Možemo li reći da je cijeli grad Velika Gorica muzej Turopolja?
– Grad Velika Gorica priča svoju priču. Cijeli naš kraj, ima toliko toga za pokazati, za vidjeti. Sve naše tradicijske drvene gradnje, kurije koje još danas postoje, zatim drvene kapelice.. cijela regija je vrlo, vrlo bogata takvim primjercima.
Što biste još, osim Muzeja Turopolja, preporučili građanima za posjetiti?
– Imamo Perunfest, manifestaciju koja se bavi slavenskom mitologijom, narodnim pričama i predajama. Zatim, KUD Novo Čiče jako radi na promociji etnologije i napravili su prostor za dječje izlete kojim potiču kulturu i pomažu turističkom sektoru da nije samo riječ o zaradi novca već o podizanju kulturne svijesti među najmlađima.
Imate li nešto za kraj dodati?
– Iskoristit ću ovu priliku pa spomenuti ljude s kojima radim. Oni su mi najdraži dio našeg Muzeja. Mi smo zaista jedan kolektiv koji je obiteljski organiziran. Svi smo se upoznali u Muzeju i nismo se međusobno odabrali, ali smo jako tolerantni jedni prema drugima. Svi volimo svoj posao, a najviše volimo surađivati sa svima u Gorici, od škola do turističke zajednice.
Priča Margarete Biškupić Čurla pokazuje kako se profesionalni put može oblikovati iz ranih interesa i ustrajnosti, ali i koliko je važno ostati vjeran vlastitoj struci unatoč različitim skretanjima na tom putu. Od folklora i studija etnologije do vođenja Muzeja Turopolja, njezin rad svjedoči o kontinuitetu interesa za baštinu i kulturu te o odgovornosti koju nosi čuvanje identiteta lokalne zajednice.
CityLIGHTS
Ministar Ružić obišao radove na obnovi Centra za odgoj i obrazovanje
Novi prostori trebali bi donijeti suvremenije uvjete rada i kvalitetnije usluge za ukupno 182 djece uključene u sustav obrazovanja i socijalne skrbi.
Objavljeno
prije 2 danana
18. svibnja 2026.Objavio/la
Morena Martinović
Vrijedna obnova Centra za odgoj i obrazovanje u Velikoj Gorici, teško oštećenog u potresu, trebala bi biti završena do rujna 2027. godine, a projekt financiran iz državnog proračuna procijenjen je na više od šest milijuna eura.
Tijekom posjeta Velikoj Gorici ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić obišao je radove na obnovi zgrade Centra u Zagrebačkoj ulici. U pratnji su bili gradonačelnik Krešimir Ačkar i ravnateljica ustanove Ivana Kokić Ajazaj.
Novi prostori trebali bi donijeti suvremenije uvjete rada i kvalitetnije usluge za ukupno 182 djece uključene u sustav obrazovanja i socijalne skrbi. Uz infrastrukturnu obnovu planirano je i tehnološko opremanje Centra. Privremeni prostor nalazi se u najmu Međunarodne zračne luke Zagreb. Ravnateljica Ivana Kokić Ajazaj pritom je istaknula važnost suradnje sa Zračnom lukom koja traje od 2016. godine, kada je potpisana Povelja o suradnji i prijateljstvu s ciljem poboljšanja kvalitete života osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju na području Velike Gorice.
Ministar Ružić zahvalio je upravi zračne luke na kontinuiranoj podršci Centru, ocijenivši suradnju institucija i lokalne zajednice važnim primjerom pomoći djeci s teškoćama u razvoju i njihovim obiteljima.
CityLIGHTS
FOTO Goričke večeri: sezona otvorena!
Objavljeno
prije 2 danana
17. svibnja 2026.Objavio/la
Vanesa Miković
Tomislav Bralić i Klapa Intrade otvorile ovogodišnju sezonu Goričkih večeri!
Pogledajte tko je sve došao i kakva je bila atmosfera:










Reporter 459 - 30.04.2026.

Izdvojeno
-
CityLIGHTSprije 6 danaVelika Gorica ponovno domaćin javnozdravstvene akcije ‘Hodaj za zdravu štitnjaču’
-
CityLIGHTSprije 2 danaFOTO Goričke večeri: sezona otvorena!
-
HOTNEWSprije 6 danaVIDEO Australski turopoljci koji vole češkanje
-
Vijestiprije 5 danaGradski bazen Velika Gorica ponovno organizira ljetni kamp za djecu – prijave do početka lipnja















