HOTNEWS
Gorica nakon punih šest godina opet ima licencu za I HNL
Jučer su iz Hrvatskog nogometnog saveza odaslane odluke o licenciranju klubova I i II HNL. Kako su i najavljivali ranije iz gradskog drugoligaša licenca za I HNL je izborena u žalbenom roku, no u Gorici su se iznenadili nakon što je i Solin dobio licencu iako nije u pravnom smislu ispunio kriterij 51% profesionalnih nogometaša. Gorica se protiv Rudeša “čistila” sa žutim kartonima kako bi u kvalifikacijama sa Cibalijom imala na raspolaganju sve raspoložive snage, što i nije iznenadilo nikog obzirom da je i Cibalija to isto učinila pred utakmicu sa Rijekom. Ono što je iznenadilo čelne ljude Gorice je činjenica da je Solin dobio prvoligašku licencu iako je po njima nije trebao dobiti, a što se točno dogodilo upitali smo predsjednika Gorice Nenada Črnka:
“Hrvatski nogometni savez već niz godina vodi registar klubova i igrača koji je javan i u koji imaju uvid svi koji vode sustav natjecanja ili u njemu sudjeluju. Drugi žalbeni rok za licenciranje je istekao 18. svibnja a s 19. svibnjem su donošene odluke o licenciranju. Mi smo se spremali za kvalifikacije i logično je bilo da nam je posljednje kolo nevažno za plasman ako Solin nema licencu i osobno sam nekoliko sati prije utakmice sa Rudešom pregledao statuse svih igrača NK Solin i uvjerio se da su svega dvojica profesionalci, a svi ostali amateri. To je i više nego dovoljan razlog da zaključimo da Solin ne ispunjava jedan od ključnih kriterija za dobivanje licence te postupimo kako smo postupili. Čišćenje sa kartonima se radi svugdje u svijetu i to rade i veliki klubovi u svim svjetskim ligama pa to ne treba nikog čuditi. Nažalost, netko u Državnom uredu za sport nije radio svoj posao i 08. svibnja izdao rješenje o upisu u registar profesionalnih za klubova NK Solin iako taj klub nije ispunio uvjete iz članka 24. stavak 1. Zakona o sportu koji kaže da Klub koji traži izdavanje takvog rješenja mora zadovoljavati uvjet od više od 50% sportaša seniora pod profesionalnim ugovorima a koji su u tekućoj sezoni imali nastup za taj klub, te da je prije izdavanja rješenja DUZS dužan provjeriti to u nadležnom savezu koji vodi natjecanje. Zašto to nije nitko učinio i zašto je rješenje izdano nije moje da razmišljam, Gorica samo traži da se poštuju propisi i Zakon o športu za koji se svi zdušno zalažemo.”
Neki su mediji danas objavili da ste početkom svibnja upozorili Solin na propuste, da li je to istina? “Da, istina je. Negdje u drugom tjednu svibnja provjerio sam statuse igrača Solina i Rudeša jer obično drugoligaški klubovi kod licenciranja za I HNL upis u registar profesionalnih klubova ostave kao posljednji detalj u licenciranju i kad sam vidio da Solin nema ni naznaka profesionalizacije nazvao sam svog kolegu iz Solina Antuna Grgića i upitao zašto su odustali od I HNL. On nije znao odgovoriti, no ja sam mu tada spomenuo da obzirom na proces provođenja gotovo da i nemaju više vremena da to naprave, ali da nije ni kasno. Ne znam zašto nisu, ali očito se radilo o propustu nekog u administraciji kluba. Žao mi je što je došlo do ovakve situacije ali ozbiljnost organizacije i ustroja klubova upravo daje neko jamstvo za igranje I HNL i Gorica jako ulaže u tehničko administrativni sektor i mi samo želimo i tražimo da nas sve tretiraju jednako. Kako bi bilo da netko dođe u nadležnu policijsku postaju i preda zahtjev za izdavanje vozačke dozvole bez uvjerenja da je položio vozački ispit i da mu službenik izda dozvolu, ili da smo mi npr. odjelu za licenciranje napisali da imamo reflektore i da nam na temelju toga oni izdaju licencu, a kad nas netko pita gdje su mi smo mrtvi hladni mogli odgovoriti – U Velikoj na stadionu Kamen Ingrada!”
Gradski stadion Velika Gorica. foto: Cityportal.hr
Tko je kriv za ovo, Državni ured za sport ili HNS? “Osobno sam siguran da se ovo ne bi dogodilo da između DUZS i HNS-a ne postoje lagane napetosti oko tumačenja Zakona o sportu. Nekako se u posljednjih godinu dana stjecao dojam koji su stalno potencirali i mediji da između jednih i drugih postoje prijepori unutar tumačenja istog Zakona i bojim se da je i ovaj puta na štetu Gorice, ali i nogometa, HNS jedva dočekao da netko u uredu Janice Kostelić ne radi svoj posao. Uvjeren sam da bi u bilo kojoj drugoj situaciji pravna služba HNS-a vratila rješenje za NK Solin u DUZS uz obrazloženje da je isto izdano bez podloge, jer upravo je HNS taj koji provodi licenciranje i vodi i verificira profesionalne ugovore igrača svojih klubova u natjecanju i oni to moraju primijetiti, no, zbog navedenih tenzija stiče se dojam da je netko to namjerno propustio. Državni ured za sport je pak tijelo koje si ovakve gafove ne smije dopustiti, jer da je tamo netko radio svoj posao i NK Solin bi vjerojatno imao priliku za popravni, a ovakve situacije se ne bi događale. Druga je pak stvar u činjenici zašto netko u klubu koji sebe smatra ozbiljnim ide ispunjavati uvjet dan nakon isteka žalbenog roka u drugom krugu, ali to neka ide njima na dušu. Gorica svoje temelje gradi godinama, mi već nekoliko godina imamo igrače pod PRO ugovorima i ovog proljeća smo to samo nadogradili sa dva tri Ugovora. No, nažalost to samo pokazuje i potvrđuje realnost u kojoj se nalazimo, a ona je da još uvijek nemamo vizija i ne znamo što hoćemo.”
Upitali smo predsjednika Gorice što očekuje i čemu se nada, te hoće li Gorica igrati kvalifikacije sa Cibalijom? “Prvenstveno očekujem da u pravnom smislu profunkcionira pravna država i da se ovakve stvari nikom ne događaju. Gorica više od godine dana nije izgubila prvenstvenu utakmicu na svom stadionu i da zaigraju i juniori mi ćemo ići na pobjedu. Stabilan smo klub i imamo zrelost za daljnji iskorak i učinit ćemo sve prvenstveno na zelenom travnjaku da do toga i dođe, a u kvalifikacijama nikom neće biti lako. Ako će se igrati onda to može biti samo Cibalija koja mora osvojiti najmanje bod ako slučajno Split pobijedi u posljednjem kolu, no Gorica je ozbiljna, spremna i vrlo motivirana da postane prvi drugoligaš koji je u kvalifikacijama sa prvoligašem ušao u I HNL i moji igrači i stručni stožer će dati sve od sebe da tako i bude. Imamo i kvalitetu i karakter da izađemo kao pobjednici iz dvije utakmice.”
Gradski stadion Velika Gorica. foto: Cityportal.hr
Vaš bivši trener Damir Milinović ne misli tako. Javno se oglasio da Gorica ni Solin nemaju šanse protiv Cibalije. Nismo vas prije pitali o uzrocima razlaza sa Milinovićem, pa vjerujem da imate što reći na tu temu? “Ako je to rekao, a mnogi su mi potvrdili da je, tada mi je ta izjava samo još jedna potvrda koliko sam bio u pravu što sam se odlučio na raskid i koliko mi je krivo što to nisam napravio ranije, još u prosincu. Ne mogu vjerovati da on ne vjeruje u momčad koju je sam selekcionirao. Možemo mi imati međusobne prijepore, ali ovo je nož u leđa igračima koji su na terenu slijedili njegove ideje i vizije. Trener to ne smije izjaviti, jer nakon te izjave on očito nije vjerovao da sa tom momčadi može ući u I HNL. To samo dokazuje karakter i činjenicu da njemu Gorica nikad nije bila u prvom planu već isključivo on sam, što potvrđuju i brojni klubovi u kojima se stalno aktivno nudio u toku cijele 2016. godine iako je u Gorici imao prvoligaške uvjete. No, pogledajte statistiku. Damir Milinović je u posljednjih 10 kola u kojima je vodio Goricu imao tek tri pobjede i 15 bodova od 30 mogućih. Pa to nije dovoljno ni za borbu za ostanak. Dobili smo teško Rudeš, nakon čega se odmah uspavali i u slijedeća dva kola izgubili dobivene utakmice, uvlačili se u mišju rupu i izgubili bodove te slijedom toga pali na treće mjesto. Momčad je bila sputana, bez samopouzdanja i vjere u sebe. Može on sada pričati bajke, ali u svlačionici je bilo sve samo ne bajka. Davor Mladina je u 8 utakmica ostvario skor 5 pobjeda 1 neodlučene i 2 poraza, što znači 16 bodova, odnosno za 1 bod više od svog prethodnika ali u dvije utakmice manje od Milinovića. Svi daljnji komentari i matematike su suvišne. Uvijek govorim, klub je svetinja i institucija i mora biti iznad svega, pa i predsjednika i trenera. Neki to žele razumjeti, neki ne, ali glupo je da se svih ovih mjeseci kroz medije pokušava provući žrtva koja je šokirana time što je dobila otkaz u Gorici. Pa zar ja nemam pravo biti šokiran, pogotovo sredinom mjeseca kad potpisujem naloge i vidim koliko novaca moramo plaćati treneru za polovičan učinak u prvenstvu. Priznajem da kad sam ga nagovarao da dođe u Goricu i nisam imao previše izbora. On je imao prvoligašku plaću i tražio još bolje od toga i čvrsti Ugovor na dvije godine. Gorica je tada bila posljednja i procijenili smo da je to dobar posao. Tada se nitko nije žalio i tada je bilo pošteno da sve strane budu korektne u poslu. Očekivao sam isto i prilikom razlaza, ali nažalost prevario sam se i ovo mi je još jedno odrastanje u svemu.” – želio je završiti svoju priču predsjednik Gorice Nenad Črnko, ali mi se nismo dali.
Gradski stadion Velika Gorica. foto: Cityportal.hr
Gdje će Gorica igrati I HNL, ili još bolje gdje će igrati kvalifikacije ako do njih dođe? “Odlično pitanje, na koje još ne mogu odgovoriti. Ako ćemo po licenci tada Maksimir, ali mi možemo igrati i na stadionu unutar naše županije koji ima licencu, a to je stadion Intera u Zaprešiću. No, kad bismo gledali kome i kako je odjel za licenciranje progledavao kroz prste tada ne bi trebalo biti problema ni da igramo u Velikoj Gorici. Naime, do početka prvenstva imat ćemo i sjedalice i brojače, a rasvjeta će se početi graditi. S druge strane Osijek igra bez brojača, Lokomotiva je igrala u Kranjčevićevoj sa stajaćim tribinama za gostujuće navijače iako odjel za licenciranje i tamo traži sjedalice. Tražit ćemo da igramo kvalifikacije na našem stadionu. Ako su sjedalice i brojači problem nogometa u Hrvatskoj onda bolje da ga i ne igramo. Na ovom stadionu se igrao EURO U17. Dobili smo silne pohvale od UEFA-e po svim segmentima od sigurnosnih do kvalitete terena i prostora, te cjelokupne organizacije. Ako je UEFA bila zadovoljna nema razloga da HNS komplicira. S druge strane slažemo se da noćne utakmice moramo igrati negdje gdje je rasvjeta, dok ne dobijemo svoju, ali ukoliko nam upadne neki dnevni termin, a imamo sve druge uvjete osim rasvjete ispunjene nema nikakvih razloga da ne igramo na svom stadionu. Mislim da bi i u HNS-u konačno trebali shvatiti da klubovi poput Gorice mogu donijeti samo boljitak nogometu u Hrvatskoj!” – završio je optimistično predsjednik Gorice.
HOTNEWS
Milijunska investicija Zagrebačke županije: nova faza razvoja PŠ Strmec
Projekt u Strmcu dio je šireg investicijskog ciklusa Zagrebačke županije, u okviru kojeg je planirana realizacija 27 školskih objekata ukupne vrijednosti oko 150 milijuna eura, s ciljem uvođenja jednosmjenske nastave.
U Strmcu su započeli radovi na projektu koji bi trebao značajno unaprijediti uvjete školovanja za 480 učenika Područne škole i omogućiti prelazak na jednosmjensku nastavu.
Investicija Zagrebačke županije vrijedna 8,76 milijuna eura obuhvaća proširenje postojećeg školskog prostora te izgradnju nove sportske infrastrukture, a početak radova obilježen je polaganjem kamena temeljca. Završetak projekta predviđen je u roku od 20 mjeseci.
Projekt koji mijenja uvjete nastave u Strmcu
„Ovdje će se graditi pet učionica sa popratnim sadržajima, gradit će se velika dvodijelna dvorana i gradit će se jedna manja dvorana“, rekao je zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec, opisujući ključne zahvate koji će se realizirati ovim projektom. Time će se, kako je istaknuo, značajno podići standard nastave i boravka učenika, a ulaganje ima i širi strateški cilj: „Ovo je povijesno ulaganje u školstvo, ovo je povijesno ulaganje u Zagrebačkoj županiji u naše najmlađe i ja vjerujem da ćemo onaj zajednički cilj svi skupa ostvariti, a to je da će naša Zagrebačka županija prijeći na jednosmjensku nastavu.“
Područna škola Strmec, koja djeluje u sastavu Osnovne škole Sveta Nedjelja, najveća je takva škola u Hrvatskoj s ukupno 480 učenika u 22 razredna odjela: „Ovo je naša najveća područna škola, ali najveća je i u cijeloj Republici Hrvatskoj. Broji 480 učenika, to je dakle polovina svih naših učenika i ovdje nastavu slušaju 22 razredna odjela“, istaknuo je ravnatelj Zvonimir Markić, naglasivši razmjere ustanove o kojoj je riječ. Govoreći o tradiciji škole i značaju ulaganja u obrazovanje, dodao je: „Sutra je naš 175. rođendan. Škola se prvi put spominje 1851. godine u Svetoj Nedelji u vrijeme možda i najvećih reformi u hrvatskom školstvu, u vrijeme bana Ivana Mažuranića, koji je s promjenama u školstvu, Hrvatsku poveo iz srednjega vijeka u moderno doba.“ Takav povijesni kontinuitet, kako proizlazi iz njegovih riječi, dodatno naglašava važnost današnjih ulaganja: „Ovo su svojevrsne reforme koje se danas događaju u školstvu pa vjerujem da će biti na korist i dobro svim našim učenicima jer ulaganje u našu djecu je jedina isplativa investicija i tu će kamata uvijek biti obilna.“
Povijesno ulaganje Zagrebačke županije u obrazovanje
Financiranje projekta osigurano je kombinacijom europskih i županijskih sredstava. Iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti dolazi 5,16 milijuna eura bespovratnih sredstava, dok Zagrebačka županija iz vlastitog proračuna osigurava preostalih 3,59 milijuna eura. „Želio bih u prvom redu čestitati na ovom projektu, na izvrsno priređenoj projektnoj dokumentaciji i vođenju odabira izvođača i nadam se da će izvođač biti na razini onoga što su u stvari garantirali“, rekao je ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs. Prema njegovim riječima, ovakvi projekti ključni su za postizanje jednakih uvjeta obrazovanja u cijeloj zemlji: „To će zaista biti jedan vrlo dobar, kvalitetan vrhunski objekt koji će djeci pružati upravo ono što želimo postići sa svim ovim reformama u obrazovanju na razini Republike Hrvatske. To je da svako dijete ima jednake mogućnosti i uvjete za obrazovanje, a s druge strane da sve škole u Republici Hrvatskoj pređu u rad u jednoj smjeni.“
Grad Sveta Nedelja već je sudjelovao u razvoju škole, koja je otvorena u rujnu 2024. godine, pri čemu je Grad financirao veći dio izgradnje, dok je ostatak osigurala Zagrebačka županija.
„Kada sam krenuo u svoj prvi gradonačelnički mandat, garantirao sam da će se nova škola napraviti i ta škola se na kraju u jednom ugodnom i dobrom sporazumom sa Zagrebačkom županijom i sagradila i napravila“, podsjetio je gradonačelnik Dario Zurovec. Takav razvoj, kako je dodao, prati i pozitivne demografske trendove: „Sveta Nedelja raste u svakom pogledu, cijelo vrijeme gledamo prema naprijed, dobra nam je demografska slika, tako da vjerujem da će puno učenika i puno uspješnih sportaša, ali naravno i drugih rekreativaca proći kroz te sportske dvorane.“
Širi investicijski ciklus: cilj jednosmjenska nastava
Projekt u Strmcu dio je šireg investicijskog ciklusa Zagrebačke županije, u okviru kojeg je planirana realizacija 27 školskih objekata ukupne vrijednosti oko 150 milijuna eura, s ciljem uvođenja jednosmjenske nastave.
Za 22 projekta već su odobrena bespovratna sredstva iz NPOO-a u iznosu od 98 milijuna eura, za ukupne investicije vrijedne 121 milijun eura, dok je dodatnih pet projekata trenutačno u fazi evaluacije.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
HOTNEWS
S(okolice) iz goričke okolice – umijeće lova sokolova
U Čičkoj Poljani žive vješte i nagrađivane ptice – vrhunski lovci koje trenira Marijan Žižanović, a pojavljivale su se i u poznatim filmovima i spotovima
Lov s orlovima, sokolovi koji glume u filmovima, konj pod sedlom i život u ritmu ptica grabljivica — zvuči kao scena iz filma, ali za jednog čovjeka to je svakodnevica.
Upravo takvu priču donosimo iz prve ruke: o Marijanu Žižanoviću, sokolaru koji je svoju strast pretvorio u način života.
Kako je sve počelo: od školskih klupa do sokolarstva
Ljubav prema pticama grabljivicama kod Marijana Žižanovića traje cijeli život i počela je još u gimnazijskim danima. “Tada sam s latinskog na hrvatski prevodio knjigu Fridrika II. o umjetnosti lova s pticama. Tako je sve krenulo, iako su to bile stare, srednjovjekovne metode”, prisjeća se. Pravi zaokret dogodio se kada je upoznao sokolara iz Češke koji je uzgojio stepskog sokola. To poznanstvo dodatno ga je povuklo u svijet sokolarstva.
Intenzivnija ljubav prema sokolarstvu razvila se za vrijeme studija. “Tada sam pripitomio prve ptice, prvo jastreba, pa orla i sokola. Jednu po jednu.” U to vrijeme živio je u Zagrebu, no uvjeti za ozbiljnije bavljenje sokolarstvom nisu bili idealni. “Nisam imao uvjete na Pantovčaku, u vrtu, za nešto ozbiljnije.” Tada započinje potraga za mjestom koje će odgovarati njegovom načinu života i njegovim pticama. Tražio je ravan teren, s dovoljno prostora, mogućnošću držanja konja i izvorom vode u blizini. “I našao sam baš takvo mjesto.” Danas Marijan većinu svojih dana provodi u Čičkoj Poljani!
Foto: Vanesa Miković/Cityportal
Na vrhu prirode i njegovog interesa
Ljubav prema prirodi i životinjama kod Marijana je jasna, poštuje ih sve, kaže, no ptice grabljivice za njega imaju posebno mjesto. “To su vrhunski predatori. Oni su na vrhu prirode.” Sokolovi i orlovi kroz povijest nisu bili samo lovci, već i simboli moći. U srednjem vijeku sokol se smatrao kraljevskom životinjom, a pravo na lov s određenim vrstama bilo je strogo određeno društvenim statusom. Osim simbolike, riječ je i o jednoj od najsposobnijih životinja u prirodi. Sokol je ujedno i najbrže živo biće na svijetu, u obrušavanju može doseći brzinu i do 390 kilometara na sat! Lovi jednako učinkovito i u zraku i na tlu, a plijen mu varira od ptica do manjih sisavaca. No rad s tim pticama danas zahtijeva i prilagodbu uvjetima u kojima žive.
“Sjeverni sokolovi dolaze iz arktičke klime i kod nas često obolijevaju jer nisu navikli na ove uvjete.” Zbog toga se u uzgoju koriste križanja. “Miješa se sjeverni i stepski sokol. Tako dobiješ pticu koja može živjeti ovdje, ali zadržava osobine vrhunskog predatora.” I dok sokole opisuje kao fascinantne i izuzetne, kada je riječ o lovu — izbor je jasan. “Sokolove imam za uživanje, ali lovim s orlovima. Oni su pojam snage.” Trenutno brine o čak 35 ptica, koje sve uzgaja sam, od sokolova do orlova i jastrebova.
Lov kao precizno uigrana igra povjerenja
Lov s pticama grabljivicama nije improvizacija nego precizno uigran odnos između čovjeka i životinje. Marijan u lov ne ide bez osnovne opreme: na ruci nosi zaštitnu rukavicu, a koristi i poseban nosač za ruku koji se postavlja na sedlo konja. Ovo rješenje, kako objašnjava, potječe još od mongolskih i kazahstanskih sokolara. Dok jaše, orao ga prati iz zraka, prateći svaki njegov pokret. No ključ uspješnog lova ne leži samo u tehnici, već u pripremi. Sve se, kaže, svodi na ono što sokolari nazivaju kondicija.
“Kondicija u sokolarstvu znači točno upravljanje težinom ptice.” Nije riječ samo o fizičkoj spremi, već o pažljivo balansiranom odnosu između težine, gladi i energije. Upravo taj balans određuje hoće li ptica biti motivirana za lov i hoće li surađivati. Svakodnevno se mjeri gramaža i precizno određuje količina hrane. Kondicija znači da je ptica dovoljno gladna da lovi ali ne i izgladnjela. Upravo zahvaljujući toj preciznosti, moguće je kontrolirati ponašanje ptice u lovu. “Ovisno o težini, znam što će napadati. Hoće li ići na zeca, lisicu ili nešto veće.”
Jedan trenutak posebno mu je ostao u sjećanju. Dok je jahao, a njegov orao ga pratio iz zraka, iznenada se pojavio divlji mužjak bjelorepana i počeo kružiti oko njih. “Zanimalo me kako će moj reagirati.” Reakcija je bila trenutna: Marijan je podigao ruku, a njegov orao bez oklijevanja sletio na nju. Divlji bjelorepan ostao je zbunjen. “Digao se okomito u zrak i odletio. Nije mu bilo jasno što se dogodilo i zašto je ovaj došao meni.”
Sokolari na pisti: nevidljivi čuvari sigurnosti
Sokolarenje nije samo hobi ni tradicija nego ima i vrlo konkretnu, sigurnosnu ulogu. Marijan je sudjelovao u postavljanju temelja sokolarstva na Zračnoj luci Franjo Tuđman, gdje su ptice grabljivice postale dio sustava zaštite zračnog prometa. “Bili smo među prvima koji su tamo uveli biološku zaštitu s pticama grabljivicama.” Uloga sokolara u zračnoj luci iznimno je važna. Ptice grabljivice koriste se kako bi se spriječilo okupljanje drugih ptica, poput vrana, koje mogu predstavljati ozbiljnu opasnost za avione. “Taj posao može se raditi samo sa sokolovima. Nijedna druga ptica ne može to odraditi na isti način.” Sokol leti visoko, presreće druge ptice i svojim prisustvom održava zračni prostor sigurnim za uzlijetanje i slijetanje. No, iza toga stoji zahtjevan i dugotrajan proces treninga. “Trenirati sokola nije jednostavno. Kod nas ima možda tri ili četiri osobe koje to stvarno znaju raditi.”
Koliko su sokoli precizni i učinkoviti u lovu, pokazuje i jedna situacija koja mu je ostala u sjećanju. Tijekom lova u okolici Mičevca, njegov sokol krenuo je za vranom i nestao iz vidokruga. Ipak, zahvaljujući odašiljaču, mogao je pratiti gdje se nalazi. “Pokazivalo mi je da je u nečijoj kući.” Kada je stigao na adresu i pokucao, vlasnik kuće nije mogao vjerovati. “Rekao sam mu: ‘Znam da zvuči čudno, ali moj sokol je u vašoj kući’” Na kraju su ga pronašli u sobi, kako mirno jede svoj plijen. Vrana je, pokušavajući pobjeći, uletjela kroz prozor, ali sokol ju je uspio uloviti.
„Sokol ga je volio“
No, priča o Marijanu i njegovim pticama tu ne staje. Osim što love i treniraju, njegove ptice i glume. Pojavljivale su se u filmu Banović Strahinja, gdje su sudjelovale u scenama koje su mnogima ostale u sjećanju, a njihov let i danas izgleda jednako impresivno kao i na velikom platnu.
Prisjetio se i jedne zgode sa snimanja, kada je, umjesto iza kamere, završio u ulozi kaskadera. Naime, tijekom snimanja scene u kojoj orao napada tijelo Prometeja, na set je donio dva orla: ženku, za koju kaže da je izuzetno živahna i “jede sve”, i mužjaka, koji je mirniji i pogodniji za rad.
Plan je bio da u sceni sudjeluje upravo mužjak, no u brzini i organizacijskom kaosu na snimanju, pred kamerama se našla ženka. “Nije baš bilo svejedno”, priznaje kroz smijeh. Svojom energijom i nepredvidivošću poprilično je iznenadila kaskadera, pa je u jednom trenutku Marijan ipak morao uskočiti i preuzeti situaciju. Ovaj put nije ništa prepuštao slučaju. Ženku je maknuo sa strane, a u scenu uveo mirnijeg mužjaka. Kako kaže: „Jednom je bilo dovoljno.“, našalio se Marijan.
No, nisu se zadržale samo na filmu. Njegovi sokolovi i orlovi pojavili su se i u spotovima domaćih izvođača poput Dražena Žanka, Marka Perkovića Thompsona i Franke Batelić.
Od tišine prirode i lova, do reflektora i kamera. Ipak, za Marijana, sve se svodi na isto. Na odnos s pticama. Na povjerenje koje se gradi godinama. I na način života koji se ne može odglumiti.
Foto: Marijan Žižanović
HOTNEWS
Rekordan odaziv: za Ružu Zagrebačke županije pristiglo 70 prijava
Svaka prijava koja je stigla nosi konkretnu priču o ljudima koji svakodnevno grade turističku ponudu našega kraja, od obiteljskih smještaja i restorana do digitalnih projekata i manifestacija koje okupljaju tisuće posjetitelja.
Četvrto izdanje nagrade „Ruža Zagrebačke županije” bilježi dosad najveći interes – u natječajnom roku pristiglo je 70 prijava, što je rekordan broj u odnosu na prethodne godine, priopćila je Turistička zajednica Zagrebačke županije.
Veliki odaziv, kako navode iz TZ-a, pokazuje da nagrada sve snažnije zauzima mjesto prepoznatljivog pokazatelja turističke kvalitete u županiji te da je interes među dionicima turističkog sektora u stalnom porastu.
Najviše prijava ove je godine evidentirano u segmentu smještajnih objekata, što se povezuje s kontinuiranim razvojem i jačanjem smještajne ponude na području Zagrebačke županije. Uz tu kategoriju, značajan broj kandidatura zabilježen je i u segmentima manifestacija i događanja te djelatnika u turizmu i povezanim djelatnostima.
O ovogodišnjem odazivu govorila je direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije i predsjednica Povjerenstva za dodjelu nagrade Ivana Alilović.
„Sedamdeset prijava govori samo za sebe. Kada smo prije četiri godine pokrenuli Ružu Zagrebačke županije, nadali smo se da će nagrada postati prepoznatljiva platforma za isticanje turističke izvrsnosti, a danas vidimo da je postala i više od toga. Svaka prijava koja nam je stigla nosi konkretnu priču o ljudima koji svakodnevno grade turističku ponudu našega kraja, od obiteljskih smještaja i restorana do digitalnih projekata i manifestacija koje okupljaju tisuće posjetitelja”, poručila je direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije i predsjednica Povjerenstva za dodjelu nagrade Ivana Alilović.
U svakoj od osam kategorija dodjeljuju se po dvije nagrade, odnosno ukupno 16 priznanja.
CityLIGHTS
VE-GO-RA otkriva kako do HZZ potpore za samozapošljavanje
Prijave na mjeru otvorene su do 30. rujna 2026. godine, odnosno do iskorištenja predviđenih sredstava.
CityLIGHTS
Lukas ostvario izviđački san: na Jurjevo postao poletarac
Zakletva i obećanja se polažu uvijek za svečanije prigode kada je više djece iz Udruge tamo jer to djeci ostaje zauvijek u sjećanju.
Na središnjoj proslavi Turopoljskog Jurjeva, održanoj u nedjelju 26. travnja, izviđački pokret u Velikoj Gorici dobio je nove najmlađe članove – među njima i Lukasa Kotromana Sliška, koji je položio obećanje i postao poletarac.
Izviđački odred „Tur“ osnovan je još 1992. godine, u jeku Domovinskog rata, s ciljem da djeci čiji su roditelji bili na bojišnici omogući strukturirane aktivnosti, druženje i boravak u prirodi gdje god je to bilo moguće. Tijekom godina odred je prerastao u Turopoljsku udrugu skauta „TUR“, kako danas djeluje.
U fokusu rada udruge nalaze se zaštita okoliša, boravak u prirodi te suradnja s lokalnom zajednicom – gradskim institucijama, ustanovama i drugim udrugama. Kroz izviđački program djecu i mlade potiče se na razvoj fizičkih, društvenih i emocionalnih vještina, ali i na odgovornost prema zajednici i prirodi. Skautske aktivnosti većinom se odvijaju na otvorenom i uključuju kretanje, igru, natjecanja i učenje kroz praktičan rad. Višednevni boravci u prirodi dodatno uključuju sportske i rekreativne sadržaje, od jutarnje gimnastike do organiziranih natjecanja koja testiraju spretnost, brzinu i snalažljivost.
Poseban naglasak stavlja se i na očuvanje lokalne tradicije. Članovi udruge već deset godina sudjeluju u manifestaciji „Turopoljsko Jurjevo“, koja je proglašena nematerijalnom kulturnom baštinom Republike Hrvatske. U sklopu obilježavanja, skauti redovito sudjeluju u izradi Jurjevskog krijesa u Velikoj Gorici. Svečanost na Jurjevo bila je prilika da Lukas i službeno postane dio te zajednice. Njegovo obećanje glasi:
„Obećavam da ću
Biti dobar poletarac
Voljeti svoju Domovinu,
Poštivati svoju i vjeru drugih ljudi,
Učiti i poštovati Izviđačke zakone.“
Nakon ceremonije Lukas je izjavio da je „jako sretan i ponosan“, dodajući kako mu znači što su u Udruzi prepoznali njegov trud, zalaganje i redovite dolaske.
Uz njega, izviđačke zavjete položilo je još troje djece, dva dječaka i jedna djevojčica, a predsjednik udruge Alen Konjević naglasio je važnost ovakvih trenutaka: „Zavjeti i obećanja se polažu uvijek za svečanije prigode kada je više djece iz Udruge tamo jer to djeci ostaje zauvijek u sjećanju. Posebnost ove priče je u tome što se zapravo Sveti Juraj u skautskom pokretu slavi kao zaštitnik.“
Prvi koraci su napravljeni, a pred mladim članovima sada su brojna nova iskustva koja će ih oblikovati kroz boravak u prirodi, timski rad i osobni razvoj.
-
CityLIGHTSprije 6 danaPink automobil kao glavna nagrada: Stela Rade sprema spektakl u Velikoj Gorici
-
CityLIGHTSprije 5 danaUčenici Ekonomske škole predstavili se budućim srednjoškolcima: ‘Profesori su najbolji, možemo ih jednostavno smatrati kao našim prijateljima’
-
CityLIGHTSprije 6 danaOtvorene prijave za upis u vrtiće i program predškole
-
Obrazovanjeprije 4 danaDojave o bombama ponovno u školama – ministar otkrio hoće li učenici morati nadoknađivati nastavu