ktc
Povežite se s nama

HOTNEWS

Gorica nakon punih šest godina opet ima licencu za I HNL

Objavljeno

na

Jučer su iz Hrvatskog nogometnog saveza odaslane odluke o licenciranju klubova I i II HNL. Kako su i najavljivali ranije iz gradskog drugoligaša licenca za I HNL je izborena u žalbenom roku, no u Gorici su se iznenadili nakon što je i Solin dobio licencu iako nije u pravnom smislu ispunio kriterij 51% profesionalnih nogometaša. Gorica se protiv Rudeša “čistila” sa žutim kartonima kako bi u kvalifikacijama sa Cibalijom imala na raspolaganju sve raspoložive snage, što i nije iznenadilo nikog obzirom da je i Cibalija to isto učinila pred utakmicu sa Rijekom. Ono što je iznenadilo čelne ljude Gorice je činjenica da je Solin dobio prvoligašku licencu iako je po njima nije trebao dobiti, a što se točno dogodilo upitali smo predsjednika Gorice Nenada Črnka:

“Hrvatski nogometni savez već niz godina vodi registar klubova i igrača koji je javan i u koji imaju uvid svi koji vode sustav natjecanja ili u njemu sudjeluju. Drugi žalbeni rok za licenciranje je istekao 18. svibnja a s 19. svibnjem su donošene odluke o licenciranju. Mi smo se spremali za kvalifikacije i logično je bilo da nam je posljednje kolo nevažno za plasman ako Solin nema licencu i osobno sam nekoliko sati prije utakmice sa Rudešom pregledao statuse svih igrača NK Solin i uvjerio se da su svega dvojica profesionalci, a svi ostali amateri. To je i više nego dovoljan razlog da zaključimo da Solin ne ispunjava jedan od ključnih kriterija za dobivanje licence te postupimo kako smo postupili. Čišćenje sa kartonima se radi svugdje u svijetu i to rade i veliki klubovi u svim svjetskim ligama pa to ne treba nikog čuditi. Nažalost, netko u Državnom uredu za sport nije radio svoj posao i 08. svibnja izdao rješenje o upisu u registar profesionalnih za klubova NK Solin iako taj klub nije ispunio uvjete iz članka 24. stavak 1. Zakona o sportu koji kaže da Klub koji traži izdavanje takvog rješenja mora zadovoljavati uvjet od više od 50% sportaša seniora pod profesionalnim ugovorima a koji su u tekućoj sezoni imali nastup za taj klub, te da je prije izdavanja rješenja DUZS dužan provjeriti to u nadležnom savezu koji vodi natjecanje. Zašto to nije nitko učinio i zašto je rješenje izdano nije moje da razmišljam, Gorica samo traži da se poštuju propisi i Zakon o športu za koji se svi zdušno zalažemo.”

Neki su mediji danas objavili da ste početkom svibnja upozorili Solin na propuste, da li je to istina? “Da, istina je. Negdje u drugom tjednu svibnja provjerio sam statuse igrača Solina i Rudeša jer obično drugoligaški klubovi kod licenciranja za I HNL upis u registar profesionalnih klubova ostave kao posljednji detalj u licenciranju i kad sam vidio da Solin nema ni naznaka profesionalizacije nazvao sam svog kolegu iz Solina Antuna Grgića i upitao zašto su odustali od I HNL. On nije znao odgovoriti, no ja sam mu tada spomenuo da obzirom na proces provođenja gotovo da i nemaju više vremena da to naprave, ali da nije ni kasno. Ne znam zašto nisu, ali očito se radilo o propustu nekog u administraciji kluba. Žao mi je što je došlo do ovakve situacije ali ozbiljnost organizacije i ustroja klubova upravo daje neko jamstvo za igranje I HNL i Gorica jako ulaže u tehničko administrativni sektor i mi samo želimo i tražimo da nas sve tretiraju jednako. Kako bi bilo da netko dođe u nadležnu policijsku postaju i preda zahtjev za izdavanje vozačke dozvole bez uvjerenja da je položio vozački ispit i da mu službenik izda dozvolu, ili da smo mi npr. odjelu za licenciranje napisali da imamo reflektore i da nam na temelju toga oni izdaju licencu, a kad nas netko pita gdje su mi smo mrtvi hladni mogli odgovoriti – U Velikoj na stadionu Kamen Ingrada!”

Gradski stadion Velika Gorica. foto: Cityportal.hr

Tko je kriv za ovo, Državni ured za sport ili HNS?  “Osobno sam siguran da se ovo ne bi dogodilo da između DUZS i HNS-a ne postoje lagane napetosti oko tumačenja Zakona o sportu. Nekako se u posljednjih godinu dana stjecao dojam koji su stalno potencirali i mediji da između jednih i drugih postoje prijepori unutar tumačenja istog Zakona i bojim se da je i ovaj puta na štetu Gorice, ali i nogometa, HNS jedva dočekao da netko u uredu Janice Kostelić ne radi svoj posao. Uvjeren sam da bi u bilo kojoj drugoj situaciji pravna služba HNS-a vratila rješenje za NK Solin u DUZS uz obrazloženje da je isto izdano bez podloge, jer upravo je HNS taj koji provodi licenciranje i vodi i verificira profesionalne ugovore igrača svojih klubova u natjecanju i oni to moraju primijetiti, no, zbog navedenih tenzija stiče se dojam da je netko to namjerno propustio. Državni ured za sport je pak tijelo koje si ovakve gafove ne smije dopustiti, jer da je tamo netko radio svoj posao i NK Solin bi vjerojatno imao priliku za popravni, a ovakve situacije se ne bi događale. Druga je pak stvar u činjenici zašto netko u klubu koji sebe smatra ozbiljnim ide ispunjavati uvjet dan nakon isteka žalbenog roka u drugom krugu, ali to neka ide njima na dušu. Gorica svoje temelje gradi godinama, mi već nekoliko godina imamo igrače pod PRO ugovorima i ovog proljeća smo to samo nadogradili sa dva tri Ugovora. No, nažalost to samo pokazuje i potvrđuje realnost u kojoj se nalazimo, a ona je da još uvijek nemamo vizija i ne znamo što hoćemo.”

Upitali smo predsjednika Gorice što očekuje i čemu se nada, te hoće li Gorica igrati kvalifikacije sa Cibalijom? “Prvenstveno očekujem da u pravnom smislu profunkcionira pravna država i da se ovakve stvari nikom ne događaju. Gorica više od godine dana nije izgubila prvenstvenu utakmicu na svom stadionu i da zaigraju i juniori mi ćemo ići na pobjedu. Stabilan smo klub i imamo zrelost za daljnji iskorak i učinit ćemo sve prvenstveno na zelenom travnjaku da do toga i dođe, a u kvalifikacijama nikom neće biti lako. Ako će se igrati onda to može biti samo Cibalija koja mora osvojiti najmanje bod ako slučajno Split pobijedi u posljednjem kolu, no Gorica je ozbiljna, spremna i vrlo motivirana da postane prvi drugoligaš koji je u kvalifikacijama sa prvoligašem ušao u I HNL i moji igrači i stručni stožer će dati sve od sebe da tako i bude. Imamo i kvalitetu i karakter da izađemo kao pobjednici iz dvije utakmice.”

Gradski stadion Velika Gorica. foto: Cityportal.hr

Vaš bivši trener Damir Milinović ne misli tako. Javno se oglasio da Gorica ni Solin nemaju šanse protiv Cibalije. Nismo vas prije pitali o uzrocima razlaza sa Milinovićem, pa vjerujem da imate što reći na tu temu? “Ako je to rekao, a mnogi su mi potvrdili da je, tada mi je ta izjava samo još jedna potvrda koliko sam bio u pravu što sam se odlučio na raskid i koliko mi je krivo što to nisam napravio ranije, još u prosincu. Ne mogu vjerovati da on ne vjeruje u momčad koju je sam selekcionirao. Možemo mi imati međusobne prijepore, ali ovo je nož u leđa igračima koji su na terenu slijedili njegove ideje i vizije. Trener to ne smije izjaviti, jer nakon te izjave on očito nije vjerovao da sa tom momčadi može ući u I HNL. To samo dokazuje karakter i činjenicu da njemu Gorica nikad nije bila u prvom planu već isključivo on sam, što potvrđuju i brojni klubovi u kojima se stalno aktivno nudio u toku cijele 2016. godine iako je u Gorici imao prvoligaške uvjete. No, pogledajte statistiku. Damir Milinović je u posljednjih 10 kola u kojima je vodio Goricu imao tek tri pobjede i 15 bodova od 30 mogućih. Pa to nije dovoljno ni za borbu za ostanak. Dobili smo teško Rudeš, nakon čega se odmah uspavali i u slijedeća dva kola izgubili dobivene utakmice, uvlačili se u mišju rupu i izgubili bodove te slijedom toga pali na treće mjesto. Momčad je bila sputana, bez samopouzdanja i vjere u sebe. Može on sada pričati bajke, ali u svlačionici je bilo sve samo ne bajka. Davor Mladina je u 8 utakmica ostvario skor 5 pobjeda 1 neodlučene i 2 poraza, što znači 16 bodova, odnosno za 1 bod više od svog prethodnika ali u dvije utakmice manje od Milinovića. Svi daljnji komentari i matematike su suvišne. Uvijek govorim, klub je svetinja i institucija i mora biti iznad svega, pa i predsjednika i trenera. Neki to žele razumjeti, neki ne, ali glupo je da se svih ovih mjeseci kroz medije pokušava provući žrtva koja je šokirana time što je dobila otkaz u Gorici. Pa zar ja nemam pravo biti šokiran, pogotovo sredinom mjeseca kad potpisujem naloge i vidim koliko novaca moramo plaćati treneru za polovičan učinak u prvenstvu. Priznajem da kad sam ga nagovarao da dođe u Goricu i nisam imao previše izbora. On je imao prvoligašku plaću i tražio još bolje od toga i čvrsti Ugovor na dvije godine. Gorica je tada bila posljednja i procijenili smo da je to dobar posao. Tada se nitko nije žalio i tada je bilo pošteno da sve strane budu korektne u poslu. Očekivao sam isto i prilikom razlaza, ali nažalost prevario sam se i ovo mi je još jedno odrastanje u svemu.” – želio je završiti svoju priču predsjednik Gorice Nenad Črnko, ali mi se nismo dali.

Gradski stadion Velika Gorica. foto: Cityportal.hr

Gdje će Gorica igrati I HNL, ili još bolje gdje će igrati kvalifikacije ako do njih dođe? “Odlično pitanje, na koje još ne mogu odgovoriti. Ako ćemo po licenci tada Maksimir, ali mi možemo igrati i na stadionu unutar naše županije koji ima licencu, a to je stadion Intera u Zaprešiću. No, kad bismo gledali kome i kako je odjel za licenciranje progledavao kroz prste tada ne bi trebalo biti problema ni da igramo u Velikoj Gorici. Naime, do početka prvenstva imat ćemo i sjedalice i brojače, a rasvjeta će se početi graditi. S druge strane Osijek igra bez brojača, Lokomotiva je igrala u Kranjčevićevoj sa stajaćim tribinama za gostujuće navijače iako odjel za licenciranje i tamo traži sjedalice. Tražit ćemo da igramo kvalifikacije na našem stadionu. Ako su sjedalice i brojači problem nogometa u Hrvatskoj onda bolje da ga i ne igramo. Na ovom stadionu se igrao EURO U17. Dobili smo silne pohvale od UEFA-e po svim segmentima od sigurnosnih do kvalitete terena i prostora, te cjelokupne organizacije. Ako je UEFA bila zadovoljna nema razloga da HNS komplicira. S druge strane slažemo se da noćne utakmice moramo igrati negdje gdje je rasvjeta, dok ne dobijemo svoju, ali ukoliko nam upadne neki dnevni termin, a imamo sve druge uvjete osim rasvjete ispunjene nema nikakvih razloga da ne igramo na svom stadionu. Mislim da bi i u HNS-u konačno trebali shvatiti da klubovi poput Gorice mogu donijeti samo boljitak nogometu u Hrvatskoj!” – završio je optimistično predsjednik Gorice.

HOTNEWS

VIDEO Tamburaški orkestar HRT-a održao koncert u Kravarskom u spomen na Ivana Potočnika

Riječ je o 32. izdanju glazbenog programa koji je privukao brojne posjetitelje i donio prepoznatljiv tamburaški ugođaj.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal.hr

Tamburaški orkestar HRT-a nastupio je u župnoj crkvi u Kravarskom na tradicionalnom koncertu koji je ove godine bio posvećen pokojnom Ivanu Potočniku, dugogodišnjem članu orkestra.

U nastavku pogledajte video s koncerta i doživite atmosferu večeri u Kravarskom.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Od Malage do Berlina: Nastavnici iz Velike Gorice u korak s digitalnim trendovima

Obje mobilnosti povezuje isti cilj – osnažiti nastavnike za suvremeni pristup poučavanju, a zajednički rezultat je razvoj kompetencija koje će se izravno prenijeti u učionice i unaprijediti kvalitetu obrazovanja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: OŠ E. Kumičića

Primjena suvremenih tehnologija i inovativnih metoda poučavanja sve više oblikuje svakodnevni rad u školama, što potvrđuju i nedavne Erasmus+ mobilnosti nastavnika iz Srednje strukovne škole i Osnovne škole Eugena Kumičića.

Početkom ožujka 2026. godine,  nastavnica Jasmina Tešija i pedagoginja Lea Ivanković iz Srednje strukovne škole Velika Gorica, boravile su u Berlinu u sklopu projekta „UI nije bauk, već novi nauk!“. Tijekom edukacije fokus je bio na integraciji naprednih tehnologija u nastavni proces.

Sudionici iz više europskih zemalja, među njima Španjolske, Portugala, Cipra, Islanda, Njemačke i Italije, kroz predavanja i radionice razvijali su digitalne kompetencije, ali i kritički promišljali o ulozi tehnologije u obrazovanju. Posebna pažnja posvećena je umjetnoj inteligenciji, uključujući njezinu primjenu u planiranju nastave i izradi učinkovitih uputa uz korištenje alata kao što su ChatGPT, Claude, MagicSchool, Eduaide, Diffit i Google Labs.

Radionice su obuhvatile i praktičnu izradu nastavnih materijala – od prezentacija do video sadržaja, kao i metode prikupljanja povratnih informacija od učenika. Jedan dio programa bio je posvećen proširenoj i virtualnoj stvarnosti, gdje su polaznici isprobali alate poput Class VR-a i Z spacea.

Nekoliko tjedana kasnije fokus na unapređenje nastave nastavljen je i u Malagi, gdje su učiteljice Ana Svekrić i Ivana Mišević iz Osnovne škole Eugena Kumičića sudjelovale na tečaju Game Based Learning and Gamification in the Classroom. Program je okupio i nastavnike iz Njemačke i Rumunjske, omogućivši razmjenu iskustava iz različitih obrazovnih sustava.

Za razliku od berlinske edukacije usmjerene na tehnologiju, u Malagi je naglasak bio na metodama učenja kroz igru. Kroz praktične radionice i suradničke aktivnosti istraživano je kako gamifikacija može potaknuti kreativnost, povećati motivaciju učenika i njihovo aktivno sudjelovanje u nastavi. Sudionici su pritom usvojili i nove digitalne alate te razvijali interaktivne sadržaje primjenjive u učionici.

Učiteljice ističu: „Svakako je tome doprinijela i suradnja s kolegama iz drugih zemalja te se još jednom dokazalo da su naši učenici razlog koji nas može okupiti i osigurati pregršt zanimljivih razgovora, novog usvajanja znanja i razvoja vještina.

Iako tematski različite, obje mobilnosti povezuje isti cilj – osnažiti nastavnike za suvremeni pristup poučavanju. Dok jedni naglasak stavljaju na tehnologiju, a drugi na metodiku, zajednički rezultat je razvoj kompetencija koje će se izravno prenijeti u učionice i unaprijediti kvalitetu obrazovanja.

Fotogalerija/ OŠ E. Kumičića i Srednja strukovna škola Velika Gorica

    

Nastavite čitati

HOTNEWS

SAMOBOR Rijetka biljka u središtu pažnje povodom Dana planeta Zemlje

Samoborska gromotulja nije samo biljka, ona je simbol prirodne baštine koju trebamo čuvati i s ponosom isticati.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: JU Zeleni Prsten

Jedna od najrjeđih biljaka u Hrvatskoj, samoborska gromotulja, predstavljena je javnosti kroz digitalnu izložbu održanu na glavnom trgu u Samoboru, uoči Dana planeta Zemlje.

Riječ je o endemskoj vrsti koja ne raste nigdje drugdje osim na dva lokaliteta – u Samoborskom gorju i u slovenskom Žiču. Upravo zbog svoje ograničene rasprostranjenosti i osjetljivog staništa, biljka nosi status kritično ugrožene i strogo zaštićene vrste.

„Samoborska gromotulja prepoznatljiva je po cvjetovima zlatno žute boje s četiri latice srcolikog oblika. Cvate u ožujku i travnju, tiho i nenametljivo, baš poput svog staništa koje joj pruža vrlo skromne životne uvijete. Naime, njeno stanište je u neposrednoj blizini kamenoloma“, rekla je Tatjana Masten Milek.

Fokus na očuvanju i edukaciji

U posljednje četiri godine intenzivirane su aktivnosti usmjerene na njezinu zaštitu. Kako ističu iz Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije, izrađen je plan upravljanja za Posebni botanički rezervat Brežuljak kod Smerovišća, redovito se provodi uklanjanje neželjene vegetacije, kao i monitoring i prebrojavanje jedinki. Trenutačno je u tijeku i genetska analiza populacije, kojom se želi preciznije odrediti odnos samoborske gromotulje s primjerkom iz Slovenije, dok je u pripremi i edukativna brošura.

Digitalna izložba „Samoborska gromotulja – nepoznata ljepotica“ osmišljena je kao spoj edukacije i interaktivnog sadržaja. Posjetitelji su mogli pratiti vizualne prikaze biljke na Cube ekranu, dok su na citylightima sudjelovali u kvizu. Najmlađima je bio namijenjen poseban edukativni kutak s bojankama koje približavaju svijet zaštićenih biljnih vrsta.

Endem kao simbol odgovornosti

Događaju je prisustvovao i zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović, koji je naglasio važnost zaštite prirodne baštine.

„Očuvanje ovakvih vrijednih endema iznimno je važno, jer oni svjedoče o bogatstvu naše prirode, ali i o odgovornosti koju imamo prema budućim generacijama. Samoborska gromotulja nije samo biljka, ona je simbol prirodne baštine koju trebamo čuvati i s ponosom isticati“, istaknuo je Tomljenović.

Izložba je realizirana kao dio šire platforme „Hrvatska divlja“, koja kroz suvremene pristupe nastoji približiti javnosti ugrožene vrste i važnost njihove zaštite.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

ANKETA Velika Gorica traži mišljenje građana: kako poboljšati uvjete za djecu i mlade

Naglašavaju i da se razvoj zajednice prilagođene djeci može ostvariti jedino uz aktivno sudjelovanje roditelja i djece.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Cityportal.hr

Velika Gorica otvorila je anketu namijenjenu prikupljanju mišljenja građana o tome kako dodatno unaprijediti uvjete odrastanja i kvalitetu života djece i mladih u gradu.

Riječ je o aktivnosti koja se provodi u kontekstu dvadesetogodišnjeg sudjelovanja u programu „Gradovi i općine – prijatelji djece“, kroz koji je Velika Gorica bila među prvim hrvatskim gradovima s dodijeljenim statusom grada prijatelja djece.

Program je pokrenut 1999. godine, povodom desete obljetnice Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta, a danas okuplja oko 200 gradova i općina diljem Hrvatske. Status prijatelja djece trenutno nosi gotovo stotinu lokalnih sredina. Nositelji programa su Savez društava „Naša djeca“ Hrvatske i Hrvatsko društvo za preventivnu i socijalnu pedijatriju, uz podršku Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.

Temeljna ideja inicijative je povezivanje lokalne uprave, institucija, organizacija civilnog društva, roditelja i djece kako bi se prava djece provodila sustavno i učinkovitije na lokalnoj razini.

Iz gradske uprave poručuju kako su ponosni na postignuti status, ali i svjesni odgovornosti koje iz njega proizlaze. Upravo zato građane pozivaju da se uključe i izdvoje nekoliko minuta za ispunjavanje aketne, kako bi svojim prijedlozima doprinijeli daljnjem razvoju mjera i aktivnosti.

Naglašavaju i da se razvoj zajednice prilagođene djeci može ostvariti jedino uz aktivno sudjelovanje roditelja i djece, dok će se prikupljeni podaci koristiti isključivo za unapređenje postojećih programa i kvalitete života najmlađih stanovnika.

Anketu možete ispuniti ovdje.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Nove cijene goriva: Dizel i plin osjetno pojeftinjuju

Da nema mjera Vlade, svi bi derivati bili, naravno, skuplji.

Objavljeno

na

Objavio/la

Dok traje neizvjesnost u području Hormuškog tjesnaca, Vlada istodobno donosi nove odluke o energentima – od utorka gorivo pojeftinjuje, a u pripremi su i zakonske izmjene koje bi omogućile prilagodbu PDV-a ovisno o kretanjima na tržištu.

Premijer Andrej Plenković na sjednici je najprije govorio o hrvatskim državljanima zaposlenima na brodovima u tom osjetljivom području. Naglasio je da su institucije, uključujući Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i diplomatsku mrežu, u stalnoj komunikaciji s pomorcima.

“Njihov broj varira od 160 i nešto do 190 i nešto. Svima im je ponuđena pomoć ako žele napustiti Zaljev i vratiti se kućama. No, kako su oni vezani ugovorima i raznim obvezama sa poslodavcima, oni su na brodovima. Mi smo u stalnom kontaktu i ako dođe do drugačije odluke, mi smo spremni pomoći, kao i pri povratu hrvatskih državljana i vojnika”, rekao je Plenković.

U nastavku sjednice Vlada je donijela odluku o korekciji cijena goriva za iduće dvotjedno razdoblje. Najveća maloprodajna cijena dizela bit će 1,78 eura po litri, što je smanjenje od sedam centi, dok će benzin stajati 1,64 eura, odnosno dva centa manje nego dosad.

Pad cijena odnosi se i na plavi dizel, koji će se prodavati za 1,29 eura po litri, također sedam centi jeftinije. Istodobno, ukapljeni naftni plin bilježi izraženije pojeftinjenje – za spremnike na 1,76 eura po kilogramu (18 centi manje), a za boce na 2,34 eura (17 centi manje).

Iz Vlade pritom ističu da bi bez regulacijskih mjera cijene bile znatno više. Eurodizel bi dosegnuo 1,99 eura po litri, benzin 1,74 eura, a plavi dizel 1,36 eura. Upravo kod plavog dizela nema trošarine, pa se njegova cijena temelji isključivo na premiji energetskih subjekata.

Slična razlika vidljiva je i kod plina – bez intervencije države cijena za spremnike iznosila bi 1,91 euro po kilogramu, dok bi plin u bocama dosegnuo 2,61 euro.

Premijer je pritom naglasio važnost postojećih mjera i najavio dodatne alate za upravljanje tržišnim poremećajima.

“Da nema mjera Vlade, svi bi derivati bili, naravno, skuplji”, istaknuo je Plenković te dodao: “Vlada želi u strogo i dobro obrazloženim okolnostima imati još jedan alat kojeg će eventualno koristiti ako to zaista bude nužno i potrebno, a to je da, sukladno promjenama na tržištu, možemo propisivati visinu stope PDV-a na energente koji podliježu trošarinama.”

Upravo u tom smjeru Vlada je u saborsku proceduru uputila izmjene zakona koje se odnose na takozvani „plivajući“ PDV, kao mehanizam za fleksibilnije reagiranje na promjene cijena energenata.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno