Povežite se s nama

Politika

Gorica bira Goričane: Osam ih je dosad bilo u Saboru, traži se deveti…

Ivan Šuker, Stjepan Dehin, Tonino Picula, Ivan Jurkin, Stjepan Kundić, Vesna Fabijančić Križanić, Goran Beus Richemberg i Dražen Barišić dosadašnji su Velikogoričani u Saboru, a priliku da se uguraju na tu listu na ovim izborima traže njih 28…

Objavljeno

na

Liste su odavno određene, sve je spremno za izbore. Na njima su oni koji bi trebali stranci ili koaliciji donijeti najveći broj glasova na predstojećim parlamentarnim izborima i tako osigurati pobjedu u nedjelju. A na listićima koje ćemo te nedjelje dobiti pred sebe, svatko na svom biračkom mjestu, Goričani će moći zaokružiti 28 Goričana. Nakon Ivana Šukera, Stjepana Dehina, Tonina Picule, Ivana Jurkina, Stjepana, Kundića, Vesne Fabijančić Križanić, Gorana Beusa Richemberga i Dražena Barišića, novih, ali i nekih starih 28 kandidata želi nas predstavljati u Saboru.

Prvi Goričanin koji je sjeo u saborsku klupu bio je HDZ-ov Ivan Šuker, i to prije točno 20 godina. Te 2000. godine Šuker je postao i gradonačelnik Velike Gorice, a poslije izbora 2003. postao je ministar financija u vladi Ive Sanadera, što je ostao sve do 2008., kad ga je smijenila Jadranka Kosor.

U vrijeme kad je Šuker postao ministar financija, još je jedan, tad budući gradonačelnik Velike Gorice, prvi puta došao na Markov trg. Prije toga, Tonino Picula je, između ostaloga, bio šef kabineta Ivice Račana, a on ga je imenovao i ministrom vanjskih poslova. Picula je karijeru nastavio u Europskom parlamentu, u kojem je i danas.

Tri godine u Saboru je proveo i liječnik Ivan Jurkin. Došao je 2005. godine kao zamjena za Ivana Šukera. Danas je Jurkin predsjednik goričkog Crvenog križa.

Velikogorički liječnik u Saboru bio je i Stjepan Kundić. Specijalist opće medicine iz Mraclina bio je HDZ-ov zastupnik nešto manje od tri godine. Mandat mu je počeo 20. veljače 2008., a završio 6. siječnja 2011. godine. U Sabor je ušao kao zamjena za Dražena Bošnjakovića, a nakon što je podnio ostavku, naslijedila ga je Ivanka Roksandić.

Goran Beus Richemberg u Sabor je, kao HNS-ovac, ušao 2008. godine. A tamo je ostao do danas, ali kao član stranke GLAS. Prije toga, ovaj rođeni Splićanin bio je zamjenik gradonačelnika Gorice Tonina Picule i kandidat za gradonačelnika.

Danas potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva, Vesna Fabijančić Križanić u Sabor je ušla 2011., a ostavku je podnijela 2015. kako bi postala članica DIP-a.

Gorički gradonačelnik Dražen Barišić s te je pozicije, a preko liste HDZ-a, u Sabor ušao 2015. godine. Prvi čovjek Velike Gorice postao je 2009. godine.

Sa saborskim iskustvom, uz podršku svojih stranki, za ulazak u parlament ponovno su kandidirani i Dražen Barišić i Goran Beus Richemberg. Gorički gradonačelnik svoje mjesto pokušat će izboriti kao četvrti na HDZ-ovoj listi za šestu izbornu jedinicu, dok će podršku građana Beus Richemberg tražiti s broja devet na listi Restart koalicije.

Na listi MOST-a nezavisnih lista od 14 imena za 6. izbornu jedinicu, čak šest ih je s adresom u Velikoj Gorici. Odmah nakon nositelja liste Nikole Grmoje, na drugome mjestu građani će moći zaokružiti liječnika Ivana Bekavca, anesteziologa u bolnici u Klaićevoj, koji je kratko bio i zamjenik ministra zdravstva Darija Nakića u vladi Tihomira Oreškovića te je MOST-ov stručnjak za zdravstvo. Nakon njega, poznata imena na listi su ona Karmen Rak te Damira Slojšeka, naših gradskih vijećnika. Mjesto na listi MOST-ovci su povjerili i mladoj Luciji Lacković iz Velike Mlake, poljoprivredniku i bivšem golmanu futsal kluba Dinamo Tomislavu Žuneku te pokretaču Facebook stranice “Velika Gorica bez cenzure” Hrvoju Senegoviću.

Na listi koalicije Desna liga također je šestero Velikogoričana, a najviše mjesto na njoj je zauzeo Štefan Stanešić iz Gradića, koji je nakon kratkog vremena na čelu goričkog HSS-a prešao u stranku Neovisni za Hrvatsku. Tu su još i predsjednik goričkog HSP-a i gradski vijećnik Lucijan Maslać te Antonio Kuliš, Franko Marić, Antun Kolar i Gabrijela Omazić.

Zvonko Kunić, političar iz Velike Mlake, nositelj je liste stranke BM 365. Najdugovječniji gorički političar, pročelnik, bivši zamjenik gradonačelnika… Već više od 20 godina prisutan je u političkom životu Turopolja, a karijeru bi mogao nastaviti u Saboru.

Na listi koalicije koju čine stranke Pametno, Fokus te Stranka s imenom i prezimenom pronašli smo još jedno velikogoričko ime. Stand-up komičar i čelnik stranke Pametno u Velikoj Gorici Mario Šantek nalazi se na trećemu mjestu.

Željko Grozaj i Mira Tadić Goričani su na listi A-HSS-a, a nekadašnji SDP-ov kandidat za gradonačelnika Aleksandar Horvat, opet će tražiti potporu birača, ovaj put kao potpredsjednik Demokrata, na čijoj je listi zauzeo drugo mjesto. Na toj listi su još dvojica Goričanina, Edmond Krusha i Kristijan Kos.

S liste Domovinskog pokreta Miroslava Škore u Sabor će pokušati sjesti i kirurg i traumatolog Zvonimir Lovrić. Ovaj profesor kirurgije i traumatologije do umirovljenja je bio voditelj Odjela za traumatologiju KB Dubrava.

Dvojica Velikogoričana s prebivalištem u Gradićima na HDZ-ovoj su listi za izbore 2020. Suradnici u Gradu, gradonačelnik Dražen Barišić i njegov zamjenik Krešimir Ačkar, zauzeli su četvrto i 13. mjesto na listi za šestu izbornu jedinicu.

Restart koalicija od Goričana je na listu stavila samo GLAS-ova Gorana Beusa Richemberga, i to na deveto mjesto. Jedna od dviju najvećih hrvatskih stranaka, SDP, koji predvodi Restart koaliciju, svog kandidata s našeg područja nema.

Nego, što ih tamo čeka?

Tko prikupi dovoljno glasova za Markov trg, čeka ga velika odgovornost. O kakvom se poslu radi, najbolje će reći oni koji ga već godinama rade – Goran Beus Richemberg i Dražen Barišić. Pa iako se oko većine pitanja ova dva političara neće složiti, jednoglasni su kako je biti u Saboru velika čast.

– Biti narodni zastupnik u najvišem državnom zakonodavnom tijelu prije svega je iznimna čast, ali i velika odgovornost. Uvijek sam imao poštovanje prema toj instituciji i onima koji su me birali jer je parlament jedina stvarna garancija demokracije i slobode – kaže Beus Richemberg.

– Ključne odluke za razvoj gradova i lokalne samouprave odvijaju se upravo u Saboru. Moje aktivnosti u Saboru usmjerene su na postizanje što boljih rezultata svoga grada i kraja. Ponosan sam na sve što smo s čelnim ljudima u zemlji uspjeli postići – o svom mandatu u Saboru kazao je Dražen Barišić.

Kolegama koji će u zgradu na Markovu trgu ući po prvi puta savjetuju…

– U politici uvijek treba biti vođen ljubavlju prema svome gradu, imati viziju što od grada želite napraviti. Morate biti koncentrirani na postizanje tog cilja, jer ako su ciljevi vidljivi, poput gradskog bazena ili dvorane, to je nešto što građani vide i što vam nitko ne može oduzeti. Zato sam ponosan na svoj tim i sve što smo napravili, ali čeka nas još posla. Prisutnost Velike Gorice na državnoj razini garantira nam privlačenje i nastavak investicija – smatra Barišić.

– Uvijek imajte na umu da ste u Sabor poslani da govorite i da se borite. Budite svjesni da ono što govorite utječe na stavove onih koji vas čuju. Zato budite hrabri, jasni, određeni i pristojni. Javni interes mora biti najvažniji. Ne posustajte kad ostanete u manjini, nemojte dozvoliti da vas se korumpira ili zastraši, čuvajte se sukoba interesa i nemojte sramotiti one koji su vas birali. I idite među ljude, pomozite onima koji rade nešto dobro i ukazujte na ono što je loše – kazao je Beus Richemberg, koji je ponosan na svoje djelovanje u Saboru.

Kao posebno velik uspjeh istaknuo bi izglasavanja izmjene Ustava kojom je usvojeno novo rješenje o načinu donošenja odluke o prijelazu hrvatskih vojnika preko državne granice i njihovom angažmanu u mirovnim misijama, čiji je on autor.

– Također izdvajam i izglasavanje izmjena i dopuna Zakona o PDV-u potkraj 2012., koje sam isposlovao, jer smo zahvaljujući tome u Hrvatski registar brodova upisali oko 4,5 tisuće stranih brodova, spasili na tisuće radnih mjesta u nautičkom turizmu i uprihodovali 304 milijuna kuna u Državni proračun. Naravno, posebno mi je drag i važan bio i 1. srpnja 2013., kad je Hrvatska postala članica EU – dodao je Beus Richemberg.

Mjesto je to u kojem se donose bitne odluke za sve građane, pa i posao zastupnika treba ozbiljno shvatiti. No svjedočili smo tome i putem televizijskih prijenosa, bude i komičnih trenutaka. Draženu Barišiću, kaže, posebno je u sjećanju ostalo iznošenje kolege Ivana Pernara iz sabornice.

– Svojedobno, predlagao sam da vratimo odredbu iz 1947., kojom se zastupnicima branilo da svoje rasprave čitaju. ‘Kolega, budite pametni’, rekao mi je tad Vladimir Šeks, ‘ako to opet postane norma, u Saboru će zavladati teški muk’ – prisjetio se Goran Beus Richemberg.

Kroz vrijeme provedeno u Saboru, dobro je surađivao s Vesnom Fabijančić Križanić.

– Odradili smo i nekoliko zajedničkih inicijativa koje su bile važne za građane Velike Gorice. Što se zastupnika iz HDZ-a tiče, bili su to uglavnom kurtoazni i kratki razgovori jer smo nerijetko dijelili dijametralno suprotne stavove u većini pitanja. Veliku Goricu i naš kraj sam spominjao u Saboru stalno i uporno. Katkad po dobru, a katkad i naše probleme. Vjerojatno više puta nego svi drugi Goričani zastupnici zajedno – zaključio je Goran Beus Richemberg.

Ukupno ih je bilo sedam, traži se osmo goričko lice…

Stjepan Dehin jedini koji više nije s nama…

Krajem listopada napustio nas je Stjepan Dehin, pilot i političar, saborski zastupnik s mandatom od gotovo tri godine. Dehin je preminuo u 73. godini, a od njega se oprostila i Hrvatska seljačka stranka, čiji je bio član.
U Hrvatski sabor ušao je 24. veljače 2000. godine, 22 dana nakon što je taj saziv konstituiran. Postao je zastupnik kao zamjena za Zdenka Haramiju, a u Saboru je ostao do 3. prosinca 2002.

U biografiji mu stoji i da je na prijelazu 1991./1992. bio član radne grupe za izradu prijedloga zakonskih propisa za zračne luke u tek stvorenoj Hrvatskoj.

Moja županija

Kožić: Hvala što ste prepoznali politiku koja ne počiva na riječima, već na radu i rezultatima!

Nakon osvojenog sedmog mandata na čelu Zagrebačke županije, župan najavio investicije u obrazovanje, promet, komunalnu infrastrukturu, a za osnovnoškolce nastavu u jednoj smjeni.

Objavljeno

na

Najdugovječniji hrvatski župan nastavlja voditi Zagrebačku županiju u novom četverogodišnjem mandatu.

Dan nakon drugog kruga lokalnih izbora na kojima je Stjepan Kožić osvojio 30.275 glasova birača, a njegov protukandidat Mihael Zmajlović 26.711, zahvalio je biračima na podršci.

–Zahvaljujem se stanovnicima Zagrebačke županije koji su mi dali povjerenje i zadužili me da po sedmi put obnašam dužnost župana. Ovaj rezultat za mene znači više od izborne pobjede – on je potvrda povjerenja naših stanovnika u iskustvo koje donosi stabilnost, u rezultate koji se vide diljem županije i u politiku koja se ne vodi riječima, već radom, odgovornošću  konkretnim projektima – poručio je Kožić.

Zahvalio je i zamjenicima Ervinu Kolarecu i Damiru Tomljenoviću kao i koalicijskim partnerima, volonterima i članovima izbornog stožera, a najveću zahvalu uputio je članovima svoje obitelji koji su uz njega protekle 24 godine.

–Čestitam svim gradonačelnicima i načelnicima uz vjeru da ćemo i dalje zajednički raditi na razvoju svih dijelova naše županije. Vjerujem da će i nova županijska Skupština prepoznati važnost suradnje i zajedničkog djelovanja u interesu naših stanovnika – dodao je župan.

Također, Kožić je na pobjedi čestitao Tomislavu Tomaševiću, gradonačelniku Zagreba, podsjetivši da su između Županije i glavnog grada samo administrativne granice, a suživot treba njegovati zajedničkim projektima i dobrom suradnjom.

Ovo je Stjepanu Kožiću sedmi mandat župana za vrijeme kojeg je županija izrasla u jednu od najrazvijenih regija u državi.

–Nastavljamo dalje s investicijama u obrazovanje, promet, komunalnu infrastrukturu…, a uz pomoć Vlade Republike Hrvatske svim osnovnoškolcima u Zagrebačkoj županiji osigurat ćemo nastavu u jednoj smjeni – zaključio je Kožić.

 

Nastavite čitati

HOTNEWS

Stjepan Kožić dobio i sedmi mandat župana!

Mihael Zmajlović, protukandidat u drugom krugu lokalnih izbora, dobio 3.564 glasa manje od dosadašnjeg župana

Objavljeno

na

24,42 posto stanovnika Zagrebačke županije s pravom glasa odlučilo je da će Stjepan Kožić dobiti sedmi mandat na čelu Županije. 

Nakon što su obrađeni podaci sa sva 642 biračka mjesta, s 30.275 glasova Stjepan Kožić je u drugom krugu lokalnih izbora pobijedio Mihaela Zmajlovića, kojem je povjerenje dalo 26.711 birača. 

Kožić je u kampanji naglašavao dugogodišnje iskustvo u stvaranju vodeće regije u Hrvatskoj po pitanju gospodarstva, kvalitete obrazovanja i postizanju ravnomjernog razvoja u suradnji s općinama i gradovima, dok je Zmajlović želio unijeti promjene u vodstvu, s novom energijom, spočitavajući aktualnom županu njegovo zdravstveno stanje i životnu dob. 

No, glasači su danas ipak odabrali kontinuitet i stabilnost, koju je naglašavao Kožić, čime je dobio povjerenje za još jedan, sedmi po redu mandat župana Zagrebačke županije, kao i njegovi zamjenici Ervin Kolarec i Damir Tomljenović.  

Nastavite čitati

Moja županija

LOKALNI UZBORI Privremeni rezultati – Kožić “šije” Zmajlovića s više od 3.000 glasova

U Zagrebačkoj županiji obrađeno je 93 posto biračkih mjesta.

Objavljeno

na

Državno izborno povjerenstvo objavilo je prve rezultate drugog kruga izbora za načelnike, gradonačelnike i župane, a za sada je u Zagrebačkoj županiji obrađeno 93 posto biračkih mjesta. 

Dosadašnji župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić je u prednosti za 3.180 glasova pred Mihaelom Zmajlovićem.  

Nastavite čitati

HOTNEWS

LOKALNI IZBORI Drugi krug – U Zagrebačkoj županiji najmanja izlaznost na birališta

Do 11.30 sati na biračka mjesta izašlo samo 8,01 posto birača.

Objavljeno

na

Državno ozborno povjerenstvo objavilo je prve podatke o odazivu birača do 11.30 sati prema kojima je na biračka mjesta u Hrvatskoj izašlo svega 11,63 posto građana, odnosno 322.817 birača. U prvom krugu izbora prije dva tjedna do 11.30 svoje biračko pravo iskoristilo je 15,12 posto stanovnika Republike Hrvatske s pravom glasa.

Najmanju izlaznost bilježi Zagrebačka županija u kojoj je do 11.30 sati na biračka mjesta izašlo samo 8,01 posto birača.

U drugom krugu lokalnih izbora birači u Zagrebačkoj županiju biraju između dosadašnjeg, najdugovječnijeg hrvatskog župana Stjepana Kožića s kandidacijskom listom koalicije SKNL – HDZ – HSU – DP i Mihaela Zmajlovića kandidata SDP-a i Možemo.

Podsjetimo kako je Kožić u prvom krugu izbora dobio 42,16 posto, a njegov protukandidat Zmajlović 30,37 posto glasova.

Osim izbora župana, danas svoje čelnike na području Zagrebačke županije biraju i stanovnici gradova Dugo Selo i Sveti Ivan Zelina, te općina Bistra, Kloštar Ivanić, Gradec i Pisarovina.

Prve privremene rezultate drugog kruga glasovanja, Državno izborno povjerenstvo će objaviti u 20 sati.

Nastavite čitati

Politika

Zmajlović: Da je ovo razgovor za posao, Kožić ne bi prošao ni u drugi krug

Kandidat SDP-a i Možemo! za župana Mihael Zmajlović pozvao je birače da odaberu između “starog način rada i njegova tima mladih, sposobnih ljudi i konkretnog programa do 2029. godine”

Objavljeno

na

Jedan od najvećih izazova ove naše kampanje bio je kako ostati korektan, a da pritom ne zatvaramo oči pred činjenicama koje su svima vidljive. Osobno gospodinu Kožiću želimo dobro zdravlje, ali treba razlikovati osobu od funkcije, izjavio je Mihael Zmajlović na završnoj konferenciji za medije uoči drugog kruga u nedjelju.

Dodao je kako izbori nisu pogled unatrag već unaprijed.

– U 25 godina je napravljeno i dobrih stvari, bilo bi nelogično da u toliko vremena nije baš ništa napravljeno, no ovi izbori pokazuju kako život u Zagrebačkoj županiji treba izgledati 2029. godine. U tom smislu smo gospodin Kožić i ja – kandidati za posao. Pozivam građane da tako gledaju na izbore i u nedjelju donesu odluku. Ako pustimo na stranu i zdravstveno stanje i optužnicu, i dalje ostaje pitanje odgovornosti, snage i sposobnosti da se Zagrebačka županija vodi sljedeće četiri godine – izjavio je Zmajlović.

Dodao je i kako “Stjepan Kožić kao župan nije prisustvovao polovici sjednica Županijske skupštine, nema ga u uredu, a tijekom kampanje nije održao niti jednu konferenciju za novinare i izbjegao je sva sučeljavanja”. Zmajlović tvrdi i kako je njegov protukandidat “jedini političar na ovoj funkciji koji se uopće ne služi računalom”.

– Ne kažem da se od župana očekuje da zna Canvu ili ChatGPT, ali da se radi o razgovoru za posao, on ne bi ispunio osnovne uvjete. Govorim to zbog toga što Zagrebačka županija 2029. godine treba biti moderna, digitalizirana, trebamo uvesti zelenu javnu nabavu, graditi “park and ride” parkirališta na ulazima u Zagreb, pokrenuti brzu željeznicu do Gorice i Samoborček, dovesti doktore u lokalne domove zdravlja i pokrenuti suradnju s Gradom Zagrebom – rekao je Zmajlović i istaknuo kako treba gledati prema funkciji župana kao osobi koji ima snagu i sposobnost to sve pokrenuti, koordinirati i napraviti.

– Pozivam građane da izađu na izbore u nedjelju. Pred sobom imate dva kandidata. S jedne strane je jedan stari način rada, a s druge imate mene i tim mladih, sposobnih ljudi i konkretan program do 2029. godine. I spremni smo ga odmah provesti. Birajte za sebe i birajte sa stavom: hvala starom, ali vrijeme je za novo” – zaključio je kandidat za župana Mihael Zmajlović.

Nastavite čitati

Reporter 448 - 14.05.2025.

Facebook

Izdvojeno