HOTNEWS

Gogine priče s placa: ‘Na tržnici je moje utočište. I rođendan ću slaviti uz svoj štand’

Gordana Brozović iz Rakitovca okitila se titulom prve pratilje na izboru za najuzorniju hrvatsku seosku ženu. Velikogoričani je znaju s tržnice…

Objavljeno

prije 2 godine

19. studenoga 2023.

Objavio/la

Petra Škrinjarić

Kad se dođe na velikogoričku gradsku tržnicu, može se primijetiti da je za jednim štandom posebno veselo. Na njemu ima svega, od domaćeg, friško ubranog povrća do bobičastog voća, a posebno jagoda. Štand je to uvijek vedre i nasmijane Gordane Brozović, Rakitovčanke koja se udala u Botinec, ali životni put vratio ju je u rodno selo. Budući da je relativno nedavno postala prva pratilja u izboru za najuzorniju hrvatsku seosku ženu, učinilo se to dobrim razlogom da sjednemo s Gogom na kavu i poslušamoo njezinu priču.

– Moja je priča krenula iz Zagreba. Muž i ja s terase naše kuće često smo promatrali plantažu jagoda nasuprot nas te smo jednog dana odlučili prošetati i vidjeti kako to izgleda. Svidjelo nam se i rekli smo: idemo pokušati! Prve godine smo odradili sve školski, sezona je bila jako dobra s hrpom jagoda. Drugu godinu smo duplo više posadili, zatim smo kupili plastenike – prepričava nam Gordana i prisjeća se svojih prvih poljoprivrednih koraka.

Od tada je prošlo već 20 godina. Toliko dugo se bavi proizvodnjom jagoda, a zadnjih deset na šest hektara plantaže u Rakitovcu proizvodi i povrće.

– Lijepa je jesen pa još uvijek ima dosta zelenjave. Ima tu zelja, kelja, mahuna, poriluka, salate… Svega pomalo. No najradije bi se bavila samo plasteničkom proizvodnjom jagoda, kupina, malina i ostalog bobičastog voća, jer povrće zahtjeva puno više posla, a nažalost nema tko raditi – požalila nam se Goga.

– Svaka čast svima, ali ljudi ne žele raditi. Nema radne snage. Nema te satnice koju bi ja mogla nekome platiti da dođe raditi. Većinom koji mi dođu brati jagode su zaposleni ljudi pa dođu nakon posla, a oni nezaposleni ne žele baš raditi. Na kraju proizvodim onoliko kolike su mi potrebe za Veliku Goricu. Posadio bi čovjek i više i radio više, ali uvijek nam ostane to jedno polje koje ni ne taknemo jer ne stignemo – dodaje.

Foto: Gordana Brozović/Cityportal.hr

Budući da ima 24 tunela plastenika jagoda, uvijek se dogodi da se nešto i ne proda, ali Goga i za to ima rješenje. Sve pretvara u prave domaće delicije. Fine i ukusne džemove, likere i sokove prema tradicionalnoj domaćoj recepturi.

Mnogi koji je poznaju reći će da je ona dobri i plemeniti duh ovog kraja i Velike Gorice, pa nije niti čudo, da je upravo ona izabrana za prvu pratilju najuzornije hrvatske seoske žene. Izbor je ove godine održan u Svetom Petru u Šumi, a našu goričku i županijsku predstavnicu deseteročlani žiri izabrao je između 17 kandidatkinja.

– Počašćena sam. Ipak sam predstavljala cijelu Zagrebačku županiju. Bilo bi mi žao da nisam ništa osvojila. Nisam željela biti prva, jer ipak su tu i obaveze za koje ja vjerojatno ne bi imala vremena. Nemam ni sada dovoljno vremena se tome posvetiti, ali mi je drago što sam ipak dobila titulu prve pratilje zbog svih ljudi koji su bili samom. Inače kada već ideš na takvo natjecanje u psihi ti je da bi htio nešto osvojiti – kaže Brozović koja je još uvijek pod dojmom da ju je na to putovanje pratilo puna tri autobusa, a mnogi su stigli i automobilima.

Foto: Turopoljka, Goga Brozović, prva je pratilja izbora za Najuzorniju seosku ženu 2023./TZVG

Inače, Turopoljci su poznati po tome da gdje god dođu naprave pravu feštu, bilo je to tako i ovaj put u Istri.

– Zaokupili su livadu u mjestu i rasprostrli stolove i klupe koje smo donijeli. Bilo je jela i pila, tamburaši su svirali. Oni su feštali dok sam ja u dvorani prezentirala našu Veliku Goricu i Zagrebačku županiju. Moram zahvaliti Gradu Velikoj Gorici i našim Turističkim zajednicama što su osigurali da imam sve potrebno na Izboru. Kažu mi da nitko nikada nije imao toliku potporu od Grada kada je išao odavde – ponosno će Gordana.

Prošlo je već neko vrijeme, iako nije osvojila prvo mjesto, za mnoge Velikogoričane i ljude koji poznaju ovu našu vedru sugrađanku ona je najuzornija. No i s titulom prve pratilje došle su i neke nove obaveze. Goga uz sve što radi, mora svojim obavezama pridodati i obaveze predstavljanja i promoviranja seoske žene.

11.10.2023. – Prijem Goge Brozović prve pratilje najuzornije seoske žene – foto: Petra Škrinjarić/cityportal.hr

Bila je tako na prijemu kod gradonačelnika Krešimira Ačkara koji joj je čestitao na velikom uspjehu i poručio da bude i ostane primjer svima kao što je to bila i do sada. Bila je Brozović i u Saboru kod samog predsjednika Gordana Jandrokovića i predsjednice saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir.

– Bio mi je to prvi posjet Saboru. ‘Imaju fine mekane tepihe’ kroz smijeh će Goga.

– Lijepo je iskustvo. Prvo smo se sastale i popile kavu s gđom. Petir, a nakon toga nas je ugostio g. Jandroković. Bio je to prvi takav prijem kod predsjednika sabora. Do sada to nije bila praksa – kaže naša uzorna te dodaje kako su žene danas zmajevi u pozitivnom smislu.

– Sposobne su, fletne i brze. No, to nije dobro. Stavile smo veliki teret na sebe – ističe.

Velik dio posla u Obiteljsko-poljoprivrednom gospodarstvu Brozović, uz našu sugovornicu, odrađuju i članovi njene obitelji. Svi su uključeni u posao, od muža, sina i snahe pa sve do njenih predivnih unuka, a pohvalila nam se i kako će uskoro postati baka po četvrti put.

– Nikol je najstarija unuka, fenomenalna je. Čak je i piceke s nama čistila. Pomaže i brati i prodavati. Navršila je 13 godina i zaista je predivna mlada djevojka. Dok mog desetogodišnjeg Petra ne zanima polje. Ispred kuće imao je posađen svoj grah, ali polje mu se nikako ne sviđa. Najmlađa je Sara, koja ima 3,5 godine. Njoj se to jako sviđa. S tri godine nam je pomagala brati jagode. Vrijedno je i znatiželjno slagala mjerice jagoda u kašete. Brala je čak i krumpire. Sve mi se čini da je to neki znak da će žene naslijediti dalje. Bilo bi mi drago da netko nastavi – s osmijehom će Brozović, koja nije mislila kako će se na kraju njezin život vrtjeti oko poljoprivrede.

Foto: Gordana Brozović/Cityportal.hr

Ništa joj nije problem, voli raditi i biti s ljudima, a tržnica je, kaže, njeno utočište.

– Duh mi ne dozvoljava da sjedim u uredu osam sati. To više nikako ne bi mogla. Kada dođeš na polje, iako i tu ima stresa ako ti nešto ne uspije, ali to nije ta vrsta stresa koja bi previše utjecala na psihološko stanje. Pozitivan je to stres. Imaš svoj mir, još ako ti je dobra godina i sve je lijepo, onda je još ljepše – kaže Gordana koja na goričkoj tržnici prodaje već deset godina, otkako je tržnica u Školskoj ulici.

Provodeći dan i vrijeme među ljudima, uvijek tu bude i anegdota, Goga prepričava kako tu bude svega, a najdraže joj je kad se jednom mjesečno prijatelji okupe i sastanu kod nje na štandu.

– Moji prijatelji ti kod mene dođu jednu subotu kad se svi uskladimo i imamo iza 11 sati mali domjenak. Okupi se tu veselo društvo, Kiki iz Mraclina stigne sa svojim fenomenalnim limunčelom i viljamovku. Nađe se tu i slavonskih delicija pa sve do krumpiruša. Uvijek ti je na klupi iza mene što za popit i pojest i tako već godinama. Tko god kaj donese uvijek donese k meni i tamo se okupljamo – sretno će naša sugovornica. Na pitanje odbrojava li do mirovine, Goga kao iz topa odgovara – ne!

– Pa mi s placa ne idemo u penziju. Mi dok moremo hoditi delamo. Deset godina svakak još budem na placu. Na kraju, trebaš voljet svoj posao da bi ga dobro odrađivao, ali i trebaš voljeti ljude i imati puno tolerancije da bi ga mogao raditi. Ove godine planiram čak i rođendan proslaviti na placu, taman mi pada u subotu 25. studenog pa će vjerojatno i tada biti neka dobra fešta – zaključuje na kraju priče naša glavna junakinja.

HOTNEWS

SVE NOVO Glavna cesta kroz Mraclin ide u rekonstrukciju

• Zamjena postojeće vodoopskrbne mreže – nova oborinska kanalizacija – asfaltiranje

Objavljeno

prije 20 sati

22. rujna 2025.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Kako su izvijestili iz Grada Velike Gorice, počinje rekonstrukcija dijela Ulice Braće Radića u Mraclinu, od crkve sv. Vida pa do skretanja za tvrtku Kova d.o.o., a ukupna vrijednost projekta iznosi nešto više od 784 tisuće eura.

Inače, to je glavna prometnica kroz ovo naselje kojom prometuje javni prijevoz, školski autobus kao i vozila povezana s poduzetničkom zonom, a ujedno je i poveznica sa susjednim Okujem, što dodatno povećava njezin prometni značaj.

Projektom je predviđena izgradnja nove prometnice s pješačkom stazom u ukupnoj dužini od 520 metara. Predviđena širina kolnika je 6 metara, dok će širina pješačke staze biti promjenjiva između 1,60 i 2,0 metra, a na dijelu od crkve prema Okuju u dužini od oko 140 metara izvest će se obostrana pješačka staza širine 2 metra, čime će se znatno povećati sigurnost pješaka, posebno djece, starijih osoba i osoba s invaliditetom.

Rekonstrukcija obuhvaća i zamjenu postojeće vodoopskrbne mreže, izgradnju nove oborinske kanalizacije, te uređenje autobusnih stajališta koja se nalaze na predmetnoj trasi.

Rok izvođenja radova je 160 kalendarskih dana, a izvođač je zajednica ponuditelja KOP Brežice d.d. i REGION projektivni biro Brežice d.o.o.

! Tijekom izvođenja radova promet će biti preusmjeren kroz ulicu Ladislava Galekovića (Mačkovec), kojom će prometovati i autobusna linija javnog prijevoza.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Pomoć imunitetu iz prirode – betaglukani, ehinaceja, crna bazga i pčelinji proizvodi

Podrška i temelj imuniteta su zdrave životne navike; hrana bogata makro i mikronutrijentima, dovoljno sna, sunčeve svjetlosti te adekvatna hidratacija i neizostavna fizička aktivnost.

Objavljeno

prije 22 sata

22. rujna 2025.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Ljeto je na samom kraju, jesen je pred vratima, krenula je škola, vrtić se zakotrljao naveliko i svi već razmišljamo kako ojačati imunitet za hladnije dane koji su pred nama.

Često korišteni preparati u te svrhe su beta-glukani, ehinaceja, crna bazga, pčelinji proizvodi.

Što su beta-glukani? Strukturno gledano beta-glukani su po kemijskom sastavu dugolančani polisaharidi sa samo lancima D-glukoze. 1968. godine iz stanične stijenke kvasca – Saccharomyces Cerevisiae izoliran je beta-glutan. Osim u staničnoj stijenci kvasaca, nalazimo ih i u staničnoj stijenci gljiva, pojedinih bakterijskih vrsta i žitarica poput zobi i ječma. Razlikujemo beta-1,3/1,6-D-glukane najčešće izolirane iz kvasca i gljiva koji imaju veći biološki utjecaj na naš imunitet, te beta-1,3/1,4-D-glukane iz žitarica, zobi i ječma.

Beta-glukani u interakciji sa imunološkim sustavom pojačavaju njegov poželjni, a potiskuju onaj nepoželjni imunosni odgovor što je i dokazano u preko 20 000 publiciranih znanstvenih radova u posljednjih 20 godina na temu imunomodulatornog djelovanja beta-glukana. Već tijekom prvih 72 do 96 sati nakon per os uzimanja beta-glukana, imunološka aktivnost je povećana za 50 do 120%.

Preparate beta-glukana mogu uzimati i djeca i preporuka je početi sa konzumiranjem nekoliko tjedana prije pojave sezonskih infektivnih bolesti.

Ehinaceja, biljka koju su još indijanska plemena Sjeverne Amerike koristila za kao lijek za brojne bolesti, danas je jedan od najčešće korištenih biljnih lijekova, a kao takav i čest predmet mnogih kliničkih istraživanja. Proizvodi koje imamo priliku susresti na policama ljekarni dobiveni su uglavnom od tri glavne vrste Echinacea angustifolia, E. purpurea i E. pallidao . Među njim one djelotvorne su Echinacea purpurea i Echinacea pallida pa ne bi bilo na odmet prilikom kupnje preparat, na deklaraciji proizvoda provjeriti sastav jer djelotvornost same terapije ehinacejom uvelike ovisi o kvaliteti pripravka. Ehinaceja se koristi kratko i intenzivno. U praksi to bi značilo jedan do dva tjedna u punim dozama. Koristimo je kod osoba sklonih čestim prehladama ili kod kroničnih upala mokraćnog mjehura kao i kod kod kroničnih bolesti dišnog sustava. Primijenjena već kod prvih simptoma gripe ili prehlade kao što su bolno grlo, kašalj, povišena temperatura, skraćuje vrijeme oporavka te ublažava intenzitet simptoma.

Osim imunomodulatornog učinka, pokazuje i antivirusno, antibakterijsko i antifungalno djelovanje, a dostupna je u obliku oralnih kapi, čaja, tableta, tinkture i kapsula. Osobe koje imaju neku od autoimunih bolesti (npr. multiplu sklerozu, Hashimoto tireoiditis….) nikako ne bi smjele koristiti preparate ehinaceje. Ne smije se koristiti kod AIDS-a, a trebalo bi je izbjegavati i kod tuberkuloze, reumatoidnog artritisa kao i kod pacijenata liječenih sa imunosupresivima (npr. kortikosteroidima), kod osoba sklonih čestim alergijskim reakcijama, kod onkološke terapije, nakon transpantacije organa i koštane srži. Zbog manjka podataka o sigurnosti njezine primjene tijekom trudnoće, ne preporuča se trudnicama ni dojiljama.

U šarolikoj paleti ljekovitog bilja, a pogotovo u sezonama prehlada, svakako valja spomenuti crnu bazgu (Sambucus nigra). Iako je o njezinoj blagotvornosti za zdravlje još pisao i Hipokrat, sve popularnija postaje i u zadnje vrijeme moderne fitoterapije, a pogotovo u doba prehlada i ostalih infekcija dišnog sustava. O važnosti bazge u tradicionalnoj medicini govori i činjenica da se bazga smatrala svetim i magičnim drvom za kojeg se vjerovalo da je dom dobrim vilama, zaštitničkim silama prirode, a odsijecanje njezinih grana smatralo se grijehom koji može izazvati nesreću. Danas uz brojna znanstvena istraživanja imamo opipljive dokaze, a ne samo narodna vjerovanja da bazga ima protuupalno, antivirusno i imunomodulatorno djelovanje zahvaljujući bogatom sastavu antioksidansa, vitamina C i A, flavonoida, antocijanina (cijanidin-3-glukozid i cijanidin-3-sambubiozid), te antimikrobno, antidijabetičko, kardioprotektivno i neuroprotektivno djelovanje. Kod blagih oblika prehlade preporuka je piti čaj od bazge kao pomoć kod kašlja te poticanje znojenja što pomaže kod snižavanja tjelesne temperature. Posebna pažnja kao lijeku posvećena je i bobicama bazge budući da su izvor spojeva koji imaju snažno djelovanje na imunološki sustav. Suplementacija ekstraktom crne bazge dokazano ublažava simptome gripe i prehlade te skraćuje vrijeme trajanja bolesti.

Pripravci bazge koji se koriste u komercijalne svrhe za liječenje prehlade i drugih virusnih infekcija dolaze u oblicima sirupa, kapsula, pastila pa čak i gumenih bombona.

Na tržištu sve više nalazimo preparate crne bazge u kombinaciji sa cinkom. Cink je esencijalni mikro nutrijent (nakon željeza drugi mineral po zastupljenosti u ljudskom organizmu) , mineral kojeg organizam ne može sam sintetizirati, a važan je za optimalno funkcioniranje kako brojnih enzima tako i imunološkog sustava (bitan za stvaranje i aktivaciju T-limfocita), metabolizma makronutrijenata, plodnosti i reprodukciji, zaštiti stanica od oksidativnog stresa. Njegova „popularnost“ znatno je narasla u doba pandemije COVID-19 bolesti. Rezultati studija su pokazali da simptomi prehlade koji u prosjeku traju sedam dana, uz upotrebu cinka nestaju i do 3 dana ranije.

O pčelinjim proizvodima u svrhu poboljšanja imuniteta smo pričali već u nekoliko navrata, ali kao kratki podsjetnik još ćemo jednom ponoviti. Tisućama godina med, propolis i matična mliječ se koriste i kao hrana i kao lijek i to prije svega u borbi protiv virusa. Ne radi se samo o slasnoj hrani već i o dodacima prehrani bogatim biološki aktivnim tvarima snažnog antioksidativnog i protuupalnog djelovanja.

I za kraj, prije nego posegnemo za bilo kojim dodatkom prehrani, moramo biti svjesni da su oni ipak samo dodaci. Temelj moraju biti zdrave životne navike ; hrana bogata makro i mikronutrijentima, dovoljno sna, sunčeve svjetlosti te adekvatna hidratacija i neizostavna fizička aktivnost.

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO/VIDEO Održana 11. Noć borilačkih sportova pod zvijezdama

Sportski adrenalin velikogoričkih judaša, karatista, hrvača, taekwondaša i boksača!

Objavljeno

prije 2 dana

21. rujna 2025.

Objavio/la

cityportal sportska redakcija

Sinoć su u prepunom Parku dr. Franje Tuđmana u Velikoj Gorici naši velikogorički borci demonstrirali posjetiteljima svoje sportove, sportske poteze ali i akrobacije.

Na 11. Noći borilačkih sportova sudjelovalo je sedam goričkih klubova koji se bave borilačkim sportovima: Judo klubovi Pinky i Kokica, Karate klubovi Centar i Velika Gorica, Taekwondo klub Velika Gorica, Boksački klub Velika Gorica i Hrvački klub Velika Gorica 1991.

VIDEO fragments of the night:

-Ponosan sam na velik odaziv mojih sugrađanki i sugrađana koji daju podršku našim borilačkim klubovima, te Gradu Velikoj Gorici i gradonačelniku Krešimiru Ačkaru na velikoj potpori ovoj manifestaciji. Hvala svima na dolasku – poručio je Ervin Kolarec, predsjednik organizacijskog odbora sportskog spektakla.

Atraktivna su bila i tri boksačka meča koje je pripremio Ivica Bačurin i njegov Boksački klub u suradnji s Boksačkim klubom Record iz Zagreba. Rukavice su ukrstili Emanuel Bačurin, Ivičin 8-godišnji sin i Fran Brajković, naš Gabrijel Turak i Jakov Brajković te seniori, Velikogoričanin Ivan Pereković i Gabrijel Kuzmanović iz BK Policijska akademija.

FOTO galerija:

(Foto: Službena facebook stranica Noć borilačkih sportova)

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Bili smo na Perunfestu! Dočekao nas je pogled u Krampusove oči i vještičje proročanstvo za budućnost grada

Imanje kurije Modić-Bedeković u Donjoj Lomnici prvog dana festivala zaboravljenih priča oduševilo posjetitelje

Objavljeno

prije 2 dana

21. rujna 2025.

Objavio/la

Marija Vrbanus

Muzej Turopolja i ove je godine Perunfestom oživio stare, zaboravljene priče iz narodne predaje našega kraja, koje se temelje na mitskim bićima poput moguta, vilenjaka, coprnica i duhova šume, no glavni lik ovogodišnjeg izdanja je Krampus.

Dobro znani istjerivač zla i detektor dobrote i zloće, odlično je prihvaćen od mnogih posjetitelja koji su došli u kuriju Modić-Bedeković u Donju Lomnicu na otvorenje, a osim kulturnog i umjetničkog aspekta, tu je i onaj turistički.

– U prvih sat vremena festivala prodano je čak 600 ulaznica, što nam je povratna informacija da je sadržaj festivala zanimljiv i tražen. Perunfest je projekt Muzeja Turopolja a umjetnički direktor festivala je Zdenko Bašić. Sve je organizirano uz pomoć volontera i studenata koji su uložili puno truda da vjerno dočaraju likove i scene iz priča. Program je stvarno bogat, od izložbi, predstava, predavanja, interaktivnog vodstva, koncerata, kostimiranih likova koje je i osmislio Zdenko koji kostime i scene ujedno i šiva, boja i izrađuje od raznog repromaterijala. On je čovjek koji od hrpe smeća napravi čudo! – rekla nam je ravnateljica muzeja Margareta Biškupić Čurla.

Sukačnica ili nekadašnji kuhinjski prostor kurije postao je ove godine coprnjačka kuhinja, budući da je glavni lik festivala ove godine Krampus pa je dobio svoj “zatvor” u prostoru kurije.

Krampusa djeca jako dobro znaju, a budući da je 6. prosinca relativno blizu, priprema lance u svojem brlogu. No, Perunfestom u dva dana vikenda prošetat će razna mitska bića, vile i vilenjaci, ali i Mokoš kojega je jučer utjelovila Kristina Horvat iz Zagreba.

– Ja sam Mokoš i predstavljam plodnost odnosno jesen. Inače sam učiteljica likovne kulture i doma imam svačega, tako da sam ovaj kostim sama izradila u jednoj večeri – ispričala je Kristina, a u prolasku festivalom zaskočila nas je i vještica iz Vještičjeg sela koja je za nas pogledala u kristalnu kuglu.

-Vidim evo, da Veliku Goricu čega svijetla budućnost, vidim veliki razvoj i puno dobroga – prorekla je vještica.

Ovo je samo djelić atmosfere s Perunfesta kojeg Muzej Turopolja organizira uz pomoć Turističke zajednice i Grada Velike Gorice, te Zagrebačke županije.

VIDEO Samo za hrabre!

Posjetite ga i danas. Lijepo je vrijeme, idealno za obiteljski dan i izlet u čudesan svijet mašte. Pogledajte PROGRAM.

FOTO galerija/Gianna Kotroman:

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO HSTK Velika Gorica – uspješan start seniora u novoj sezoni

Objavljeno

prije 2 dana

21. rujna 2025.

Objavio/la

David Jolić

Stolnotenisači HSTK Velika Gorica pobijedili su STK ALC’21 Zagreb rezultatom 4:1 na startu nove sezone 2025./2026. u 1.hrvatskoj ligi zapad.