Godina Matije Ribića: “Profesor sa sela” s razlogom među najboljima u državi!
Profesor Tjelesne i zdravstvene kulture iz OŠ Šćitarjevo primio je nagradu Hrvatskog školskog sportskog saveza nakon godine u kojoj je sa svojom djecom postao prvak Hrvatske. I pritom je uspio ono u čemu rijetki uspjevaju…
Tim je riječima, tom jednom rečenicom, Matija Ribić vjerojatno najbolje opisao vlastiti pogled na godinu koja stiže prema svome izmaku. Čuli ste možda već i ranije za priču o 42-godišnjem Velikogoričaninu, profesoru Tjelesne i zdravstvene kulture u OŠ Šćitarjevu, čovjeku koji radi čuda po ruralnim dijelovima našega kraja…
Ukratko, profesor Ribić godinama je radio u Kravarskom, ondje izgradio nevjerojatnu priču s muškom odbojkom, dvojicu od tih klinaca poveo je na put koji je doveo sve do reprezentacije (?!), a onda se preselio u Šćitarjevo. U nešto veću školu, u još bolje uvjete, pa su i rezultati mogli biti još bolji. Uostalom, puno je o tome ispričao i sam u našoj reportaži u kojoj je u glavnoj ulozi upravo “profesor sa sela”.
Godine su truda i rada iza njega, godine u kojima je na sve moguće načine pokušavao dokazati da jedan profesor tjelesnog može utjecati čak i na sredinu u kojoj radi. Djeca u Kravarskom praktički nisu znala ni što je odbojka, a danas je to omiljena aktivnost svim klincima iz sela.
– Te klince bilo je jako lako disciplinirati. Samo im kažeš da neće ići na natjecanje ako ponašanje ne bude u redu i nakon toga problema nije bilo. Ta odbojka im je postala centar svijeta – sjeća se Ribić.
Istim, pa čak i još jačim tempom nastavio je raditi i u Šćitarjevu, a konačna nagrada u obliku rezultata stigla je upravo u ovoj 2023. godini. Odbojkaši Šćitarjeva u kategoriji petih i šestih razreda postali su prvaci Hrvatske, a odbojkaši Kravarskog, predvođenim Matijinim nasljednikom i prijateljem Leonom Levarom, viceprvaci među sedmima i osmima!
I nekako je logično da su nagrade počele pljuštati. Prosinac je to doba godine, kad se svode računi, pa je već početkom mjeseca Matija Ribić primio nagradu županijskog školskog sportskog saveza za poseban doprinos razvoju školskog sporta. Nepunih tjedan dana poslije, na temelju prijedloga iz Županije, stigla je i druga nagrada.
– Postao sam dobitnik godišnje nagrade za doprinos razvoju školskog sporta u Republici Hrvatskog za školsku godinu 2022./23. Izuzetno sam ponosan na ova postignuća te ovim putem zahvaljujem svim kolegicama i kolegama, koji su prepoznali moj rad te me predložili za ovu veliku nagradu – s logičnim ponosom objavio je Matija.
Svečanost se održala u kristalnoj dvorani hotela Westin, a srce je bilo na mjestu.
– Iskreno, bio je to dosta emotivan trenutak za mene. Taj osjećaj da si uopće tamo, u takvom okruženju, u spektakularnoj dvorani, s najboljim ljudima iz struke u Hrvatskoj… Poseban je to osjećaj. Prođe ti kroz glavu u tim trenucima i što si sve prošao, što je ostalo iza tebe, i ovo je jako lijepo priznanje za sve što sam uspio napraviti, zajedno sa svojom djecom – javio se Ribić nakon što su se dojmovi slegli.
Osim vjerojatno najšireg osmijeha u dvorani, još ga je jedan detalj razdvajao od ostalih.
– Pri nominaciji za nagradu posebno je istaknuto to što smo u Šćitarjevu postali prvaci države s igračima koji se svojim sportom bave isključivo u školi. Nitko od tih dječaka ne trenira u klubu, a to se jako, jako rijetko događa – ističe Ribić, koji uz posao profesora ima i svoj studio za fizičku pripremu sportaša.
Međutim, odbojka je posebna ljubav, bez obzira na to što je nikad nije igrao. Sam je kao klinac pohađao OŠ Eugena Kvaternika, učio od Ivice Hercega, starijega kolege koji otprilike jednako intenzivno doživljava školski sport, u tim danima upoznao se i s odbojkom, nadogradio se kroz fakultet i – počeo stvarati reprezentativce!
Baš se poklopilo da negdje između dvije nagrade koje je Ribić primio stigne poziv u kadetsku reprezentaciju za Stjepana Sokola, klinca iz Kravarskog. U svom je selu napravio prve korake, pa preselio u OK Gorica, da bi od ove sezone preselio u zagrebačku Mladost. Samo tri mjeseca kasnije stigao je poziv u reprezentaciju.
– Već je na toj školskoj završnici bilo vidljivo da je on najbolji odbojkaš svoje generacije u Hrvatskoj, a u klubu je dominirao čak i među starijima. S obzirom na to, ne iznenađuje me ovaj poziv u reprezentaciju, ali me neizmjerno veseli. Posebno mi je drago što je stigao baš ovih dana, kao prekrasan dodatak mojim nagradama, ali i kao dokaz da se trud i rad isplati. Stjepanov primjer je dobar pokazatelj što se sve može postići čak i ako kreneš iz jedne male sredine kao što je Kravarsko – govori Ribić.
I zato, nakon svega, najlogičnije se vratiti na početak. I završiti onako kako smo i počeli.
– Ovo je definitivno moja godina!
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
Svečano obilježavanje Dana hrvatskih branitelja Zagrebačke županije ove će se godine održati 27. lipnja u Zaprešiću, odlučeno je na drugoj sjednici županijskog Odbora za hrvatske branitelje.
Riječ je o datumu koji se obilježava od 2013. godine, a kroz proteklo razdoblje manifestacija je organizirana u nizu gradova diljem županije, uključujući i Veliku Goricu.
Predsjednik Odbora i zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec naglasio je kako je obilježavanje dosad obuhvatilo sve gradove u županiji te da postoji zajednička želja članova Odbora i braniteljske populacije da se ta praksa nastavi i ubuduće. Za organizaciju ovogodišnje svečanosti u proračunu je predviđeno 35 tisuća eura, a očekuje se sudjelovanje oko 500 branitelja i članova njihovih obitelji s područja Zagrebačke županije.
Na sjednici je također istaknuto kako je u tijeku evaluacija prijava pristiglih na javni natječaj za financiranje programa i projekata udruga proizašlih iz Domovinskog rata za 2026. godinu. U tu svrhu osigurano je ukupno 100 tisuća eura, s ciljem dodatnog osnaživanja rada i kapaciteta tih udruga na području županije.
U povodu obilježavanja Dana planeta Zemlje, u Samoboru će se održati digitalna izložba „Samoborska gromotulja – nepoznata ljepotica“, posvećena jednoj od najrjeđih biljnih vrsta u Hrvatskoj.
Događanje je najavljeno za subotu, 18. travnja 2026. godine na Trgu kralja Tomislava, u vremenu od 10 do 13 sati, a organizira se u sklopu projekta „Hrvatska divlja“.
Endem ograničen na samo dvije lokacije
Samoborska gromotulja ističe se kao iznimno rijedak endem – osim na području Samobora, raste još samo na jednoj lokaciji u svijetu. U ovom kraju može se pronaći u Posebnom botaničkom rezervatu Brežuljak, gdje opstaje u specifičnim i osjetljivim uvjetima staništa.
Riječ je o niskoj zeljastoj biljci prepoznatljivoj po žutim cvjetovima, koja cvate u rano proljeće. Upravo zbog svoje ograničene rasprostranjenosti i osjetljivosti, uvrštena je na popis ugroženih vrsta prema nacionalnim propisima i europskim direktivama.
U slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta, održavanje izložbe bit će odgođeno.
Zagrebačka županija raspisala je javni poziv za dodjelu donacija Hrvatima izvan Republike Hrvatske za 2026. godinu, za što je osigurano ukupno 70.000 eura, a rok za prijavu istječe 10. svibnja.
Riječ je o financijskoj potpori namijenjenoj neprofitnim organizacijama koje djeluju izvan Hrvatske i zastupaju interese Hrvata u Bosni i Hercegovini te pripadnika hrvatskih manjina i iseljeništva diljem Europe i svijeta.
Cilj poziva je očuvanje nacionalnog identiteta, jezika i kulturne baštine, kao i poticanje različitih društvenih aktivnosti unutar hrvatskih zajednica u inozemstvu. U fokusu su i projekti koji pridonose jačanju organizacijskih kapaciteta te povezivanju s Hrvatskom i Zagrebačkom županijom.
Najviši iznos koji pojedini prijavitelj može ostvariti iznosi 10.000 eura, dok se za pojedinačne projekte može dobiti između 2.000 i 7.000 eura, ovisno o vrsti potpore.
Zagrebačka županija našla se među pet najuspješnijih u Hrvatskoj po broju novih doktora znanosti. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2025. godini u Zagrebačkoj županiji doktoriralo je 48 osoba, što je sedam više nego godinu ranije, odnosno rast od 17,1 %.
Kako prenosi Župan.hr, kada se gleda odnos prema broju stanovnika, Zagrebačka županija ima 0,15 doktora znanosti na 1.000 stanovnika. Najviše ih u tom omjeru ima Primorsko-goranska županija s 0,30, dok Splitsko-dalmatinska bilježi 0,23. Najveći dio doktorata i dalje se stječe na Sveučilištu u Zagrebu, gdje je doktoriralo 64,9 % svih novih doktora znanosti u Hrvatskoj.
Žene i dalje čine većinu među novim doktorima znanosti, od ukupno 800 doktorata, 463 su ostvarile žene, što je 57,9 %.
Najviše doktorskih radova napisano je iz područja biomedicine i zdravstva (27,9 %), zatim iz tehničkih znanosti (21,1 %) te društvenih znanosti (17,7 %). Najviše novih doktora znanosti bilo je u dobnoj skupini od 30 do 34 godine.
Najveći broj doktora znanosti zaposlen je u obrazovanju (42,4 %), a slijede zdravstvena zaštita i socijalna skrb s 17 %. Doktorski studij u najvećem broju slučajeva financirao je poslodavac (42 %), dok je 37,4 % doktoranada troškove podmirilo samostalno.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji s Zagrebačkom županijom.
Na stadionu Mladost održano je županijsko natjecanje osnovnih škola u atletici, na kojem su nastupili učenici i učenice iz cijele županije, a među njima i predstavnice Atletskog kluba Maraton Velika Gorica.
Najbolji pojedinačni rezultat ostvarila je Ana Trčak, koja je osvojila 2. mjesto u disciplini vortex. Do medalje je stigla i Ema Gilja, koja je u utrci na 60 metara osvojila 3. mjesto.
Odličan nastup imala je i Tia Weihnacht, koja je također osvojila 2. mjesto u svojoj disciplini, dok je Lea Šepčić upotpunila uspješan dan kluba osvajanjem još jedne medalje.
Nadomak postolja ostala je Sara Fabečić, koja je natjecanje završila na 4. mjestu.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji s Zagrebačkom županijom.