Godina Matije Ribića: “Profesor sa sela” s razlogom među najboljima u državi!
Profesor Tjelesne i zdravstvene kulture iz OŠ Šćitarjevo primio je nagradu Hrvatskog školskog sportskog saveza nakon godine u kojoj je sa svojom djecom postao prvak Hrvatske. I pritom je uspio ono u čemu rijetki uspjevaju…
Tim je riječima, tom jednom rečenicom, Matija Ribić vjerojatno najbolje opisao vlastiti pogled na godinu koja stiže prema svome izmaku. Čuli ste možda već i ranije za priču o 42-godišnjem Velikogoričaninu, profesoru Tjelesne i zdravstvene kulture u OŠ Šćitarjevu, čovjeku koji radi čuda po ruralnim dijelovima našega kraja…
Ukratko, profesor Ribić godinama je radio u Kravarskom, ondje izgradio nevjerojatnu priču s muškom odbojkom, dvojicu od tih klinaca poveo je na put koji je doveo sve do reprezentacije (?!), a onda se preselio u Šćitarjevo. U nešto veću školu, u još bolje uvjete, pa su i rezultati mogli biti još bolji. Uostalom, puno je o tome ispričao i sam u našoj reportaži u kojoj je u glavnoj ulozi upravo “profesor sa sela”.
Godine su truda i rada iza njega, godine u kojima je na sve moguće načine pokušavao dokazati da jedan profesor tjelesnog može utjecati čak i na sredinu u kojoj radi. Djeca u Kravarskom praktički nisu znala ni što je odbojka, a danas je to omiljena aktivnost svim klincima iz sela.
– Te klince bilo je jako lako disciplinirati. Samo im kažeš da neće ići na natjecanje ako ponašanje ne bude u redu i nakon toga problema nije bilo. Ta odbojka im je postala centar svijeta – sjeća se Ribić.
Istim, pa čak i još jačim tempom nastavio je raditi i u Šćitarjevu, a konačna nagrada u obliku rezultata stigla je upravo u ovoj 2023. godini. Odbojkaši Šćitarjeva u kategoriji petih i šestih razreda postali su prvaci Hrvatske, a odbojkaši Kravarskog, predvođenim Matijinim nasljednikom i prijateljem Leonom Levarom, viceprvaci među sedmima i osmima!
I nekako je logično da su nagrade počele pljuštati. Prosinac je to doba godine, kad se svode računi, pa je već početkom mjeseca Matija Ribić primio nagradu županijskog školskog sportskog saveza za poseban doprinos razvoju školskog sporta. Nepunih tjedan dana poslije, na temelju prijedloga iz Županije, stigla je i druga nagrada.
– Postao sam dobitnik godišnje nagrade za doprinos razvoju školskog sporta u Republici Hrvatskog za školsku godinu 2022./23. Izuzetno sam ponosan na ova postignuća te ovim putem zahvaljujem svim kolegicama i kolegama, koji su prepoznali moj rad te me predložili za ovu veliku nagradu – s logičnim ponosom objavio je Matija.
Svečanost se održala u kristalnoj dvorani hotela Westin, a srce je bilo na mjestu.
– Iskreno, bio je to dosta emotivan trenutak za mene. Taj osjećaj da si uopće tamo, u takvom okruženju, u spektakularnoj dvorani, s najboljim ljudima iz struke u Hrvatskoj… Poseban je to osjećaj. Prođe ti kroz glavu u tim trenucima i što si sve prošao, što je ostalo iza tebe, i ovo je jako lijepo priznanje za sve što sam uspio napraviti, zajedno sa svojom djecom – javio se Ribić nakon što su se dojmovi slegli.
Osim vjerojatno najšireg osmijeha u dvorani, još ga je jedan detalj razdvajao od ostalih.
– Pri nominaciji za nagradu posebno je istaknuto to što smo u Šćitarjevu postali prvaci države s igračima koji se svojim sportom bave isključivo u školi. Nitko od tih dječaka ne trenira u klubu, a to se jako, jako rijetko događa – ističe Ribić, koji uz posao profesora ima i svoj studio za fizičku pripremu sportaša.
Međutim, odbojka je posebna ljubav, bez obzira na to što je nikad nije igrao. Sam je kao klinac pohađao OŠ Eugena Kvaternika, učio od Ivice Hercega, starijega kolege koji otprilike jednako intenzivno doživljava školski sport, u tim danima upoznao se i s odbojkom, nadogradio se kroz fakultet i – počeo stvarati reprezentativce!
Baš se poklopilo da negdje između dvije nagrade koje je Ribić primio stigne poziv u kadetsku reprezentaciju za Stjepana Sokola, klinca iz Kravarskog. U svom je selu napravio prve korake, pa preselio u OK Gorica, da bi od ove sezone preselio u zagrebačku Mladost. Samo tri mjeseca kasnije stigao je poziv u reprezentaciju.
– Već je na toj školskoj završnici bilo vidljivo da je on najbolji odbojkaš svoje generacije u Hrvatskoj, a u klubu je dominirao čak i među starijima. S obzirom na to, ne iznenađuje me ovaj poziv u reprezentaciju, ali me neizmjerno veseli. Posebno mi je drago što je stigao baš ovih dana, kao prekrasan dodatak mojim nagradama, ali i kao dokaz da se trud i rad isplati. Stjepanov primjer je dobar pokazatelj što se sve može postići čak i ako kreneš iz jedne male sredine kao što je Kravarsko – govori Ribić.
I zato, nakon svega, najlogičnije se vratiti na početak. I završiti onako kako smo i počeli.
– Ovo je definitivno moja godina!
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
Zagrebačka županija među najboljima u Hrvatskoj – PRONACUL prvi među 46 projekata
Projekt je značajno ojačao kapacitete destinacije, unaprijedio upravljanje prirodnom i kulturnom baštinom te donio konkretne koristi lokalnoj zajednici.
Na manifestaciji Dani regionalnoga razvoja i EU fondova 2025., održanoj od 2. do 4. prosinca u Šibeniku, projekt PRONACUL – Promocija prirodne i kulturne baštine za razvoj održivog turizma u zaštićenim područjima ostvario je izniman uspjeh.
U konkurenciji 46 projekata iz cijele Hrvatske, PRONACUL je osvojio 1. mjesto prema izboru čitatelja Jutarnjeg lista i 2. mjesto u kategoriji prekogranične suradnje. Ova priznanja potvrđuju visok stupanj kvalitete, dugoročnu vrijednost projekta i njegov doprinos održivom razvoju destinacije.
U središtu uspjeha nalazi se suradnja brojnih partnera i stručnjaka, kao i predan rad timova koji su projekt vodili i razvijali.
-Projekt je značajno ojačao kapacitete destinacije, unaprijedio upravljanje prirodnom i kulturnom baštinom te donio konkretne koristi lokalnoj zajednici, što ovakva priznanja dodatno potvrđuju – istaknula je direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović.
Ostvareni rezultati potvrđuju stabilan i dugoročno usmjeren razvoj Zagrebačke županije, temeljen na održivosti, partnerskoj suradnji i stvaranju stvarne vrijednosti za zajednicu.
Zagrebačka županija pred kraj svake godine, a povodom Svjetskog dana učitelja, okupi učitelje i nastavnike koji su tijekom godine odradili posljednje sate u učionicama i otišli u mirovinu, kako bi im zahvalila i prigodno ih nagradila.
Riječ je o 67 prosvjetnih djelatnika kojima su u Hotelu Sport u Ivanić Gradu uručene darovne kartice u iznosu 220 eura, a koju mogu iskoristiti u prodajnoj mreži Konzuma.
– Želim vam zdrave umirovljeničke dane ispunjene aktivnostima za koje do sada niste imali vremena – poručio je u ime grada domaćina zamjenik gradonačelnika Ivanić Grada Tomislav Cuvaj.
Od velikih kapitalnih investicija pa do izdašnih stipendija i ovakvih prijema, način je na koji Županija dugi niz godina posvećuje veliku pažnju ulaganju u obrazovanje – naglasio je zamjenik župana Ervin Kolarec.
-Hvala vam jer ste cijeli svoj životni i radni vijek usmjerili na odgajanje i obrazovanje djece i mladih. Uz znanje koje ste prenosili na čitave generacije ništa manje nisu bitne ni one ljudske vrijednosti i vrline bez kojih nema razvoja društva, a to su poštovanje, odgovornost, solidarnost i tolerancija – dodao je Kolarec i naveo kako Zagrebačka županija niz godina najveći dio svog proračuna ulaže u školstvo, a zahvaljujući osiguranim sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti gradnjom novih i dogradnjom postojećih škola stvorit će se uvjeti za jednosmjensku nastavu. Tako je ovom trenutku Zagrebačkoj županiji za 13 projekata vrijednih 95 milijuna eura iz NPOO-a do sada odobreno bespovratno 81 milijun eura.
U ime svih umirovljenih učitelja obratio se Ivo Karača, koji je radni vijek završio kao ravnatelj u Osnovnoj školi Klinča Sela.
–Više puta imao sam čast biti na ovakvim prijemima kada su u mirovinu išle kolegice iz moje škole, a sada je red došao i na mene. Tijekom mojih tridesetak godina rada u školi, mogu reći da je rad s djecom neprocjenjiv i najljepši period radnog vijeka – rekao je Karača.
Iz Velike Gorice i okolice ove je godine u zasluženu mirovinu otišlo 18 učiteljica i učitelja, nastavnika i nastavnica: vjeroučiteljica iz OŠ Nikole Hribara Antonija Mande Crnoja, učiteljica glazbene kulture u OŠ Jurja Habdelića Marina Dean Zebec, učiteljica matematike u OŠ Nikole Hribara Željka Gabud, učiteljica razredne nastave u OŠ Nikole Hribara Vlasta Godinić, učiteljica razredne nastave u OŠ Novo Čiče Braka Hemen, nastavnica engleskog i francuskog jezika u Srednjoj strukovnoj školi Velika Gorica Marija Huzjak Šaban, nastavnica ekonomske grupe predmeta u Ekonomskoj školi Jelica Kelava, učiteljica razredne nastave u OŠ Eugena Kumičića Darija Kotrman, učiteljica razredne nastave u OŠ Šćitarjevo Vesela Lešina, učitelj razredne nastave u OŠ Novo Čiče Stjepan Lončar, učitelj tehničke kulture i informatike u OŠ Eugena Kvaternika Vinko Lujić, učiteljica razredne nastave u OŠ Vukovina Marina Novosel, učiteljica biologije u OŠ Nikole Hribara Jasnica Odrčić Sertić, učiteljica engleskog jezika u OŠ Eugena Kumičića Lidija Orsag, učitelj razredne nastave u OŠ Eugena Kvaternika Zdenko Tonković, učiteljica biologije i kemije OŠ Nikole Hribara Branka Vican, ravnatelj OŠ Jurja Habdelića Davor Vidović i učiteljica razredne nastave u OŠ Eugena Kvaternika Marina Golemac, koja nam je ispričala kako je sve 44 godine radnoga staža odradila u istoj školi!
-Ja sam čak i bila učenica te škole, koja se nekada zvala Antun Cvetković, a godine koje su iza mene pamtim po najljepšem – ne bih to mijenjala ni sa čime. Vrijeme se mijenja, no djeca su ostala ista – draga, iskrena, topla. S djecom je lijepo raditi uvijek, mada zna biti malko teže kada se previše uključe roditelji koji ističu silna prava, koja im na koncu nisu ni potrebna, jer mi učitelji smo normalni, divni ljudi. Naš posao se radi s ljubavlju – ispričala je Golemac, a od koje smo doznali i što će raditi u mirovini, a za što prije nije imala vremena.
-Jučer sam si kupila 10 kila gline, volim pisati pjesme i šetati, napokon ću se baviti više članovima svoje obitelji, putovati na more u suprugov rodni kraj, i uživat ću – vrijeme je da se odmorim – priznala je Marina.
Zasluženo, za njih sada počinje poduži veliki odmor, koji će nadamo se, provesti u zdravlju i planiranju slobodnog vremena.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Djelatnici Odjela javnog zdravstva i zdravstvene statistike, Zavoda za javno zdravstvo Zagrebačke županije organizirali su prošlog tjedna edukativno-kreativnu akciju povodom Movember-a u Dječjem vrtiću Lojtrica Velika Gorica.
Brkati studeni ili Movember – event tijekom mjeseca studenog posvećen je podizanju svijesti o muškom zdravlju, a bio je prilika da se najmlađima približe teme očuvanja zdravlja na njima razumljiv i zanimljiv način.
Program je započeo predavanjem za djecu predškolske skupine kojeg su vodili stručnjaci Zavoda, porazgovarali s djecom o važnosti brige za zdravlje, pojasnili pojam preventivni pregled te ih educirali o važnosti provođenja osobne higijene – pranju ruku, pranju zubi, tuširanju i umivanju.
Poseban naglasak stavljen je na uravnoteženu prehranu i važnost kretanja i bavljenja sportom.
Djeca su pokazala veliki interes, aktivno sudjelovala u razgovoru i postavljala pitanja, što je potvrdilo koliko su spremna usvajati zdrave navike.Nakon edukativnog dijela uslijedila je kreativna radionica izrade brkova od papira. Materijale za radionicu osigurali su djelatnici Odjela javnog zdravstva, a vesela atmosfera i maštoviti radovi dodatno su obogatili obilježavanje Movember-a.
Kako bi se poruka prenijela i na obitelji, djeca su dobila kuverte s pismom za roditelje u kojem su se mogli dodatno informirati o važnosti muškog zdravlja i preventivnih pregleda.
Cilj akcije bio je potaknuti djecu da svojim primjerom i razgovorom motiviraju roditelje na zdrav način života, a projekt je uspješno proveden zahvaljujući suradnji Zavoda za javno zdravstvo Zagrebačke županije i Dječjeg vrtića Lojtrica.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Istraživanja šišmiša na području ekološke mreže Odransko polje, a koje uključuje i Značajni krajobraz Turopoljski lug, pokazala su da na tom području obitava najmanje 5 vrsta šišmiša koji ranije nisu bili zabilježeni u području – ističu iz Javne ustanove Zeleni k prsten Zagrebačke županije.
U sklopu istraživanja su pregledana poznata skloništa šišmiša, dio lovačkih čeka, pogodne pukotine u stablima te ostali za šišmiše prikladni objekti, a jedinke šišmiša hvatane su mrežama specijaliziranima za lov šišmiša.
Nakon što je njihovo glasanje snimljeno ultrazvučnim detektorom, određivano je kojim vrstama pripadaju.
Uhvaćeno je 38 jedinki šišmiša – pripadnicima 6 vrsta: velikouhi šišmiš, riječni šišmiš, riđi šišmiš, resasti šišmiš, patuljasti šišmiš i patuljasti močvarni šišmiš. Više od polovice uhvaćenih šišmiša su činile gravidne ženke, što znači da u okolici postoje formirane kolonije tih vrsta.
Snimanjem pomoću stacionarnih detektora zabilježeno je 7 vrsta šišmiša: širokouhi mračnjak, primorski šišmiš, dugokrili pršnjak, rani večernjak, patuljasti šišmiš, patuljasti močvarni šišmiš i veliki potkovnjak, a zabilježeni su i neki rodovi unutar kojih nije moguće razlikovati pojedine vrste zbog sličnog glasanja. To znači da je broj vrsta šišmiša na području gotovo sigurno veći od trenutno poznatog.
Prema literaturnim podacima, na području ekološke mreže HR20000451 Odransko polje, unutar kojeg se nalazi i značajni krajobraz Turopoljski lug, tijekom prijašnjih istraživanja zabilježeno je 10 vrsta šišmiša, a ovogodišnjim istraživanjem zabilježeno ih je 11. Od toga ih je 6 već bilo zabilježeno na ovom području, a 5 ih je novih: dugokrili pršnjak, velikouhi šišmiš, riječni šišmiš, resasti šišmiš i patuljasti šišmiš.
Dodajmo kako je prisutnost širokouhog mračnjaka, riđeg šišmiša i velikog potkovnjaka potvrđena i tijekom novog istraživanja, što je vrlo dobar indikator kvalitete istraživanog područja.
Istraživanja su za JU Zeleni prsten Zagrebačke županije proveli stručnjaci za šišmiše iz tvrtke Geonatura.
VAŽNO: Šišmiši koji žive u umjerenom pojasu pa tako i u Hrvatskoj, hrane se muhama, komarcima, moljcima; predatori su kukcima i neizostavni su u kontroli populacija insekata, od kojih su mnogi štetnici u poljoprivredi i šumarstvu pa šišmiše smatramo i prirodnim insekticidima. U prosjeku jedan šišmiš na noć pojede oko tisuću insekata. Pokazatelji su zdravih ekosustava, zdrave prirode, jer brojnost vrsta i populacija šišmiša znači da je i okoliš u kojem žive i opstaju zdrav, otporan i stabilan.
(Foto: JU Zeleni prsten Zagrebačke županije)
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
LOVAČKI BAL Naši lovci u vrhu na području kinologije i lovnog streljaštva
Zagrebačka županija je samo u protekle četiri godine u razvoj lovačkih udruga, očuvanje divljači, kao i promociju lovnih manifestacija i streljaštva izdvojila više od 660 tisuća eura.
Lovački savez Zagrebačke županije održao je svoj tradicionalni Lovački bal pred kraj kalendarske godine.
Ove godine lovci su imali druženje u Svetom Ivanu Zelini, gdje su se pohvalili odličnim rezultatima na području kinologije i lovnog streljaštva.
Naime. Mario Genzić je osvojio titulu državnog prvaka u lovnom streljaštvu, dok je u društvu svojih kolega lovaca osvojio i ekipno prvo mjesto u državi.
Osim toga Zoran Postić je bio prvak Hrvatske u Lovno-kinološkom kupu “Sveti Hubert”, na kojem je i ekipa Zagrebačke županije osvojila prvo ekipno mjesto.
Također, županijski lovci su i ekipni pobjednici državnog prvenstva u radu pasa ptičara, što dokazuje da je županijski Lovački savez jedan od najboljih u Hrvatskoj.
Dodajmo kako je Zagrebačka županija samo u protekle četiri godine u razvoj lovačkih udruga, očuvanje divljači, kao i promociju lovnih manifestacija i streljaštva izdvojila više od 660 tisuća eura.
(Foto: Dražen Kopač)
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.