Godina Matije Ribića: “Profesor sa sela” s razlogom među najboljima u državi!
Profesor Tjelesne i zdravstvene kulture iz OŠ Šćitarjevo primio je nagradu Hrvatskog školskog sportskog saveza nakon godine u kojoj je sa svojom djecom postao prvak Hrvatske. I pritom je uspio ono u čemu rijetki uspjevaju…
Tim je riječima, tom jednom rečenicom, Matija Ribić vjerojatno najbolje opisao vlastiti pogled na godinu koja stiže prema svome izmaku. Čuli ste možda već i ranije za priču o 42-godišnjem Velikogoričaninu, profesoru Tjelesne i zdravstvene kulture u OŠ Šćitarjevu, čovjeku koji radi čuda po ruralnim dijelovima našega kraja…
Ukratko, profesor Ribić godinama je radio u Kravarskom, ondje izgradio nevjerojatnu priču s muškom odbojkom, dvojicu od tih klinaca poveo je na put koji je doveo sve do reprezentacije (?!), a onda se preselio u Šćitarjevo. U nešto veću školu, u još bolje uvjete, pa su i rezultati mogli biti još bolji. Uostalom, puno je o tome ispričao i sam u našoj reportaži u kojoj je u glavnoj ulozi upravo “profesor sa sela”.
Godine su truda i rada iza njega, godine u kojima je na sve moguće načine pokušavao dokazati da jedan profesor tjelesnog može utjecati čak i na sredinu u kojoj radi. Djeca u Kravarskom praktički nisu znala ni što je odbojka, a danas je to omiljena aktivnost svim klincima iz sela.
– Te klince bilo je jako lako disciplinirati. Samo im kažeš da neće ići na natjecanje ako ponašanje ne bude u redu i nakon toga problema nije bilo. Ta odbojka im je postala centar svijeta – sjeća se Ribić.
Istim, pa čak i još jačim tempom nastavio je raditi i u Šćitarjevu, a konačna nagrada u obliku rezultata stigla je upravo u ovoj 2023. godini. Odbojkaši Šćitarjeva u kategoriji petih i šestih razreda postali su prvaci Hrvatske, a odbojkaši Kravarskog, predvođenim Matijinim nasljednikom i prijateljem Leonom Levarom, viceprvaci među sedmima i osmima!
I nekako je logično da su nagrade počele pljuštati. Prosinac je to doba godine, kad se svode računi, pa je već početkom mjeseca Matija Ribić primio nagradu županijskog školskog sportskog saveza za poseban doprinos razvoju školskog sporta. Nepunih tjedan dana poslije, na temelju prijedloga iz Županije, stigla je i druga nagrada.
– Postao sam dobitnik godišnje nagrade za doprinos razvoju školskog sporta u Republici Hrvatskog za školsku godinu 2022./23. Izuzetno sam ponosan na ova postignuća te ovim putem zahvaljujem svim kolegicama i kolegama, koji su prepoznali moj rad te me predložili za ovu veliku nagradu – s logičnim ponosom objavio je Matija.
Svečanost se održala u kristalnoj dvorani hotela Westin, a srce je bilo na mjestu.
– Iskreno, bio je to dosta emotivan trenutak za mene. Taj osjećaj da si uopće tamo, u takvom okruženju, u spektakularnoj dvorani, s najboljim ljudima iz struke u Hrvatskoj… Poseban je to osjećaj. Prođe ti kroz glavu u tim trenucima i što si sve prošao, što je ostalo iza tebe, i ovo je jako lijepo priznanje za sve što sam uspio napraviti, zajedno sa svojom djecom – javio se Ribić nakon što su se dojmovi slegli.
Osim vjerojatno najšireg osmijeha u dvorani, još ga je jedan detalj razdvajao od ostalih.
– Pri nominaciji za nagradu posebno je istaknuto to što smo u Šćitarjevu postali prvaci države s igračima koji se svojim sportom bave isključivo u školi. Nitko od tih dječaka ne trenira u klubu, a to se jako, jako rijetko događa – ističe Ribić, koji uz posao profesora ima i svoj studio za fizičku pripremu sportaša.
Međutim, odbojka je posebna ljubav, bez obzira na to što je nikad nije igrao. Sam je kao klinac pohađao OŠ Eugena Kvaternika, učio od Ivice Hercega, starijega kolege koji otprilike jednako intenzivno doživljava školski sport, u tim danima upoznao se i s odbojkom, nadogradio se kroz fakultet i – počeo stvarati reprezentativce!
Baš se poklopilo da negdje između dvije nagrade koje je Ribić primio stigne poziv u kadetsku reprezentaciju za Stjepana Sokola, klinca iz Kravarskog. U svom je selu napravio prve korake, pa preselio u OK Gorica, da bi od ove sezone preselio u zagrebačku Mladost. Samo tri mjeseca kasnije stigao je poziv u reprezentaciju.
– Već je na toj školskoj završnici bilo vidljivo da je on najbolji odbojkaš svoje generacije u Hrvatskoj, a u klubu je dominirao čak i među starijima. S obzirom na to, ne iznenađuje me ovaj poziv u reprezentaciju, ali me neizmjerno veseli. Posebno mi je drago što je stigao baš ovih dana, kao prekrasan dodatak mojim nagradama, ali i kao dokaz da se trud i rad isplati. Stjepanov primjer je dobar pokazatelj što se sve može postići čak i ako kreneš iz jedne male sredine kao što je Kravarsko – govori Ribić.
I zato, nakon svega, najlogičnije se vratiti na početak. I završiti onako kako smo i počeli.
– Ovo je definitivno moja godina!
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
Zagrebačka županija izdvojila je najviše sredstava u Hrvatskoj za sufinanciranje javnog prijevoza u 2024. godini, a uz to bilježi i jedan od najvećih godišnjih porasta ulaganja. Prema analizi konsolidiranih proračunskih izvješća, Županija je za prijevoz izdvojila nešto više od 5 % proračuna te gotovo 38,5 eura po stanovniku, što je svrstava u sam vrh po ulaganjima.
Prema izvještaju portala Župan.hr, ulaganja se ponajprije odnose na mjere koje olakšavaju prijevoz učenika, studenata, umirovljenika i ostalih putnika. Sufinanciranje prijevoza srednjoškolaca provodi se u suradnji s državom, koja i dalje pokriva 75 % cijene međumjesnih karata za učenike koji putuju više od pet kilometara. Osim toga, Županija već godinama sudjeluje u modelima subvencija koji se provode zajedno s gradovima i općinama na njezinom području.
Zagrebačka županija dio je i razgovora o uvođenju integriranog prijevoza na širem zagrebačkom području, u suradnji s Gradom Zagrebom i Krapinsko-zagorskom županijom. Plan predviđa jedinstvenu tarifnu uniju te usklađivanje voznih redova ZET-a, HŽ-a i privatnih prijevoznika, što bi građanima omogućilo jednostavnije i brže kombiniranje različitih vrsta prijevoza.
Ulaganja koja su vidljiva u ovogodišnjem proračunu prate i nacionalni trend jačanja javnog prijevoza. Čak 16 županija povećalo je sredstva za ovu namjenu, a devet ih izdvaja više od 2 % proračuna.
Ovakav porast izdvajanja prati i niz državnih i lokalnih inicijativa, uključujući i pilot-projekte poput besplatnog prijevoza vlakom za učenike, studente i umirovljenike, koji se nastavlja do kraja 2025. godine. Županija sudjeluje i u širenju mreže javnog prijevoza koja uključuje suradnju s privatnim i državnim prijevoznicima te sve veću usmjerenost na usklađivanje linija između županija.
Zagrebačka županija najavila je početak rada zimske službe za sezonu 2025./2026., koja će se provoditi od 15. studenoga do 15. travnja na više od 1.200 kilometara županijskih i lokalnih cesta. Program je predstavila Županijska uprava za ceste, najavivši ukupno 2,6 milijuna eura ulaganja i pojačano održavanje, dok je razlog povećanog obuhvata veći promet te potreba za većom sigurnošću na cestama.
Ravnatelj ŽUC-a Tomislav Landeka istaknuo je dvije ključne novosti. Čak 13 prometnica prelazi u višu razinu prednosti jer na njima prometuje više od 4000 vozila dnevno, a u naseljima s nogostupima za posipavanje će se koristiti isključivo sol umjesto sipine.
Foto: Zagrebačka županija
Zamjenik župana Damir Tomljenović podsjetio je na nedavne infrastrukturne radove diljem županije te upozorio vozače da i sami moraju odraditi svoj dio. To uključuje korištenje zimske opreme, kao i prilagođavanje uvjetima na cesti.
Dodatni apel uputio je Božidar Šnajder iz Hrvatskih cesta, ističući da sedam godina bez ozbiljnijeg snijega često stvara lažan osjećaj sigurnosti. Upozorio je da su mnogi vozači uvjereni da mogu bez zimskih guma, a među njima i generacije mladih koje nikada nisu vozile po snijegu i ledu.
Foto: Zagrebačka županija
Zimska služba ove sezone djeluje kroz sedam mjesta pripravnosti, Velika Gorica, Goričica, Vrbovec, Zaprešić, Samobor, Jastrebarsko i Ivanić-Grad, s 26 ekipa, vozilima s ralicama i posipačima te zalihama od 5000 tona soli i jednako toliko sipine. U održavanje su uključene i državne ceste, za koje su nadležne Hrvatske ceste, dok ŽUC Zagrebačke županije provodi radove na svim razinama prednosti.
Prioriteti su podijeljeni na tri razine:
II. razina – obuhvaća prometnice s više od 4000 vozila dnevno, gdje mora biti osigurana prohodnost od 5:00 do 22:00.
III. razina – odnosi se na važnije županijske i lokalne ceste, često s autobusnim linijama i pristupima stanicama, gdje se prohodnost održava od 5:00 do 20:00, uz mogućnost noćnih zastoja do dva sata između 20:00 i 5:00.
IV. razina – uključuje ceste manjeg prometnog značaja, gdje se prohodnost mora osigurati od 7:00 do 20:00, a kašnjenja pri intenzivnom snijegu mogu biti i do jednog radnog dana.
Foto: Zagrebačka županija
Zagrebačka županija ulazi u zimsku sezonu s pojačanom opremom, više prioritetnih prometnica i novim režimom održavanja. Ipak, stožeri zimske službe upozoravaju da ni najbolja logistika ne može nadomjestiti neodgovorno ponašanje na cesti. Zimske gume, prilagođena brzina i pažnja ključni su za sigurnu vožnju u nadolazećim mjesecima.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
U Velikoj Gorici održana je panel rasprava pod nazivom “Utjecaj infrastrukture na turistički razvoj destinacije”, a koja je okupila dionike turističkog sektora Zagrebačke županije i otvorila razgovor o tome kako infrastruktura, kvalitetno upravljanje i suradnja utječu na razvoj turizma koji je održiv, konkurentan i usmjeren na ljude.
Poseban značaj i osvrt dala je Lidija Capković Martinek, glasnogovornica Međunarodne zračne luke Zagreb, koja je naglasila koliko je zračna luka važna za razvoj kontinentalnog turizma te kako njezina prometna dostupnost izravno utječe na poslovna, kulturna i turistička kretanja u cijeloj regiji.
Direktorice turističkih zajednica, Ivana Alilović i Maja Toth, predstavile su smjerove razvoja destinacije te naglasile važnost planiranja temeljenog na podacima, znanju i suradnji.
-Zagrebačka županija je jedina turistička zajednica u Republici Hrvatskoj koja je potpisala Glasgow Declaration, čime se obvezala na ubrzano djelovanje u području klimatske održivosti, a u listopadu je usvojila i svoj Plan upravljanja destinacijom, potvrđujući jasan i odgovoran put prema održivom i regenerativnom turizmu – istaknula je Alilović.
Maja Toth je podsjetila kako je Velika Gorica nedavno zaključila proces javnog savjetovanja o svojem Planu upravljanja, što pokazuje uključenost i otvorenost lokalne zajednice.
U raspravi je naglašeno da infrastruktura, bilo da je riječ o zračnoj luci ili kulturnim, sportskim i turističkim objektima, predstavlja temelj svakog dugoročnog razvoja. Jednako važan dio priče čine i ljudi: lokalni OPG-ovi, kulturne ustanove, poduzetnici i svi akteri koji svojim radom oblikuju identitet destinacije. Upravo oni stvaraju živu, autentičnu i cjelogodišnju ponudu koja razlikuje uspješne destinacije od prosječnih.
Zaključak panela bio je jednostavan i snažan: budućnost turizma u Zagrebačkoj županiji počiva na suradnji. Sinergija institucija, turističkih zajednica, gospodarstva i lokalne zajednice ključna je za razvoj koji je uravnotežen, održiv i usmjeren na stvarne potrebe prostora i ljudi.
Održana rasprava pokazala je da Zagrebačka županija turizam razvija promišljeno i odgovorno te da u suradnji sa svojim dionicima gradi destinaciju koja s jednakom pažnjom čuva ono što ima i stvara ono što dolazi.
Panel je vodila Katja Matković Mikulčić, a raspravi je svojim stručnim doprinosom prisustvovao akademik Zvonko Cvetnić.
Događanje su organizirali Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i njezin Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Velikoj Gorici, uz podršku Grada Velike Gorice, Turističke zajednice Zagrebačke županije i Turističke zajednice grada Velike Gorice.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Zagrebačka županija i Grad Zagreb i ove godine organiziraju tradicionalnu izložbeno-prodajnu manifestaciju „Dani hrane i tradicijskih proizvoda Zagrebačke županije i Grada Zagreba“ koja će se održati 13. i 14. prosinca u prostoru Pučkog otvorenog učilišta Zagreb.
Nakon što se niz godina održavala tijekom listopada, ove godine manifestacija se održava u novom terminu, na novoj lokaciji i ima novo vizualno ruho. Također, uskoro će biti aktivna i nova web stranica manifestacije na kojoj će biti predstavljeni svi izlagači i njihovi proizvodi.
Sama manifestacija će biti obogaćena stručnim predavanjima i interaktivnim radionicama, zatim predstavljanjem inovativnih proizvoda i proizvođača te nastupom glazbenika i KUD-ova.
14. studenog počinje gastronomska avantura u sklopu nacionalne manifestacije Dani Okusa hrvatske tradicije, kada će Zagrebačka županija ponuditi „Okus Zagrebačkog kraja“ – vrhunske jelovnike u restoranima, nosiocima standarda Okusi Hrvatske tradicije, po promotivnim cijenama.
Riječ je o ukupno 10 restorana i slastičarnica koji su za svoje goste pripremili posebne menije; od ručno rađene tjestenine, juhe od vrganja, samoborske češnjovke, teleće koljenica, tartufa ili doboš torte… sve to u kombinaciji s vrhunskim vinima i pjenušcima iz našeg vinogorja.
Specijalitete će pripremati i 2 velikogorička restorana: Mon Ami i Babriga, kroz tri slijeda!