Primjena suvremenih tehnologija i inovativnih metoda poučavanja sve više oblikuje svakodnevni rad u školama, što potvrđuju i nedavne Erasmus+ mobilnosti nastavnika iz Srednje strukovne škole i Osnovne škole Eugena Kumičića.

Početkom ožujka 2026. godine,  nastavnica Jasmina Tešija i pedagoginja Lea Ivanković iz Srednje strukovne škole Velika Gorica, boravile su u Berlinu u sklopu projekta „UI nije bauk, već novi nauk!“. Tijekom edukacije fokus je bio na integraciji naprednih tehnologija u nastavni proces.

Sudionici iz više europskih zemalja, među njima Španjolske, Portugala, Cipra, Islanda, Njemačke i Italije, kroz predavanja i radionice razvijali su digitalne kompetencije, ali i kritički promišljali o ulozi tehnologije u obrazovanju. Posebna pažnja posvećena je umjetnoj inteligenciji, uključujući njezinu primjenu u planiranju nastave i izradi učinkovitih uputa uz korištenje alata kao što su ChatGPT, Claude, MagicSchool, Eduaide, Diffit i Google Labs.

Radionice su obuhvatile i praktičnu izradu nastavnih materijala – od prezentacija do video sadržaja, kao i metode prikupljanja povratnih informacija od učenika. Jedan dio programa bio je posvećen proširenoj i virtualnoj stvarnosti, gdje su polaznici isprobali alate poput Class VR-a i Z spacea.

Nekoliko tjedana kasnije fokus na unapređenje nastave nastavljen je i u Malagi, gdje su učiteljice Ana Svekrić i Ivana Mišević iz Osnovne škole Eugena Kumičića sudjelovale na tečaju Game Based Learning and Gamification in the Classroom. Program je okupio i nastavnike iz Njemačke i Rumunjske, omogućivši razmjenu iskustava iz različitih obrazovnih sustava.

Za razliku od berlinske edukacije usmjerene na tehnologiju, u Malagi je naglasak bio na metodama učenja kroz igru. Kroz praktične radionice i suradničke aktivnosti istraživano je kako gamifikacija može potaknuti kreativnost, povećati motivaciju učenika i njihovo aktivno sudjelovanje u nastavi. Sudionici su pritom usvojili i nove digitalne alate te razvijali interaktivne sadržaje primjenjive u učionici.

Učiteljice ističu: „Svakako je tome doprinijela i suradnja s kolegama iz drugih zemalja te se još jednom dokazalo da su naši učenici razlog koji nas može okupiti i osigurati pregršt zanimljivih razgovora, novog usvajanja znanja i razvoja vještina.“

Iako tematski različite, obje mobilnosti povezuje isti cilj – osnažiti nastavnike za suvremeni pristup poučavanju. Dok jedni naglasak stavljaju na tehnologiju, a drugi na metodiku, zajednički rezultat je razvoj kompetencija koje će se izravno prenijeti u učionice i unaprijediti kvalitetu obrazovanja.

Fotogalerija/ OŠ E. Kumičića i Srednja strukovna škola Velika Gorica

Jedna od najrjeđih biljaka u Hrvatskoj, samoborska gromotulja, predstavljena je javnosti kroz digitalnu izložbu održanu na glavnom trgu u Samoboru, uoči Dana planeta Zemlje.

Riječ je o endemskoj vrsti koja ne raste nigdje drugdje osim na dva lokaliteta – u Samoborskom gorju i u slovenskom Žiču. Upravo zbog svoje ograničene rasprostranjenosti i osjetljivog staništa, biljka nosi status kritično ugrožene i strogo zaštićene vrste.

„Samoborska gromotulja prepoznatljiva je po cvjetovima zlatno žute boje s četiri latice srcolikog oblika. Cvate u ožujku i travnju, tiho i nenametljivo, baš poput svog staništa koje joj pruža vrlo skromne životne uvijete. Naime, njeno stanište je u neposrednoj blizini kamenoloma“, rekla je Tatjana Masten Milek.

Fokus na očuvanju i edukaciji

U posljednje četiri godine intenzivirane su aktivnosti usmjerene na njezinu zaštitu. Kako ističu iz Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije, izrađen je plan upravljanja za Posebni botanički rezervat Brežuljak kod Smerovišća, redovito se provodi uklanjanje neželjene vegetacije, kao i monitoring i prebrojavanje jedinki. Trenutačno je u tijeku i genetska analiza populacije, kojom se želi preciznije odrediti odnos samoborske gromotulje s primjerkom iz Slovenije, dok je u pripremi i edukativna brošura.

Digitalna izložba „Samoborska gromotulja – nepoznata ljepotica“ osmišljena je kao spoj edukacije i interaktivnog sadržaja. Posjetitelji su mogli pratiti vizualne prikaze biljke na Cube ekranu, dok su na citylightima sudjelovali u kvizu. Najmlađima je bio namijenjen poseban edukativni kutak s bojankama koje približavaju svijet zaštićenih biljnih vrsta.

Endem kao simbol odgovornosti

Događaju je prisustvovao i zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović, koji je naglasio važnost zaštite prirodne baštine.

„Očuvanje ovakvih vrijednih endema iznimno je važno, jer oni svjedoče o bogatstvu naše prirode, ali i o odgovornosti koju imamo prema budućim generacijama. Samoborska gromotulja nije samo biljka, ona je simbol prirodne baštine koju trebamo čuvati i s ponosom isticati“, istaknuo je Tomljenović.

Izložba je realizirana kao dio šire platforme „Hrvatska divlja“, koja kroz suvremene pristupe nastoji približiti javnosti ugrožene vrste i važnost njihove zaštite.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Dok traje neizvjesnost u području Hormuškog tjesnaca, Vlada istodobno donosi nove odluke o energentima – od utorka gorivo pojeftinjuje, a u pripremi su i zakonske izmjene koje bi omogućile prilagodbu PDV-a ovisno o kretanjima na tržištu.

Premijer Andrej Plenković na sjednici je najprije govorio o hrvatskim državljanima zaposlenima na brodovima u tom osjetljivom području. Naglasio je da su institucije, uključujući Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i diplomatsku mrežu, u stalnoj komunikaciji s pomorcima.

“Njihov broj varira od 160 i nešto do 190 i nešto. Svima im je ponuđena pomoć ako žele napustiti Zaljev i vratiti se kućama. No, kako su oni vezani ugovorima i raznim obvezama sa poslodavcima, oni su na brodovima. Mi smo u stalnom kontaktu i ako dođe do drugačije odluke, mi smo spremni pomoći, kao i pri povratu hrvatskih državljana i vojnika”, rekao je Plenković.

U nastavku sjednice Vlada je donijela odluku o korekciji cijena goriva za iduće dvotjedno razdoblje. Najveća maloprodajna cijena dizela bit će 1,78 eura po litri, što je smanjenje od sedam centi, dok će benzin stajati 1,64 eura, odnosno dva centa manje nego dosad.

Pad cijena odnosi se i na plavi dizel, koji će se prodavati za 1,29 eura po litri, također sedam centi jeftinije. Istodobno, ukapljeni naftni plin bilježi izraženije pojeftinjenje – za spremnike na 1,76 eura po kilogramu (18 centi manje), a za boce na 2,34 eura (17 centi manje).

Iz Vlade pritom ističu da bi bez regulacijskih mjera cijene bile znatno više. Eurodizel bi dosegnuo 1,99 eura po litri, benzin 1,74 eura, a plavi dizel 1,36 eura. Upravo kod plavog dizela nema trošarine, pa se njegova cijena temelji isključivo na premiji energetskih subjekata.

Slična razlika vidljiva je i kod plina – bez intervencije države cijena za spremnike iznosila bi 1,91 euro po kilogramu, dok bi plin u bocama dosegnuo 2,61 euro.

Premijer je pritom naglasio važnost postojećih mjera i najavio dodatne alate za upravljanje tržišnim poremećajima.

“Da nema mjera Vlade, svi bi derivati bili, naravno, skuplji”, istaknuo je Plenković te dodao: “Vlada želi u strogo i dobro obrazloženim okolnostima imati još jedan alat kojeg će eventualno koristiti ako to zaista bude nužno i potrebno, a to je da, sukladno promjenama na tržištu, možemo propisivati visinu stope PDV-a na energente koji podliježu trošarinama.”

Upravo u tom smjeru Vlada je u saborsku proceduru uputila izmjene zakona koje se odnose na takozvani „plivajući“ PDV, kao mehanizam za fleksibilnije reagiranje na promjene cijena energenata.

Ukupno 57 vina ocijenjeno je na 21. Izložbi vina Općine Lekenik, a stručna komisija izdvojila je četiri uzorka koja su zaslužila najviše priznanje, veliko zlato.

Rezultati ocjenjivanja pokazali su visoku razinu kvalitete ovogodišnjih uzoraka. Uz četiri velika zlata, dodijeljeno je i 26 zlatnih medalja, 14 srebrnih, četiri brončane medalje te devet priznanja.

Najuspješnijim vinima pripala je i posebna načelnikova nagrada, koju su osvojili Marijan Dolovčak za škrlet te Dalibor Romac za mješavinu bijelih sorti.

Vinari predstavili rad pred publikom

Sama izložba održana je u petak, 17. travnja 2026. godine, u večernjim satima u Vatrogasnom domu u Letovaniću. Vinogradari su ondje izložili svoja vina i omogućili posjetiteljima kušanje.

Uz proizvođače, događaj je okupio i brojne goste, među kojima su bili predstavnici udruga i organizacija te lokalni i županijski dužnosnici. Među njima su bili načelnik Božidar Antolec, općinski vijećnici, potpredsjednici Općinskog vijeća Vesnica Bušić i Saša Kirin te županijski vijećnik Željko Sklepić.

Glazba i domaći proizvodi

Za atmosferu tijekom večeri bio je zadužen Tamburaški sastav DurMol, a posjetitelji su uz vina mogli kušati i razne domaće proizvode.

Manifestaciju je organizirala Udruga vinogradara i voćara Sv. Bartol Letovanski Vrh, uz potporu i pokroviteljstvo Općine Lekenik i Turističke zajednice Općine Lekenik, čime je još jednom potvrđena važnost ove tradicionalne izložbe za lokalnu zajednicu.

Fotogalerija/Općina Lekenik