Povežite se s nama

HOTNEWS

Generacija 1969.: Okupili se u Pokupskom 55 godina nakon ‘male mature’

Dio razreda koji je 1961. krenuo u prvi razred u OŠ Pokupsko je i Željko Križanić, koji je svijet ugledao u današnjem – kabinetu za informatiku!

Objavljeno

na

Nakon punih 55 godina, svojih osnovnoškolskih dana nedavno se prisjetila generacija učenika koja je 1969. godine završila Osnovno školu Pokupsko. Prošlo je više od pola stoljeća otkako su ponovno sjeli u školske klupe svoje škole, a dan kada su se okupili bio je vrlo emotivan i uzbudljiv.

Na proslavu ‘male mature’ stiglo je tek 14 bivših učenika, od njih 36 koliko ih je prošlo kroz razred te generacije. Neki su u međuvremenu umrli, neke je spriječila bolest, a do nekih nije bilo moguće doći. Za okupljanje svoje stare školske ekipe iz Pokupskog zaslužni su Katica Majdak (rođ. Zgurić) iz Odre i Željko Križanić iz Mraclina. Oboje su dio ili gotovo cijelo svoje djetinjstvo i školovanje proveli u Pokupskom.

– Katica je sve pokrenula, pronašla kontakte i sve nas okupila, a dogovor je trajao više od godinu dana, ali na kraju smo se uspjeli okupiti. Svi u dobroj kondiciji – kroz osmijeh će Željko te dodaje:

– Kad smo se našli na parkiralištu škole bilo je tu i ponovnog upoznavanja jer godine ipak čine svoje. Neki se nisu vidjeli svih tih godina. Kako bi ovjekovječili trenutak fotografirali smo se na gotovo istom mjestu gdje smo se slikali u prvom razredu davne 1961. godine – nastavlja priču.

No, škola danas ima sasvim novo ruho pa su nekadašnji učenici ostali u čudu i zadivljeni koliko lijepo i moderno ona danas izgleda. Kao pravi domaćin, dočekala ih je ravnateljica Štefica Facko Vrban koja ih je povela u mini obilazak škole i smjestila ih u školske klupe prvog razreda.

Posebno uzbudljivo i emotivno bilo je za gospodina Željka kojeg za tu školu vežu obiteljske uspomene.

– Ravnateljica nas je odvela u prostoriju u kojoj sam se ja rodio, a sada je to kabinet za informatiku – emotivno nam govori Željko, koji je možda jedini u Hrvatskoj u čijem je rodnom listu kao mjesto rođenja upisana škola.

– Kada sam vadio papire za vjenčanje, otišao sam u svoje Pokupsko i matičar Mirko Cvetnić pred mene je stavio knjigu gdje piše kada sam rođen i s adresom rođenja Osnovna škola Pokupsko. Bilo je to 31. siječnja 1955. godine i zapao je snijeg, a u selu je bio samo jedan džip i nije bilo mogućnosti da se mamu preveze u bolnicu. Porodile su me baka i babica. Sada sam dobio priliku pokazati svojim školskim kolegama sobu i ‘ćošak’ gdje sam rodio. Zato kada prolazim pored škole, posebno mi je to emotivno i naviru mi sjećanja – prepričava nam Željko, inače dijete prosvjetnih radnika Vida i Marice koji su u Pokupsko došli raditi 1952. godine.

Željko je živio u školi, a Katica je živjela u kući pored škole. Bila su tada drugačija vremena, u školi su se nosile kute, pisao se krasopis tanko našiljenom olovkom ili pak perom i tintom. Neposlušnost su učitelji rješavali stajanjem u kut. No, unatoč teškim vremenima, siromaštvu i drugačijem načinu života, imali su ispunjeno djetinjstvo. Sjećaju se dobro, Katica i Željko svoje učiteljice Nade Jakuš.

– Sjećamo se kako smo čupali travu s gredica u povrtnjaku koji se nalazio iza školske kuhinje, pa smo pod tjelesnim pomagali učiteljima spremati drva za ogrjev. Na kraju školske godine išli smo uvijek u školu u prirodi, a to je značilo berbu šumskih jagoda ili kupina. Ubrano voće uvijek je završilo u školskoj kuhinji kako bi se napravili pekmezi – prisjeća se Katica svojih školskih dana te dodaje kako je tu bilo i drugih pomalo neobičnih zahtjeva.

– Jednom nas je razrednica Nada pitala zna li netko zaklati kokoš. Javila se Vera pa smo zajedno hvatale kokoš po dvorištu, ali ja to nisam mogla napraviti. Ja sam držala kokoš dok je ona sjekirom zamahnula. Ne sjećam se kako je na kraju završilo, ali bilo je strašno – prisjeća se Katica koja tada nije imala niti deset godina.

– Bilo nam je stvarno lijepo u školi. Brali smo puževe i vrganje poslije kiše koje smo nosili na prodaju u zadrugu pa smo si tako nešto i zaradili. Kada sam morala učiti za školu, nosila sam knjige sa sobom na pašu s kravama, no unatoč svemu bila sam odlikaš – priča nam ponosno Katica koja je svoj radni vijek provela kao krojačica i još uvijek, iako u mirovini, sjedne za šivaću mašinu.

Promjena radnog mjesta Željkovih roditelja rezultirala je preseljenjem u Veliku Goricu 1965. godine, stoga svoje osmogodišnje školovanje nije završio s pokupskom ekipom.

– No, ipak sam ostao u stalnom kontaktu s mojim curama i dečkima s kojima sam krenuo u život. Kasnije smo se svi razišli svaki na svoju stranu, neki se nisu vidjeli svih tih godina. Ovo je bila prilika da se ponovno sretnemo i razmijenimo svoja životna iskustva i događaje, ali i prisjetimo se tih prošlih vremena kada smo zajedno sjedili u školskim klupama. Mogu reći da svoje djetinjstvo ne bi mijenjao ni za što. Bilo je to zaista djetinjstvo ispunjeno svim aktivnostima što je danas gotovo nemoguće – završno će Željko.

Nakon druženja od jednog školskog sata u bivšoj učionici, učenici generacije ’61./’69. nastavili su slavlje uz pjesmu u obližnjem ugostiteljskom objektu.

– Žao nam je što nismo uspjeli doći do kontakta drugih, ali i što nismo vidjeli one koji su bili spriječeni zbog bolesti ili su u invalidskim kolicima. Morat ćemo se nekako organizirati i krenuti u kućne posjete. Bilo je lijepo prisjetiti se naših dogodovština iz ranog djetinjstva pa smo zaključili da ne možemo dugo čekati, već se čim prije opet sastati. I na kraju, mogu reći da je zaista, najljepše đačko doba – zaključuje Katica koja će se dok ju god zdravlje bude služilo vraćati svojim bregima.

 

Gospodarstvo

FOTO Nastavak radova energetske obnove na stambenoj zgradi Trg grada Vukovara 1-7

Gradsko stambeno gospodarstvo Velika Gorica izvršilo je prijavu na Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Energetska obnova višestambenih zgrada“ Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Objavljeno

na

Nastavljaju se radovi na projektu Energetska obnova višestambene zgrade Trg grada Vukovara 1-7 u Velikoj Gorici, drugoj zgradi za koju su ostvarena bespovratna sredstva u okviru Nacionalnog plana opravka i otpornosti Obnova zgrada.

Bespovratna sredstva su dodjeljivana iz Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru instrumenta „EU  slijedeće generacije“.

Iskazanom voljom suvlasnika/stanara stambene zgrade, Gradsko stambeno gospodarstvo Velika Gorica izvršilo je prijavu na Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Energetska obnova višestambenih zgrada“ Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Odlukom suvlasnika radovi će obuhvaćati: rekonstrukciju vanjske ovojnice – vanjskih zidova i ravnih krovova, rekonstrukciju ovojnice grijanih prostora prema negrijanima.

Cilj izvođenja radova je povećanje energetske učinkovitosti i dekarbonizacija zgrada, odnosno smanjenje potrošnje električne energije i emisije CO2, te ostvarenje uštede potrebne energije od minimalno 50% Qh,nd.

U skladu s odredbama Poziva, kao opravdani i financijski prihvatljivi radovi izvodi se: obnova pročelja zgrade, sanacija ravnog krova zgrade, toplinska sanacija omotača grijanog dijela prema unutarnjim negrijanim prostorima, zamjena dijela postojeće stolarije nezadovoljavajućih karakteristika novom te razni vezni radovi.

Svrha radova:

Energetska obnova je proces kojim se postiže poboljšanje energetske učinkovitosti uz samu mogućnost korištenja obnovljivih izvora energije. Poboljšanjem energetske učinkovitosti smanjuje se potrošnja energije i emisija stakleničkih plinova čime doprinosimo očuvanju okoliša.

Energetska obnova takvih zgrada je važna jer se time ostvaruje energetska učinkovitost zgrade što rezultira nižim troškovima energije, dok sam vizualni izgled obnovljene zgrade doprinosi atraktivnosti kako naselja tako i grada u cjelini.

Gradsko stambeno gospodarstvo Velika Gorica d.o.o.  je u cilju poboljšanja kvalitete pružanja svojih usluga, u proteklih 7 godina, usmjerilo svoje djelovanje projektima energetske obnove višestambenih zgrada s ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti kako bi unaprijedili kulturu stanovanja i poboljšali kvalitetu života svih korisnika te smanjili troškove za energiju.

Nastavite čitati

HOTNEWS

POTPISAN UGOVOR Odobreno 66 milijuna eura za škole! “Obrazovanje je ključ demografske obnove i ekonomske snage”

Pet škola dobit će modernizirane i nove objekte zahvaljujući najvećem ulaganju u obrazovanje u povijesti grada.

Objavljeno

na

Foto: Krešimir Ačkar/FB

Velika Gorica kreće u najveći ciklus školskih ulaganja u svojoj povijesti. Za izgradnju, rekonstrukciju i opremanje pet osnovnih škola odobreno je ukupno 66 milijuna eura. Ugovore su gradonačelniku Krešimir Ačkar uručili predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Projekt se financira kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026., a uključuje izgradnju tri nove škole u Kurilovcu, Rakarju/Plesu i Šćitarjevu te rekonstrukciju i dogradnju škola u Vukovini i Novom Čiču.

“Danas je uistinu povijesni dan za moju Veliku Goricu, ali i za sve koji su danas ovdje okupljeni. Politika Vlade RH, koja uključuje besplatne udžbenike, obroke i prijevoz, a sada i masovnu izgradnju infrastrukture za jednosmjensku nastavu, jasno pokazuje da Republika Hrvatska ulaže u ono najvrjednije, u znanje i buduće generacije. Obrazovanje je ključ naše demografske obnove i dugoročne ekonomske snage”, rekao je gradonačelnik te dodao je napredak jedino moguć uz moderne škole i kvalitetne uvjete za učenike.

Prema odluci Vlade, za dogradnju Osnovne škole Novo Čiče odobreno je 3,45 milijuna eura, za rekonstrukciju i dogradnju OŠ Vukovina s novom sportskom dvoranom i vanjskim sadržajima 9,91 milijun eura, dok će za izgradnju OŠ Kurilovec biti utrošeno 25,09 milijuna eura, za OŠ Rakarje/Pleso 22,71 milijun eura, a za OŠ Šćitarjevo 4,87 milijuna eura.

Nova škola u Kurilovcu moći će primiti oko 700 učenika, imat će 29 učionica, čitaonicu, kuhinju i blagovaonicu te trodijelnu sportsku dvoranu. Škola u Rakarju/Plesu imat će 25 učionica, dvoranu i vanjske terene za više sportova, dok će u Vukovini i Novom Čiču postojeće škole dobiti dodatne učionice i dvorane. Škola u Šćitarjevu bit će energetski učinkovita, prilagođena osobama s invaliditetom i omogućit će jednosmjensku nastavu.

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO U centru Zagreba otvorena poznata putujuća izložba „Volim svoju županiju“

Izložbu organizira Hrvatska zajednica županija te se na natječaj svake godine prijavi izrazito velik broj autora sa svojima radovima.

Objavljeno

na

Objavio/la

Preuređeni prostor Turističke zajednice Zagrebačke županije ugostio je dugogodišnju putujuću izložbu „Volim svoju županiju“.

Izložbu organizira Hrvatska zajednica županija te se na natječaj svake godine prijavi izrazito velik broj autora sa svojima radovima.

Na posljednji je pristiglo više od tisuću. Najuspješnije fotografije izložene su prostoru TZZŽ-a u zagrebačkoj Preradovićevoj ulici, a odabrao ih je stručni žiri i njegov predsjednik, poznati fotograf Damir Hoyka, te publika online glasanjem.

U ime Hrvatske zajednice županija izložbu je otvorio zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec, uz podršku Ivane Alilović, direktorice Turističke zajednice Zagrebačke županije.

– Zajednica okuplja sve hrvatske županije i zajedničkim snagama donosimo važne strateške odluke koje se tiču svih nas, uz kontinuiranu provedbu brojnih programa i projekata. Posebno mi je drago što je jedan od njih ove godine stigao i u našu Zagrebačku županiju. Zahvaljujem svim autorima na fotografijama koje na poseban način prikazuju ljepotu, identitet i kulturnu baštinu naših krajeva diljem Lijepe Naše – rekao je Kolarec proglasivši putujuću izložbu „Volim svoju županiju“ otvorenom.

– Velika nam je čast što u samom centru Zagreba možemo pokazati kako se može uživati u ruralnim prostorima cijele naše Lijepe Hrvatske. Zahvaljujem svima koji su sudjelovali u natječaju i svojim radovima pokazali da ljepota Hrvatske nije samo priča, već osjećaj i emocija, sve ono što turizam u svojoj srži i jest – istaknula je Alilović.

Prema ocjeni žirija, prvo mjesto osvojila je fotografija Luigija Shkrelija iz Šibensko-kninske županije. U kategoriji fotografija snimljenih dronom pobijedila je Andreja Čuljak iz Dubrovačko-neretvanske županije, dok je u kategoriji „Hrvati izvan Hrvatske“ najboljom proglašena fotografija Maire Pilas. Najviše glasova publike osvojila je fotografija Alena Matanovca iz Osječko-baranjske županije.

Izložba „Volim svoju županiju“ otvorena je za razgledavanje do 20. ožujka 2026. godine.

FOTO GALERIJA:

 

Foto: TZZŽ

Nastavite čitati

HOTNEWS

ŠK Polet osvojio Kup Zagrebačke županije

Objavljeno

na

Objavio/la

Pojedinačno kadetsko prvenstvo Zagrebačke županije održano je polovicom veljače 2026. u organizaciji Šahovskog kluba Polet iz Buševca. Sudjelovalo je 17 kadetkinja i 74 kadeta. Iznenadio je velik odaziv kadeta do 7 godina. Bilo ih je 8 među njima i jedna kadetkinja. Nakon dva dana nadmetanja najboljima su podijeljene medalje. Najviše kadeta bilo je iz ŠK Polet koji je bio domaćin. Nastupilo je 24 kadeta koji su osvojili ukupno 9 medalja.

Velika Gorica, 25.02.2026. ŠK Polet osvojio Žžupanijski kup. Foto: ŠK Polet

Sveta Nedjelja nastupila je sa 16 kadeta i osvojila 8 medalja. Zaprešić je sa 11 kadeta osvojio 5 medalja, Samobor sa 10 kadeta tri medalje i Ban Jelačić sa 5 kadeta osvojio je jednu medalju. Dugo Selo imalo je 16 kadeta u natjecanju, Jakovlje šest i Vrbovec tri.

Velika Gorica, 25.02.2026. ŠK Polet osvojio žŽupanijski kup. Foto: ŠK Polet

Kup Zagrebačke županije – ŠK Polet najuspješniji

Velika Gorica, 25.02.2026. ŠK Polet osvojio Žžupanijski kup. Foto: ŠK Polet

Kup Zagrebačke županije odigran je početkom veljače u Svetoj Nedelji u restoranu Lob. Kup je ekipno šahovsko natjecanje i ove godine okupio je sve klubove iz naše županije. Najuspješnija ekipa bila je ŠK Polet, koji je nakon pet kola bio neporažen i s 9 bodova je osvojio prvo mjesto te se plasirao na državni kup. Drugo mjesto zauzeo je Ban Jelačić s 8 bodova, a treće ŠK Sveta Nedjelja sa 6 bodova.

Velika Gorica, 25.02.2026. ŠK Polet osvojio žŽupanijski kup. Foto: ŠK Polet

Konačni poredak: 1. ŠK Polet (5 4 1 0 9 bodova), 2. ŠK Ban Jelačić 5 4 0 1 8), 3. ŠK Sveta Nedjelja (5 3 0 2 6), 4. ŠK Samobor (5 2 2 1 6), 5. ŠK Velika Gorica (5 2 1 2 5), 6. ŠK Ralu logistika-Rugvica (5 1 2 2 4), 7. ŠK Jaska (5 1 2 2 4), 8. ŠK Zaprešić (5 2 0 3 4), 9. ŠK PIK Vrbovec (5 2 0 3 4), 10. ŠK Jakovlje (5 0 0 5 0).

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Koliko nas zapravo košta majica od 5 eura? Predavanje u Galženici o pravoj cijeni “mode”

Brza moda pretvara odjeću u jednokratnu robu, dok iza niskih cijena stoje potplaćeni radnici i šteta za okoliš.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: AFP / FashionNetwork.com, Plastic particles from clothing are clogging oceans, objavljeno 22. veljače 2017

„Zašto spora moda?“, pitanje koje traži ozbiljan odgovor. Tema nije samo unikatnost i kvaliteta, već i njen utjecaj na društvo, ekonomiju i okoliš.

Bolje pitanje je – zašto brza moda? Ona je odraz današnjeg užurbanog društva u kojem sve mora biti odmah i sada. U toj utrci za brzinom i trendovima, odjeća postaje potrošna roba, a posljedice ostaju dugotrajne.

Kako tome stati na kraj?

Priliku za promišljanje i razgovor o alternativi brzoj modi donosi predavanje „Zašto spora moda“. Održat će se u ponedjeljak, 2. ožujka 2026. u 18 sati u Središnjem odjelu za odrasle. Prigodna izložba s istom tematikom bit će postavljena u Područnoj knjižnici Galženica od 2. ožujka 2026., a posjetiteljima će približiti važnost osvještavanja štetnih posljedica brze mode na društvo i okoliš.

Dizajnerice Vedrana Jurišinac, Nika Vrbica Pečnik i Ivona Šorša Hrvojić kroz izložbu i predavanje progovaraju o problemima brze mode te nude konkretna i primjenjiva rješenja.

Kroz edukativne materijale i kratku prezentaciju objasnit će negativne posljedice ubrzane proizvodnje odjeće te dati savjete kako malim promjenama u vlastitom odnosu prema odijevanju možemo doprinijeti većoj promjeni.

Nakon predavanja predviđena je rasprava, a svi zainteresirani pozvani su uključiti se, postaviti pitanja i podijeliti svoja razmišljanja.

O dizajnericama:

Vedrana Jurišinac stoji iza brenda Dada i Dunda, koji u suradnji s majkom izrađuje unikatne suvremene komade od tradicijskih, ručno rađenih i vezenih tkanina;

Nika Vrbica Pečnik autorica je brenda Salicula, koji spaja umjetnost i modu te istražuje održivost kroz rad s rabljenom odjećom;

Ivona Šorša Hrvojić vodi brend Darkona, inspiriran supkulturama, a temeljen na održivosti, funkcionalnosti i načelima spore mode.

Brza moda simbol je potrošačkog društva u kojem odjeća postaje jednokratna roba. Iza niskih cijena kriju se potplaćeni radnici, često žene i djeca, koji rade u nesigurnim i nehumanim uvjetima, izloženi štetnim kemikalijama.

Istodobno, tekstilna industrija proizvodi goleme količine otpada i ozbiljno onečišćuje okoliš. Također, odjeća loše kvalitete brzo završava na odlagalištima. Cijenu tako ne plaćamo samo novcem, već ljudskim pravima i zdravljem planeta.

Nastavite čitati

Reporter 457 - 26.02.2026.

Facebook

Izdvojeno