Povežite se s nama

HOTNEWS

Frizerka Milena šiša Goričane dugih 47 godina, i ne misli stati…

Otvorila je frizerski salon sa 19 godina, a gotovo pet desetljeća poslije i dalje na istom mjestu, na usluzi je brojnim mušterijama…

Objavljeno

na

Proslaviti 47 obljetnicu rada nije mala stvar, čime god se bavili u životu. Međutim, sa svojih 69 godina na leđima i gotovo pet desetljeća rada u nogama, škarama i češljem u rukama naša sugrađanka Milena Komušar ne planira stati. Upravo je ovih dana, u svom salonu na adresi Slavka Kolara 10, u društvu nekolicine prijatelja i klijenata proslavila ovaj lijepi i veliki jubilej. Milena, najstarija frizerka u gradu, otkrila nam je kako je zapravo od malena znala što želi biti kada odraste.

– Ja sam stalno sebi radila frizure i već sam u četvrtom razredu osnovne škole, rekla da budem frizerka. Nakon završene frizerske škole, sa 17 godina počela sam raditi. Prvo sam bila u najmu u Kolodvorskoj ulici, a nakon dvije godine otvorila sam salon ovdje gdje sam i dan danas – govori nam Milena te dodaje kako je u svom dosadašnjem radnom vijeku doživjela brojne uspone i padove.

– Doživjela sam zaista svega. Do 1996. godine bilo je jako dobro, a onda nakon rata promet je počeo padati. Ponovno je s vremenom situacija na tržištu bila bolja i danas se ne mogu požaliti – dodaje.

Milena je od 2003. godine jedina radnica u salonu. Sve radi sama i to od 7 do 19 sati. Mnogi frizeri i frizerke mogu samo zavidjeti i diviti se ovoj neumornoj, još uvijek u punoj radnoj snazi strukovnoj kolegici koja brine o frizurama mnogih Velikogoričana.

No, da bi cijela ova priča bila još zanimljivija. Milena nije jedina frizerka u obitelji. Bio je to i njezin bivši pokojni suprug, a njihovim stopama krenuo je i sin Branko, koji je na kraju oženio Gordanu, pogađate, fizerka, i dobio sina pred kojim je također frizerska karijera.

– Sin je jedno vrijeme radio ovdje u salonu, no kada se oženio on i snaha otvorili su svoj salon. Često mu znam reći kako u pokretima dok šiša nalikuje na oca, ali samo on to ne primjećuje. Kada znam doći u salon i gledam kako radi frizuru, vidim da radi baš kao što je to radio njegov tata. A i zafrkava se s mušterijama i tu je šaljivu crtu povukao na njega – ističe Milena te dodaje kako se kod kuće, ipak o poslu, ne priča.

– Nitko ništa nikoga ne pita. Ja ne pitam njih, niti oni pitaju mene. Niti koliko ima posla niti koliko tko zaradi. Kod nas nema toga – govori nam Milena.

Milena i unuk.

Prepoznatljivost u moru frizerskih salona u našem gradu, kako ističe, stekla je svojim trudom i radom. Ljudi prepoznaju kvalitetu njezina rad. Svakodnevno, ističe, ima i do 30 klijenata.

– Otkada smo doselili u Veliku Goricu, još davne 1975. godine moji su roditelji bili ovdje vjerni klijenti što znači da su bili zadovoljni uslugom. I ja sam se nekada šišao ovdje. Mogu reći da je Milena dio ovog grada i dio tradicije. Trudi se i radi i mislim da niti jedan klijent odavde nije izašao nezadovoljan – rekao nam je Laki koji je došao čestitati svojoj sugrađanki na dugogodišnjem uspjehu.

Sjeća se glavna akterica naše priče kako je nekada bilo iznimno puno posla.

– Nekada nije bilo frizerskih salona u okolnim selima, a u gradu ih je bilo svega nekoliko. Posla je bilo toliko da niti devetero ljudi koliko ih je tada radilo, nije stiglo sve odraditi – prisjeća se Milena koja je skromna kada ju pitamo koja je njena tajna ovako duge tradicije.

– Nema ništa posebno, samo rad i dobar odnos s klijentima – naglašava.

Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr – Milena i kolegica Štefa Kos

Ponosna na svoju dugogodišnju strukovnu kolegicu je i frizerka Štefa.

– Znamo se i družimo još od davne 1973. godine, ali ja sam sada u mirovini, a ona još radi. Bila su to lijepa vremena kada su se gorički frizeri međusobno više družili. Držali smo čak i posebne satove za učenike i to je sve bilo dobrovoljno. Svaki frizer je ‘dežurao’ na tjednoj bazi, a učenici bi nam dodatno dolazili na obuku. Ponosna sam jako na svoju kolegicu i prijateljicu. Drago mi je da je uspjela tolike godine, jer gotovo pet desetljeća rada u nogama, treba to izdržati. Mogu joj poželjeti, prije svega da bude zdrava te da još ovako nastavi dalje – kazala nam je Štefa.

Iako joj je po godinama i stažu mirovina odavno pokucala na vrata, Milena ne odustaje, ni ne pomišlja na mirovanje.

– Dok ima zdravlja, posla i mušterija radi ću i dalje – zaključuje Milena.

HOTNEWS

VELIKA GORICA 23 posto više posjetitelja i 19 posto više noćenja u odnosu na prošlu godinu

Objavljeno

na

Objavio/la

Grad Velika Gorica sa svojom okolicom sve je poželjnija turistička destinacija, što pokazuju i brojke dolazaka turista i posjetitelja te broj noćenja. Naime, naš grad bilježi 23% više posjetitelja i 19% više noćenja u odnosu na prošlu godinu, što je pokazatelj da naše područje ima što ponuditi turistima, te da je briga o turističkim sadržajima prepoznata od strane posjetitelja. Također, porast broja dolazaka dugoročno se odražava na cijelu lokalnu zajednicu – istaknuto je na drugoj sjednici Skupštine Turističke zajednice Velike Gorice.

Foto: TZ grada Velike Gorice

Također, posebni naglasak gradska Turistička zajednica stavila je na izradu Plana upravljanja destinacijom koji stavlja održivost u središte razvoja turizma, uz očuvanje prirodnih i kulturnih bogatstava Turopolja te odgovorno upravljanje resursima i poticanje ekološki osviještenih inicijativa.

– Velik je interes za manifestacije poput AirVG-a, Gastro Turopolja, Adventa u Gorici, a sa izgradnjom nove biciklističke infrastrukture razvijamo se i kao cikloturistička destinacija – rekao je gradonačelnik grada Velike Gorice Krešimir Ačkar.

Slijedom toga će Turistička zajednica podržati projekte vezane uz eko-turizam, biciklističke rute, razvoj ruralnog turizma i digitalizaciju usluga čime će Velika Gorica i Turopolje ojačati svoju turističku poziciju.

– Nastavak je to naše vizije Velike Gorice kao održive destinacije budućnosti, gdje turizam i priroda idu ruku pod ruku – poručila je direktorica Turističke zajednice grada Velike Gorice Maja Toth..

Foto: Josip Škof

Nastavite čitati

HOTNEWS

ZBOGOM ZIMO Počinje ljetno računanje vremena

U noći sa subote na nedjelju spavat ćemo jedan sat kraće…

Objavljeno

na

Ovog vikenda počinje ljetno računanje vremena. U noći sa subote na nedjelju, u 2 sata ujutro kazaljke će se pomaknuti jedan sat unaprijed, što znači da će se dva sata računati kao tri. Zbog toga ćemo spavati jedan sat kraće.

S ljetnim računanjem vremena dolazi i do promjene u obračunu skuplje i jeftinije struje. Onima koji imaju jednotarifno brojilo cijena kilovatsata uvijek je ista i cijelog se dana električna energija obračunava prema dnevnoj, skupljoj tarifi. Kod višetarifnog brojila električna energija obračunava se prema višoj i nižoj tarifi, odnosno dnevnoj i noćnoj. Ono što je važno znati jest da je cijena kilovatsata električne energije tijekom noći upola jeftinija.

Viša tarifa računa se od 8 do 22 sata, a niža tarifa od 22 do 8 sati.

No, važno je naglasiti da je korištenje dnevnih svjetala na automobilima obavezno do 31.ožujka, bez obzira na ljetno računanje vremena.

Naime, u Hrvatskoj je obaveza paljenja dnevnih svjetala na automobilima na snazi od 1.studenog do kraja ožujka, a to znači kako od utorka, 1.travnja više ne morate imati upaljena dnevna svjetla na svom vozilu.

Također, vozači mopeda i motocikala imaju obvezu tijekom cijele godine voziti s upaljenim dnevnim svjetlima. U slučaju da se vozači ne drže ove odredbe, morat će platiti kaznu od 30 eura.

Nastavite čitati

HOTNEWS

ŽUPANIJA U posljednje 4 godine udvostručen iznos za poljoprivredu

Pravo na poljoprivredne potpore tijekom posljednje četiri godine iskoristilo je 3 tisuće poljoprivrednika kojima je Zagrebačka županija dodijelila gotovo 4 milijuna eura.

Objavljeno

na

Objavio/la

Zagrebačka županija raspisala je 1,1 milijun eura vrijedne javne pozive za dodjelu bespovratnih potpora poljoprivrednicima.

573 tisuće eura osigurano je za potpore male vrijednosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju i šumarstvu, 340 tisuća eura za ekološku poljoprivredu i ruralni razvoj, 70 tisuća eura izdvojeno je za poticanje energetske učinkovitosti i nabavu i ugradnju obnovljivih izvora energije na poljoprivrednim gospodarstvima, a 150 tisuća eura je na raspolaganju za nabavu poljoprivrednog materijala za sjetvu i sadnju, kao i kreditiranje nabave poljoprivrednog repromaterijala.

Važno je istaknuti i činjenicu da jedan poljoprivrednik može istovremeno biti korisnik svih poljoprivrednih potpora Zagrebačke županije.

Foto: Cityportal

– Pitanje poljoprivrede i samoodrživosti je pitanje nacionalnog interesa, a činjenica da smo u posljednje 4 godine udvostručili iznos za poljoprivredu pokazatelj je u kojoj  mjeri Zagrebačka županija brine o poljoprivrednicima i ovoj strateškoj gospodarskoj grani. Zbog toga smo odlučili pomoći mjerama koje idu u tri smjera. Prvi je gradnja i modernizacija gospodarstava i proizvodnje čime osiguravamo opstanak naših ruralnih područja. Drugi smjer postepena preorijentacija poljoprivrede na ekološku proizvodnju kako bismo očuvali ekosustav te usmjerili se prema održivim izvorima energije. Time naši poljoprivrednici postaju energetski neovisniji, smanjuju troškove svog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pridonose očuvanju okoliša. Treći smjer pomoći je potpora sjetve i sadnje, gdje zbog previsokih cijena repromaterijala želimo smanjiti pritisak na poljoprivrednike – istaknuo je župan Stjepan Kožić.

Ekološka poljoprivredna proizvodnja odvija se na 2.125 hektara zemlje koju za ekološki uzgoj koristi 244 aktivnih gospodarstava na području županije, za koje je Županija pripremila široku paletu potpora. Konvencionalni proizvođači mogu ostvariti potporu do 15 tisuća eura godišnje, dok ekološki proizvođači mogu ostvariti godišnje do 20 tisuća eura potpore.

Foto: Cityportal

Osim tih mjera, već četvrtu godinu zaredom Zagrebačka županija sufinancira ugradnju fotonaponskih sustava za proizvodnju električne energije na zgradama poljoprivredne namjene, a od ove godine i nabavu te postavljanje dizalica topline. Riječ je o 70 tisuća eura vrijednom javnom pozivu kojim poljoprivrednici mogu ostvariti do 10 tisuća eura bespovratnih sredstava.

Također, sa 150 tisuća eura Zagrebačka županija sufinancira troškove nabave i subvencionira kamatu na kredite za nabavu poljoprivrednog repromaterijala za sjetvu ratarskih kultura te sjetvu i sadnju presadnica.

Dodajmo kako je u posljednje četiri godine pravo na poljoprivredne potpore iskoristilo 3 tisuće poljoprivrednika kojima je Zagrebačka županija dodijelila gotovo 4 milijuna eura, a aktualni javni pozivi otvoreni su do 15. studenoga.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

HOTNEWS

Kroz dva dana moguć povremeni prekid opskrbe vodom u Velikoj Gorici

Djelatnici VG Vodoopskrbe radit će na prespoju cjevovoda u Zagrebačkoj ulici.

Objavljeno

na

U sklopu rekonstrukcije vodoopskrbnog sustava u Zagrebačkoj ulici sutra 27. ožujka i u petak 28. ožujka, djelatnici VG Vodoopskrbe radit će na prespoju cjevovoda Zagrebačke ulice na glavni magistralni cjevovod grada i okolice.

–Obavještavamo građane kako postoji mogućnost slabijeg tlaka i povremenih prekida opskrbe vodom na području grada i okolice. U slučaju dužeg prekida opskrbe vodom cisterne s pitkom vodom će u svakom trenu biti na usluzi – obavještavaju iz VG Vodoopskrbe.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Kožić objavio kandidaturu za novi mandat, na čelu Zagrebačke županije je već 24 godine

Izgradnja škola i uspostava jednosmjenske nastave je moja vizija – zato želim nastaviti posao – rekao je župan.

Objavljeno

na

Župan Stjepan Kožić danas je u Velikoj Gorici službeno najavio svoju kandidaturu za sedmi mandat za župana Zagrebačke županije. Njegovu kandidaturu na zajedničkoj listi HDZ-a i nezavisne liste Stjepan Kožić, podržali su njegovi zamjenici Ervin Kolarec i Damir Tomljenović, a riječi podrške dobio je i od gradonačelnika Velike Gorice i Zaprešića, Krešimira Ačkara i Željka Turka. Kožić se prilikom objave kandidature zahvalio stanovnicima županije na dugogodišnjoj podršci i ukazanom povjerenju.

–Zahvaljujući vašoj podršci svih ovih godina imali smo ono što mnogi nemaju, a to je kontinuitet. Razvoj ne dolazi preko noći, on traži stabilnost, odgovornost i jasnu viziju. Zahvaljujući toj potpori Zagrebačka županija danas je gospodarski najrazvijenija županija i županija u kojoj ljudi žele živjeti. Najbolji primjer odlične suradnje su i tri Centra izvrsnosti u strukovnom obrazovanju u Velikoj Gorici, Samoboru i Dugom Selu, također nezaposlenost je niska a prosječna plaća najveća je među svim županijama, odmah iz grada Zagreba. Rijetko tko ima priliku gledati kako se vizija pretvara u stvarnost. Ja jesam. I zahvalan sam na tome, jer nekad puste ledine diljem županije koje smo prije dvadeset godina počeli uređivati u poduzetničke centre, danas su pune domaćih i stranih investitora – rekao je Kožić.

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Također, u tijeku je i 124 milijuna eura vrijedan projekt Regionalnog vodoopskrbnog sustava na istoku županije koji je strateški projekt Republike Hrvatske, a tu je i povijesno ulaganje u prometnu infrastrukturu vrijedno 92 milijuna eura, dok je od 117 projekata obnove javnih  zgrada oštećenih potresom obnovljeno njih 87. Tijekom prošle i ove godine, podsjetio je župan, na području županije realizirane su investicije vrijedne više od milijardu eura.

–Naši vrijedni poduzetnici najjači su u državi po ostvarenim prihodima, a zahvaljujući njima proračun Zagrebačke županije raste, što nije samo brojka na papiru već alat kojim stvaramo kvalitetnije uvjete za život za sve naše stanovnike. Gradimo škole, uređujemo ceste, energetski obnavljamo zgrade, ulažemo u komunalnu i društvenu infrastrukturu te snažnu podršku dajemo udrugama civilnoga društva – dodao je župan.

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Osim toga, Kožić je istaknuo i energetsku obnovu Domova zdravlja i školskih zgrada a u planu je gradnja dviju novih ambulanti. Županija na čelu sa Stjepanom Kožićem, uz podršku Vlade Republike Hrvatske stvara preduvjete za rast kvalitete života u svim gradovima i općinama, poručio je gradonačelnik Krešimir Ačkar, inače nositelj liste HDZ-a za Županijsku skupštinu.

–Garancija je sigurnost, stabilnost i kontinuitet koji je mnogo puta dokazao jedan i jedini Štef Kožić sa svojim zamjenicima. Ponosni smo i da je njegov zamjenik Ervin Kolarec naš Velikogoričanin koji je dokazani društveni djelatnik, te im se zahvaljujem na svemu što su učinili za Veliku Goricu. Izražavam punu podršku u kandidaturi za idući mandat i veselim se svim projektima koje ćemo zajednički realizirati. Dragi Štef, nema druge nego ‘ajmo ponovo do pobjede, jer drugačije ni ne znaš – poručio je Ačkar.

Gradonačelnik Zaprešića i predsjednik Županijske organizacije HDZ-a Zagrebačke županije, Željko Turk naveo je važnost zajedničke suradnje i doprinos ljudi koji žive u županiji, rade u općinskim, gradskim i županijskim sustavima kao i strategu koji određuje smjer razvoja.

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

–Tim na čelu sa gospodinom Kožićem je to radio jučer, on to rado danas a radit će i sutra. Svaki od ovdje prisutnih načelnika i gradonačelnika bi ovdje mogao pričati o onome što je uz pomoć Županije učinjeno na njihovom području, za sve stanovnike koji tamo žive, od onih najmlađih do onih najstarijih. Zagrebačka županija je u samom vrhu po pitanju gospodarskog razvoja i to je razlog zašto u našu županiju ljude dolaze, jer žele, hoće i mogu lijepo živjeti – istaknuo je Turk.

– Ne bježimo od problema, rekao je Kožić, misleći na problem nedostatka liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

–Nedostatak liječnika nije samo problem u našoj županiji. To je nacionalni izazov koji rješavamo na našoj lokalnoj razini. Najavljujem daljnja ulaganja u zdravstvo, gradnju dviju novih ambulanti, a poduzeli smo i korake za više od 100 liječnika na specijalizaciji – najavio je Kožić, te nastavno podsjetio da se najveći dio županijskog proračuna ulaže se u školstvo. Naime, Stjepan Kožić je na čelu Zagrebačke županije već 24 godine, tijekom kojih je diljem županije sagrađeno 50 škola.

–To je razlog zašto želim nastaviti. Znanje, obrazovanje i mladi – to je najvažnija investicija u budućnost Zagrebačke županije – zaključio je župan.

Nastavite čitati

Reporter 446 - 20.03.2025.

Facebook

Izdvojeno

Sva prava pridržana © 2022 e-Radio d.o.o.