Povežite se s nama

Vijesti

FOTO/VIDEO Apel jednog oca zbog opasnog raskrižja: ‘Lako ćemo za limariju, a što kad dijete nastrada?’

‘Apeliram na sve ljude koji će ovo pročitati, na sve roditelje čija djeca idu ovdje u školu, nek’ se potrude, neka napišu pismo školi, gradu. Ponavljam, ne krivim gradsku vlast za ovu situaciju gdje se tu događaju nesreće, ali ću ih definitivno okrivljavati ako strada neko dijete. Ovdje su apsolutno nezaštićena’, kaže naš sugrađanin Tomislav Novosel, otac troje školske djece.

Objavljeno

na

Raskrižje Kurilovečke i Ulice Matice hrvatske jedno je od tzv. crnih točaka u našem gradu, na kojima se češće nego drugdje događaju prometne nesreće. No, ovo konkretno raskrižje je jedino kojim svakodnevno na putu do svojih škola prolazi stotine djece, jer do Kvaternika se smjestila i OŠ Jurja Habdelića. Upravo zbog učestalih prometnih nesreća, prilikom kojih bar jedno od vozila koje u istima sudjeluju završi na nogostupu, jedan je otac odlučio javno reagirati. Velikogoričanin, Tomislav Novosel, otac troje školske djece, koja pohađaju upravo OŠ Eugena Kvaternika, ispričao nam je što ga najviše brine. S njim smo se našli na spornoj lokaciji u vrijeme kad djeca idu u školu.

– Upravo na ovom čuvenom raskrižju kod škole se u zadnje tri godine dogodilo 19 prometnih nesreća kako kaže policija, a vjerojatno je 90 posto tih vozila završilo u zoni školske ograde i na nogostupu, upravo tamo gdje prolaze djeca. Tu često stoje i u grupicama, njih i deset, puno njih ide pješice u školu i trebamo nešto napraviti, ne danas nego još jučer da se ne bi dogodilo ono najgore. Ljudi se žure, prate navigaciju, ne gledaju uopće cestu, ima ih i dosta koji su se nedavno doselili u naš grad i još se ne snalaze, a nesreća se dogodi u stotinki sekunde. Sigurno da je najveći uzrok nesreća zbog nesavjesnih vozača koji krše pravila, prolaze kroz crveno, voze prebrzo, ali ne možemo očekivati da se preko noći promijeni ponašanje vozača, pa i uz sve te pojačane akcije nadzora vozača koje policija provodi. Siguran sam da i Grad i policija mogu nešto poduzeti, jer i dalje će se tu događati nesreće, pa idemo spriječiti da se ne dogodit nešto veće od štete na limariji. Auto se popravi, ali život djeteta nitko ne može vratiti – ispričao nam je ovaj zabrinuti otac.

Foto: Tomislav Novosel, otac troje školske djece na spornom raskrižju/G.Kiš, Cityportal.hr

No, prije nego li se obratio medijima naš je sugrađanin kontaktirao i gradske čelnike. Nakon zadnje prometne na ovoj lokaciji, 31. listopada, kontaktirao i prvog čovjeka Velike Gorice, nakon čega je pričao i s nadležnim pročelnikom, te predložio i neka rješenja.

– Dosta sam direktan tip, pa sam preko društvenih mreža nakon te prometne poslao fotografiju i gradonačelniku Ačkaru uz poruku kako mislim da je vrijeme da se nešto poduzme, jer previše je ovdje nesreća, a ništa se ne poduzima, s čime se on odmah složio. Želim mu se od srca zahvaliti jer me pozvao u gradsku upravo odmah u ponedjeljak, dočekao me pročelnik za promet Katulić koji je rekao da najviše treba reagirati policija, jer vozači su neodgovorni, s čime se slažem, ali kad se dogodi nesreća to neće nikome biti bitno. Predložio sam stavljanje ‘ležećih policajaca’ i na Matice hrvatske i u Kurilovečkoj prije semafora, kako bi vozači morali usporiti na minimalnu brzinu. Kolika je korist imamo konkretan primjer malo niže u Kurilovečkoj kod Crnog grozda gdje su isto stalno bile nesreće prije uspornika, a sad ih više nema. A na ovoj lokaciji su životi djece u pitanju! Pročelnik je najavio kako se ide u rekonstrukciju Ulice Matice hrvatske i kako će se u sklopu toga napraviti i zaštitne mjere. No, to meni nije dovoljno, jer radovi će možda ići za pola godine ili više, a nama sada treba neka zaštita. Predložio sam da se odmah mogu staviti veće betonske barijere koje se stavljaju na autocestama, pa možemo bar po dvije-tri barijere staviti na ovu lokaciju, čini mi se da je to nekako najbrže i najjeftinije rješenje. Ako i bude nesreće, bar nek’ se auti odbiju od te barijere, a ne da završe opet u školskom dvorištu. Ili betonski stupići koji su se stavili na raskrižju niže kod McDonaldsa i pečenjare kako se auti ne bi parkirali na nogostup, pa ako njima možemo izlaziti u susret, ajmo izaći i roditeljima i djeci – poručuje.

Foto: Semafor za pješake na raskrižju Kurilovečke i Ul.Matice hrvatske/G.Kiš, Cityportal.hr

Ističe i kako se, po njegovom mišljenju, prilično brzo može riješiti i problem semafora za pješake, koji ne traje dovoljno dugo, u što smo se i sami uvjerili.

– Problem je u trajanju zelenog svjetla na semaforu za pješake, traje jako kratko. Djeca krenu na zeleno i dok ne prođu na drugu stranu već je crveno, to se valjda može brzo riješiti. Djeca moraju trčati preko semafora, pa tako mogu i pasti. Na dnevnoj bazi ovdje prolazi jako puno djece, stotine njih, ne samo zbog škole, idu na treninge, dolaze se igrati na školsko igralište, pa nedjeljom idu ovuda do crkve. Od svih koji su nadležni zato tražim – postavite barijere, poštimajte semafore na tom raskrižju, postavite stupiće i uspornike, ali za početak se u jednom danu mogu postaviti te betonske barijere, nije to valjda tako teško – kaže Tomislav Novosel.

Foto: Većina vozila nakon sudara završava na nogostupu i u školskom dvorištu/raskrižje Kurilovečke i Matice hrvatske/G.Kiš, Cityportal.hr

Iz goričke policije potvrđuju riječi našeg sugovornika, jer statistika kaže kako su glavni uzroci prometnih nesreća na ovoj lokaciji upravo nepropisno skretanje i prestrojavanje, te nepoštivanje prednosti prolaza, prolazak kroz crveno i prevelika brzina. Kako bi čim prije poboljšali situaciju iz goričke su policije uputili dopis Gradu u kojem traže da se organizira očevid na terenu s projektantom, da se napravi prometni elaborat i nađe najbolje rješenje za navedeno raskrižje kako bi se smanjio broj prometnih nesreća. Ujedno predlažu i postavljanje umjetnih barijera na Ul. Matice hrvatske.

– U suradnji s Gradskim uredom za komunalne djelatnosti i promet grada Velike Gorice ćemo obaviti očevid na terenu u cilju postavljanja umjetnih barijera, kojom bi se prilikom onemogućilo nepropisno skretanje i prestrojavanje koje je jedan od najvećih uzročnika nastanka prometnih nesreća. Tim rješenjem bi se drastično smanjio broj prometnih nesreća po našem mišljenju. Inicirali smo postavljanje kamera s mogućnošću video zapisa kako bi sankcionirali najteže prekršaje koje dovode do nastanka prometnih nesreća – ističu iz goričke policije.

Naš sugovornik za kraj poručuje.

Apeliram na sve ljude koji će ovo pročitati, na sve roditelje čija djeca idu ovdje u školu, nek’ se potrude, neka napišu pismo školi, gradu. Ponavljam, ne krivim gradsku vlast za ovu situaciju gdje se tu događaju nesreće, ali ću ih definitivno okrivljavati ako strada neko dijete. Ovdje su apsolutno nezaštićena – kaže naš sugrađanin Tomislav Novosel.

Vijesti

Interaktivne lektire goričkih gimnazijalaca u borbi za top 5! Evo kako ih možete podržati

Glasanje je otvoreno do 28. studenoga.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Dom J/pexels.com

Učenici Gimnazije Velika Gorica ušli su među najbolje u prvom zadatku projekta “Lektira na mreži”, u kojem su izrađivali interaktivne putopisne karte temeljene na lektirama. Glasovanje za njihove radove otvoreno je do 28. studenoga 2025. u 12 sati.

Riječ je o zadatku “Putopisna lektira – od teksta do digitalne mape”, u kojem su učenici uz pomoć Google Eartha pratili autora, djelo ili lika te gradili digitalnu rutu inspiriranu odabranom lektirom. Karte su mogli obogatiti i fotografijama generiranima umjetnom inteligencijom, a izbor je bio ograničen na četiri književna naslova: Camao A. G. Matoša, Tena J. Kozarca, Stranac A. Camusa i Kabanica N. V. Gogolja.

Nakon prvog kruga vrednovanja mentora, četiri rada učenika velikogoričke gimnazije ušla su među najbolje i natječu se za ulazak u top 5 u sljedećoj fazi procjene. Ovo je popis imena odabarnih učenja kao i šifre pod kojima možete naći njihove radove:

  • Dora Dončić / Petra Varivoda, 3. a – LNM365042
  • Vanesa Buti, 3. d – LNM479503
  • Lucija Cindrić, 3. d – LNM638705
  • Ema Mihanović, 3. d – LNM287601

Glasovi čitatelja donijet će učenicima dodatne bodove u nastavku natjecanja, pa iz škole pozivaju sve zainteresirane da pogledaju radove i podrže favorite ovdje.

Nastavite čitati

Sport

Bravo za sve: Snijeg zajedno očistili klinci, direktori, bivši predsjednik i navijači!

Desetak sati prije utakmica sa Istrom 1961 travnjak našeg stadiona bio je prekriven snježnim pokrivačem, a već malo nakon podne vrijedna ga je ekipa dovela u izvrsno stanje. U akciju su krenuli svi koji su mogli…

Objavljeno

na

Objavio/la

Kad je u subotu ujutro krenuo padati snijeg, pa kad je kasnije u subotu nastavio padati, a sve to događalo se dan prije dolaska Istre 1961 na Gradski stadion, prva pomisao mnogima je bila: “Ok, sad ćemo vidjeti kako radi to novo grijanje terena!” Međutim, s obzirom da i dalje nisu osigurani svi uvjeti da grijanje terena krene u pogon, preostalo je jedino pouzdati se u “old school” način rješavanja snijega – lopate u ruke!

Situacija je bila takva da se treba organizirati brzo, jer nije jednostavno očistiti više od sedam tisuća kvadrata snijega. I zato su u akciju pozvani svi koji su bili na raspolaganju!

Lopatu u ruke uzeo je tako i dojučerašnji predsjednik kluba Nenad Črnko, jednako kao i aktualni sportski direktor Boštjan Blažinčič te njegov prvi suradnik Luka Perić i tehnički direktor kluba Darko Blažinčić, a vlasnik kluba Ilija Karamatić pobrinuo se za čaj, koji se kuhao u dvije ogromne posude. Bio je tu i direktor Škole nogometa Slavko Perković, voditelj Škole Marko Radanić i gotovo svi treneri iz omladinskog pogona, ali i dvije momčadi: snijeg su čistili juniori 1 i juniori 2, i oni su dijelili dobro i zlo zajedno sa svima nabrojenima, kao i sa ostalim zaposlenicima kluba, ali i ljudima iz Ustanove.

Iako, nije tu bilo zla, vladalo je samo dobro. Klupski zaposlenik Filip Pazman s razglasa je puštao domoljubne pjesme, koje su se miješale s klupskim hitovima, a u svemu tome uživali su i – navijači! Neizostavni Bobi, naravno, ovo nije propustio, ali nije bio i jedini, jer uključilo se još nekoliko njegovih kolega s tribina. Ukupno je tu bilo nešto više od 50 ljudi, odreda mali heroji ove nogometne nedjelje…

– Malo iza devet sati počeli smo se skupljati na stadionu, prvo smo teren podijelili na četiri dijela, dali svakome njegova zaduženja i krenuli na posao. Snijeg smo prvo skupljali na cerade, pa ih izvlačili van, da bi ga na kraju Mario iz Ustanove ralicom odgurao dalje od ruba. Sve skupa ispalo je jako lijepo, baš pravo zajedništvo, dobro druženje, a mislim da smo i napravili dobar posao – zadovoljan je Slavko Perković, za kojeg kažu da je prvi stigao na snijegom prekriveni teren.

Sve skupa bilo je gotovo oko 12.20 sati, preostalo je nakon toga još samo popiti malo toplog čaja, dobro se ugrijati pa krenuti na odmor. Već od 18.15 sati, naime, kreće utakmica protiv Istre, koja će se igrati u gotovo idealnim uvjetima. Svaka čast svima, ovo je događaj za svaku pohvalu!

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Održan III. Susret crkvenih župnih zborova Velikogoričko-odranskog dekanata

Objavljeno

na

Objavio/la

Povodom blagdana Sv. Cecilije održan je III. Susret crkvenih župnih zborova Velikogoričko-odranskog dekanata u Crkvi bl. Alojzija Stepinca, jučer (subota, 22.11.2025., početak u 18:30 sati).

Velika Gorica, 22.11.2025. III.Susret crkvenih žžupnih zborova Velikogoričko-odranskog dekanata. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 22.11.2025. III.Susret crkvenih žžupnih zborova Velikogorièko-odranskog dekanata. Foto: David Joliæ/cityportal.hr

Velika Gorica, 22.11.2025. III.Susret crkvenih žžupnih zborova Velikogoričko-odranskog dekanata. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Sudjelovalo je šest zborova (ovim redom): 1. Župni zbor ”Stepinac” župe bl. Alojzija Stepinca Velika Gorica (22 člana, zborom dirigira i zbor vodi Irena Markulin, korepetitorica je Andreja Markulin), 2. Župni zbor Barka župe sv. Barbare Velika Mlaka (Dirigentica/voditeljica je Lucija Guščić, korepetitorica je Josipa Kurilovčan), 3. Župni zbor župe sv. Martina Šćitarjevo (25 članova, predstavilo se 16), 4. Župni zbor župe Sv. Petra i Pavla Velika Gorica (14 članova, dirigentica/voditeljica Snježana Špehar), 5. Župni zbor župe Sv. Tri kralja, Donja Lomnica (16 članova), 6. Župni zbor župe Navještenja Blažene Djevice Marije Velika Gorica (30 članova, dirigent/voditelj Dražen Kurilovčan, korepetitorica Zrnika Cvetković).

Velika Gorica, 22.11.2025. III.Susret crkvenih žžupnih zborova Velikogoričko-odranskog dekanata. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 22.11.2025. III.Susret crkvenih žžupnih zborova Velikogoričko-odranskog dekanata. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 22.11.2025. III.Susret crkvenih žžupnih zborova Velikogoričko-odranskog dekanata. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Izvedeno je 12 skladbi, svaki zbor po dvije. Završnu riječ pozdrava i zahvale svim sudionicima, prije Svete Mise, uputio je župnik vlč. Luka Brešić.

Velika Gorica, 22.11.2025. III.Susret crkvenih žžupnih zborova Velikogoričko-odranskog dekanata. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 22.11.2025. III.Susret crkvenih župnih zborova Velikogoričko-odranskog dekanata. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Voditeljica programa bila je Tina Karlović Papak.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Sport

Niz ide dalje: Dominirali, upali u probleme, izvukli se i – pobijedili!

Košarkaši Gorice do četvrte uzastopne pobjede došli su na gostovanju u Đakovu, momčad koju vodi bivši trener Gorice Miron Češkić pobijedili su 88-74 uz 26 koševa Nike Rimca i double-double učinak Filipa Kalajžića

Objavljeno

na

Pobjednički niz košarkaša Gorice nastavljen je i u Đakovu! Na izuzetno vrućem i neugodnom gostovanju, gdje se ove sezone već poskliznulo Škrljevo, naši su košarkaši potvrdili uzlaznu rezultatsku putanju, ostvarivši četvrtu uzastopnu pobjedu, kojom su došli do trećeg mjesta na prvenstvenoj ljestvici. Na isteku četrdeset minuta semafor je pokazao 88-74 u korist naše momčadi.

Izuzev nekoliko početnih vodstava domaće momčadi, ostatak susreta rezultatska prednost bila je na goričkoj strani. Nakon prve četvrtine imao je sastav trenera Miljkovića šest poena viška (24-18), da bi na odmor otišli s lijepih +13 (45-32).

U nastavak susreta domaći igrači ulaze agresivnije, no bez previše učinka, jer nakon dvije minute igre po drugi puta je +16 (52-36) za Goricu. Mala dekoncentracija u posljednjim trenucima treće četvrtine, kad domaći igrač Hajduković sa zvukom sirene pogađa tricu za -8 (60-52), donijela je Đakovčanima slamku spasa, koju su objeručke prihvatili te s tri uzastopne trice bivšeg igrača Gorice Ivana Oštrića dolaze na samo minus četiri (65-61). Nešto kasnije Oštrić i Šustić smanjuju u dva navrata na samo minus dva, i to šest i pol minuta prije kraja.

Probudila se u tim trenucima i publika, koju je najprije tricom za 71-66 utišao Niko Rimac, a nakon toga je uslijedila serija 14-4 goričkih košarkaša igrača, kojom su na dvije minute prije kraja došli do novih plus 15 (85-70) i time riješili pitanje pobjednika.

– Dobra utakmica moje momčadi, na čemu čestitam igračima. Vodili smo cijelo vrijeme, bili smo kompletniji, držali smo se dogovora, a znali smo da imamo i prednost u visini, što smo maksimalno iskoristili – kazao je nakon susreta trener Gorice Damir Miljković.

Sa 26 poena najučinkovitiji igrač Gorice bio je Niko Rimac, Filip Kalajžić je uz 21 poen imao i 10 skokova, a dvocifren učinak imao je i Borna Dramalija, koji je ubacio 14 poena. Kod Đakova po 18 poena Ivana Oštrića i Blaža Vojedilova.

Standings provided by Sofascore

Nastavite čitati

Sport

Radnikovci u akciji: ‘Predlažemo da gorički stadion dobije ime NK Radnik!’

Bivši igrači, trener i klupski djelatnici NK Radnika okupili su se povodom 80 godina osnutka kluba. I ovoga puta evocirali su uspomene, prisjetili se brojnih dogodovština, ali ovoga puta krenuli i sa zanimljivom inicijativom

Objavljeno

na

Objavio/la

Točno na 80. rođendan svog nikad prežaljenoga kluba, nešto više do 16 godina otkad klub njihovih mladosti više ne postoji, okupili su se “radnikovci” svi generacija. Inicijator druženja i obilježavanja ove okrugle obljetnice bio je i ovoga puta Ivan Mikulčić, jedan od ljudi koje ne žele dozvoliti da povijest kultnog i uvijek nam dragog NK Radnika padne u zaborav.

– Nakon završetka drugog svjetskog rata velikogorička mladež pokrenula je snažnu inicijativu za obnovu sportskih aktivnosti na području Turopolja, a posebno nogometa, kao najpopularnijeg sporta. Tako je 21. studenog 1945. godine održana Glavna godišnja skupština Fiskulturnog društva Radnik Velika Gorica u prostorima stare pošte u Velikoj Gorici, na adresi Trg kralja Tomislava 41. Izabrana je Uprava Fiskulturnog društva, kao i kapetani sportskih sekcija, odnosno predsjednici sekcija-klubova. Tako je za prvog kapetana, odnosno predsjednika kluba NK Radnik izabran Vlado Sirovan, svestrani sportaš i poznati velikogorički krojački obrtnik – prepričao je Mikulčić.

Prisjetili smo se i da je prvi kapetan nogometne momčadi bio Kazimir Plepelić, rođen 1921. godine u Plesu. Igrao je desnog halfa, pričaju klupski kroničari, bio je temperamentan igrač i pravi vođa.

– Prvi trener momčadi bio je Dragutin Kršek, koji je stanovao u Zagrebu, a na treninge i utakmice u Veliku Goricu je putovao vlakom do željezničke stanice, a dalje do igrališta biciklom. Nikad nije propustio niti jedan trening niti utakmicu! – ističu “radnikovci”, dodajući kako je prvi nogometni sudac ponikao iz Radnika bio Vlado Kezić, poznati gorički brijač, u čijoj su se brijačnici okupljali brojni navijači i simpatizeri kluba.

Prvo igralište, možda je i nešto manje poznato, nalazilo se na tadašnjem sajmištu, odnosno na prostoru današnjeg Tržnog centra. Budući da su svlačionice bile u prostorima prizemlja tadašnjeg Doma kulture u Turopoljskom gradu, današnjem Muzeju Turopolja, trebalo je prošetati tih nekoliko stotina metara od svlačionice do igrališta… Međutim, nije to potrajalo predugo, jer već 1946. godine igralište se seli u Kolarevu ulicu, gdje su se gorički sportaši okupljali sve do 1987. godine, kad je došlo do selidbe na lokaciju današnjeg Gradskog stadiona.

Nabrajajući uspjehe i postignuća kroz klupsku povijest, ističu se ulazak u Zagrebačku zonu 1968., zatim kvalifikacije za drugu jugoslavensku ligu 1971., pa ulazak u Međurepubličku ligu 1988… Uspostavom samostalne Hrvatske, Radnik je već u drugoj sezoni postao prvoligaš (1992.) i u najvišem rangu zadržao se dvije sezone. Spomenuti su u tom nizu i uspjesi mlađih klupskih kategorija, od pionira do juniora, a posebno su “radnikovci” ponosni na to što su čak šestorica igrača poniklih u Radniku oblačili dres hrvatske reprezentacije: Pavličić, Panadić, Cvitanović, Butina, Župetić i Budimir.

– Osim toga, brojni su “radnikovci” postali poznati treneri i funkcioneri, političari, ali i poznati obrtnici, poduzetnici, znanstvenici i ugledni građani. Velik doprinos brojni “radnikovci” dali su i u Domovinskom ratu – ističe Mikulčić, dodajući kako o svemu tome gomilu informacija nudi monografija “NK Radnik 1945. – 2009.” autora Ivana Mišerića, koja kao vrijedan i trajan dokument čuva uspomenu na postignuća svih generacija.

Naravno da i šesnaest godina poslije “radnikovci” žale što više nema Radnika.

– Unatoč tome što se klub od 2009. više ne natječe, na nama je da od zaborava očuvamo naš Radnik družeći se redovito svake godine i evocirajući brojne uspomene. Podigli smo isključivo donacijama prekrasni spomenik na prostoru bivšeg igrališta u Kolarevoj ulic,i čiji je okoliš nedavno i hortikulturno uređen. Višak doniranih sredstava dodijeljen je sportašima s posebnim potrebama, te mlađim uzrastima klubova u sportovima od posebnog interesa za Grad Veliku Goricu. Isto tako, u sportskom domu Gradskog stadiona obnovljena je i novopostavljena galerija fotografija “Povijest Radnika u 13 slika”, donacijom ŠRC-a Velika Gorica – kazao je Mikulčić i dodao:

– Nećemo stati na tome. Svjedoci smo da brojni stadioni u Hrvatskoj i šire nose imena svojih zaslužnika. Smatram da bi i našem stadionu trebalo dati ime. Cijelo ovo vrijeme svi ga inercijom zovemo Radnik, ali on u nazivu ima samo Gradski stadion. Predlažem da do idućeg našeg druženja, za godinu dana, obavimo međusobne konzultacije i dogovore o imenu, pa da ga kao zajednički prijedlog usvojimo i uputimo u daljnju proceduru nadležnom Odboru Gradskog vijeća za imenovanje ulica i trgova te samom Gradskom vijeću na usvajanje. Tako bi 2027. godine, na 40 godišnjicu gradnje stadiona, isti dobio i ime!

Ideja zvuči jako dobro, povezuje dvije važne ere turopoljskog nogometa, a ne treba smetnuti s uma ni to da je svaki naziv bolji od ovog bezličnog “Gradski stadion”. A pogotovo ovaj: stadion NK Radnik!

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno