Uoči večerašnjeg slavljeničkog koncerta, predsjednica tog, po mnogočemu, jedinstvenog ansambla, Alina Haraminčić otkrila nam je puno dosad nepoznatih stvari i najveću želju čitavog tima – donijeti u svoju Veliku Goricu prvi Grand Prix s Olimpijade zborova na Novom Zelandu! Podržimo ih u tome!
Jedna od brojnih zanimljiva činjenica o ansamblu JANE, jedinstvenom ansamblu iz Velike Gorice, koji je gotovo od samog starta poznat i puno dalje od granica Turopolja, vezana je za sam njihov početak. Naime, kao službeni datum njihovog osnutka ubilježen je baš Svjetski dan šale, 1. aprila 2004. godine. No, punih 20 godina kasnije, kristalno je jasno kako je njihova priča sve samo ne – šala!
Iza njih su turneje diljem Europe i svijeta, stotine rasprodanih koncerata, možda još i više onih besplatnih, čitav niz nagrada, kao i umjetničkih suradnji. Počele su kao vokalno-instrumentalni sastav, a od nedavno su i ansambl. Pred njima je ‘čitav kufer’ pun planova, a iz njega će već ovog ljeta izvaditi jedan kojemu se posebno vesele – odlazak na Olimpijadu zborova koja će se ove godine održati na Novom Zelandu. Prije svega, tu je veliki slavljenički koncert za njihov 20.rođendan, koji će tradicionalno održati u Dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta.
O uzbudljivim počecima i planovima za budućnost, ali ponajviše o svima onima koji su zaslužni za ovu prekrasne umjetničke priče iz naše Velike Gorice, kao i brojnim uzbudljivim trenucima koje su zajedno prošli zadnja dva desetljeća, popričali smo s Alinom Haraminčić, predsjednicom Ansambla Jane.
– Malo je smiješan datum našeg početka, ali bilo je proljeće i zato smo nekako izabrale taj datum. Spontano se našlo nas sedam cura, koje smo dugo plesale zajedno u Folklornom ansamblu Turopolje, pa kako je došlo do ‘smjene generacija’, prestale smo plesati, još smo imale nešto sitno nastupa na kojima smo pjevale. Tako se rodila ideja da nastavimo samo s pjevanjem i tako je sve krenulo, tako su počele Jane! Od nedavno smo i ansambl, jer imamo tamburaše s kojima nastupamo, to nam je puno primjereniji naziv – otkriva nam Alina.
Kroz priču i zafrkanciju došlo se i do naziva, jer trebalo je biti nešto kratko, pamtljivo, a opet vezano za turopoljski kraj.
– Neću ni reći kakvi su se tu sve prijedlozi vrtjeli, bilo je zbilja puno smijeha. Pa, evo otkrit ću kako smo se mogle zvati i Turopoljske ševe, hahaha, ali to je bila više zafrkancija. Jana je jedno zvučno turopoljsko ime i to smo jednoglasno prihvatile – priča nam predsjednica ansambla.
Ujedno ističe kako su imale istinsku sreću što su njihovi najbliži suradnici vrhunski znalci i profesionalci.
– Neizostavno je ovdje spomenuti i veliku inicijalnu podršku koju nam je na početku pružila voditeljice FA Turopolje, Zlatica Žerjav, koja je potaknula našu tadašnju predsjednicu Marinu (Bjeloš) Keleković i mene kao tadašnju tajnicu, da čitavu priču formaliziramo i osnujemo udrugu i sve to pokrenemo kak’ se spada. Zahvalne smo i na našem glazbenom mentor Ivanu Potočniku, i svakako našem glavnom producentu, organizatoru, koji brine o milijun stvari, našoj ‘Katici za sve’, Danijelu Skrbinu – ističe.
Ono što ih čini dodatno posebnima i možemo reći jedinstvenim ansamblom na ovim prostorima je i činjenica da vokalni sastav ima i instrumentalnu pratnju, a to su njihovi tamburaši Jankići.
Na tragu stečenih folklornih temelja i ne podilazeći mnogobrojnim ‘modernim’ stilovima, u duhu tradicijske glazbe i jedinstvenog vizualnog identiteta, Jane su se ostvarile kroz mnogobrojne koncerte i velika natjecanja, uz zavidan broj nagrada i priznanja, kako u domovini tako i u inozemstvu. Njihova kvaliteta prepoznata je I diljem svijeta, a ta je globalna ljubav krenula prije gotovo deset godina.
–Već 2005.godine su Jane išle na prvu turneju, bio je to festival u Engleskoj, gdje smo osvojile srebro. Na prvi baš veliki i vrlo značajan festival zborskog natjecanja, a to je Olimpijada zborova, krenule smo još 2008.godine. I od tada redovito sudjelujemo, održava se svake dvije godine. Olimpijada nam je izuzetno značajna, jer je potvrda naše kvalitete, tamo ne može svatko tamo nastupiti, jer postoje prednatjecanja, do sada smo uvijek prolazile sve selekcije – priča nam predsjednica ansambla.
Kako su Jane rasle, što brojem koncerata, što brojem osvojenih nagrada i priznanja, ali i brojem članica, čiji se broj od početnih sedam doslovno poduplao, posebno su zadovoljne i time što je i Grad Velika Gorica prepoznao u kojoj mjeri te vrhunske vokalistice i njihov tim promoviraju naš grad i čitavo Turopolje, te im je dodijeljen stalni prostor za vježbu.
– U samim počecima, prvo smo se družile, pjevale i vježbale u kući kod članice Silvane, pa smo dugo vremena bile ‘podstanarke’ u jednoj od prostorija Centra za odgoj i obrazovanje djece u Zagrebačkoj, a zadnjih nekoliko godina od Grada smo dobile prostorije iznad NK Udarnika, gdje održavamo redovite probe – ispričala nam je Alina.
Proputovale su Jane sa svojim timom već priličan broj kilometara, jer nastupale su i natjecale se i u Austriji, Kini, Americi, Južnoafričkoj republici, Gruziji, pjevale su i u Italiji, Francuskoj, Španjolskoj, a ovog ljeta ih čeka najveća kilometraža – put na Novi Zeland!
– Jako se veselimo tome, jer je ovog srpnja Olimpijada zborova u Aucklandu, pa smo već dugo u planiranju i pripremama. Olakotna je okolnost što se taj festival uvijek održava ljeti, jer dosta naših članica radi u prosvjeti, i ja sam učiteljica u školi, pa nam taj termin puno toga olakšava u organizacijskom smislu. Puno se pripremamo i iako smo na natjecanju već osvojile puno zlatnih medalja još uvijek nam nedostaje ta vrhunska nagrada, Grand Prix Olimpijade zborova. No, tamo dolaze profesionalni zborovi, čije države pokrivaju sve troškove, one se samo s time bave. Tako da smo sa ovime što smo postignule do sada izuzetno ponosne – ističe.
Osim sjajnih i trajnih stručnih suradnika, Jane imaju i izuzetno vjernu publiku, pa se baš za svaki njihov nastup traži -karta više!
– Zbilja imamo jako vjernu publiku, ljudi nas vole, jer zapravo smo jedini vokalni ansambl s područja Turopolja i bili smo nešto sasvim novo. Iako nam je repertoar primarno folklorni, i ne mijenjamo ga previše tijekom godina, izašle smo i u neke etno vode, pa i klapske izvedbe, naučile smo i neke suvremene pjesme. Svakako bih spomenula predivnu kreativnu suradnju s poznatim umjetnikom Zdenkom Bašićem, koja postoji još od prvog Perunfesta, a nastavila se i kroz video ‘Dragi dragoj’ – kaže.
Oduševljenje njihovim nastupima ne treba ni čuditi, jer osim vrhunske izvedbe, te posebnog vizualnog doživljaja, pjesme koje JANE izvode na svojim koncertima obuhvaćaju područje cijele Hrvatske. Ovaj je ansambl rado viđen gost i u Hrvatskom glazbenom zavodu, Hrvatskom narodnom kazalištu, Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, jer one jednostavno plijene pažnju svojim glazbenim izvedbama.
Slavljenički koncert koji će Jane pokloniti svom gradu i publici očekuje nas večeras, u subotu, 13.travnja, s početkom u 19 sati.
-Koncert je naš uobičajeni cjelovečernji concert, malo proširenog programa s malo više gostiju. To su naši suradnici tijekom proteklih 20 godina, tako da se veselimo koncertu, veselimo se našoj publici i potrudit ćemo se da sve bude baš onako kako treba – kaže Alina uoči večerašnjeg koncerta.
Ono što svakako želi naglasiti jest i velika zahvalnost koju sve članice upućuju svojim najbližima.
-Iako nam je to hobi, jer ne možemo od toga živjeti, dapače često budemo i u ‘minusu’, a tu su i zahtjevna planiranja vremena. Oduzima nam dosta vremena, gotovo sve smo majke, to je svojevrsna žrtva, ali i jedna velika ljubav i nešto ‘samo naše’. Večernje probe, turneje, tu stvarno treba veliko razumijevanje obitelji. Bez podrške uže i šire obitelji puno toga nam ne bi bilo moguće. Zato im na tome u svakoj prigodi javno zahvaljujemo što su uz nas, svaka im čast, znamo da oni to znaju, no doista im velika hvala i ovim putem -poručuje Alina Haraminčić u ime svih članica i tima ansambla.
Svoj 20.rođendan ansambl Jane obilježit će još i izložbom u Muzeju Turopolja ovog listopada, gdje će prikazati kronologiju događanja uz niz fotografija, izloženih priznanja, dokumentarnih filmova, a publika će uživati u još jednom njihovom nastupu. Do kraja godine održat će još nekoliko slavljeničkih nastupa, pa i koncerata, od kojih će neki biti i na području Turopolja, a neki i nešto dalje, no planovi se još slažu.
Još uvijek je u izradi i financijski plan za, dosad, najveću avanturu ansambla Jane, jer trošak putovanja na Olimpijadu zborova na Novi Zeland je izuzetno visok. Stoga vjerujemo kako će Grad, ali i Zagrebačka županija, Ministarstvo kulture, pa i brojni poduzetnici s turopoljskog područja prepoznati koliko su Jane svojim dosadašnjim radom i postignutim uspjesima zapravo zadužile sve nas. Vrijeme je da im dio toga vratimo i pošaljemo ih po taj Grand Prix u daleki Auckland!
Naslovna i fotografije u članku: Ansambl Jane
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
Svečane promocije prvostupnika i magistra struke Veleučilišta Velika Gorica održane su jučer (subota, 07. ožujka 2026. godine) u Pučkom otvorenom učilištu s početkom u 09:00, 11:30 i 14:00 sati. Ukupno je promovirano 186 prvostupnika i 76 magistra struke.
Velika Gorica, 07.03.2026. Promocije studenata Veleučilita Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 07.03.2026. Promocije studenata Veleučilita Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 07.03.2026. Promocije studenata Veleučilita Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Na promociji s početkom u 09 sati promovirani su studenti koji su završili stručne studije Održavanje računalnih sustava, Održavanje zrakoplova i Informacijski sustavi.
Velika Gorica, 07.03.2026. Promocije studenata Veleučilita Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 07.03.2026. Promocije studenata Veleučilita Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 07.03.2026. Promocije studenata Veleučilita Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 07.03.2026. Promocije studenata Veleučilita Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Na promociji s početkom u 11:30 sati promovirani su završeni studenti stručnih studija Motorna vozila i Očna optika.
Velika Gorica, 07.03.2026. Promocije studenata Veleučilita Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 07.03.2026. Promocije studenata Veleučilita Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 07.03.2026. Promocije studenata Veleučilita Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Na promociji u 14 sati promovirani su završeni studenti studija Upravljanje u kriznim uvjetima, Krizni menadžment i Logistički menadžment.
Velika Gorica, 07.03.2026. Promocije studenata Veleučilita Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 07.03.2026. Promocije studenata Veleučilita Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 07.03.2026. Promocije studenata Veleučilita Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Promoviranima je čestitala i diplome uručila dekanica Veleučilišta Velika Gorica dr.sc.soc. Tamara Čendo Metzinger, a čestitali su im profesori: mr.sc. Vladimir Lebinac, Darko Virovac (1. promocija), mgr. Sonja Drugović, Andrija Šaban (2. promocija), dr.sc. Martina Mihalinčić i dr.sc. Ivan Nađ (3. promocija).
Velika Gorica, 07.03.2026. Promocije studenata Veleučilita Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Voditeljica promocija bila je prof. Jasna Jursić Stranjić.
Velika Gorica, 07.03.2026. Promocije studenata Veleučilita Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 07.03.2026. Promocije studenata Veleučilita Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 07.03.2026. Promocije studenata Veleučilita Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Promocije studenata VVG-a izgledaju, skromno rečeno, kao velike obiteljske svečanosti. Dvorana i balkon svaki put su posve ispunjeni, svečanom činu nazočne su obiteljske generacije: roditelji, bake i dede, djeca, unuci! Buketi cvijeća i darovi svih vrsta cijeloj manifestaciji daju dodatnu dimenziju promocijama za dugo sjećanje.
Danas je u vijećnici Pučkog otvorenog učilišta održan simpozij na temu Sigurnost hrane i zaštita potrošača. Tradicionalni simpozij, počeo je u 11 sati u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Akademik Željko Cvetnić, voditelj Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Velikoj Gorici, zaželio je dobrodošlicu svima prisutnima te prepustio riječ glavnom tajniku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – Dariju Vretenaru:
“Sve vas srdačno pozdravljam ispred Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Akademija nije poznata samo kroz djelovanje svoji redovitih članova, već u prvom redu kroz svoje brojne znanstvene, znanstveno-istraživačke i umjetničke muzeje i galerije. Jedan od mlađih, ali i aktivnijih zavoda je upravo zavod u Velikoj Gorici koji s velikim uspjehom svake godine organizira brojna događanja, a danas započinjemo s već tradicionalnim simpozijem. Uvijek su izabrani predavači koji nam donose teme koje su aktualne i zanimljive. Jako mi je drago da su ovdje brojni ljudi iz struke, ali pogotovo i studenti, mladi, budući stručnjaci u ovom području”.
Ovogodišnji simpozij, obuhvatio je predavanja o akvakulturi riba iz aspekta reklamiranja ribe kao zdrave namirnice koja bi trebala biti više zastupljena u svakodnevnoj prehrani, predavanja o stavovima potrošača o percepciji sigurnosti hrane te mnoga druga predavanja bitna za sve konzumente hrane u svojoj svakodnevici. Na pitanje, zašto je ova tema važna za opću populaciju, a ne samo za znanstvenike, odgovorila je prof. dr. sc. Mirjana Hruškar s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu:
“Nekako je bila ideja da krenemo u osnivanje jednog takvog simpozija koji bi prvenstveno bio namijenjen studentima Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zgarebu, a samim time i široj javnosti. To bi bio način da pokažemo da je sigurnost hrane široko područje, da o sigurnosti hrane progovorimo na jedan drugačiji način na znanstvenoj razini i da pokažemo našim studentima koji se usmjeravaju u tom području da sami sebi nismo dovoljni. Nekoliko struka treba biti uključeno u razmišljanje o sigurnosti hrane pa stoga i je koncept simpozija takav da su dva predavanja s područja veterinarske medicine, a dva predavanja su vezana za naše biotehničke znanost”.
Uoči Međunarodnog dana žena koji se obilježava ove nedjelje 8. ožujka, gradonačelnik Krešimir Ačkar, danas je čestitao sugrađankama njihov dan.
Na Tržnom centru, gradonačelnik je zajedno sa suradnicima, dijelio cvijeće sugrađankama i pritom poručio:
“Tradicionalno već uoči dana žena, druženje s našim sugrađankama gdje vrlo jednostavno i kratko, naša je potreba samo reći jedno veliko hvala svim našim majkama, svim našim sugrađankama, svim našim sestrama, svim našim bakama na svemu što čine u našim životima, a čine ga prekrasnim, čine ga lijepim i ne bih uistinu ništa dalje mogao nadodati osim toga da im želim reći jedno veliko hvala i sretan vam drage žene, majke, kraljice, sretan vam dan žena.”
Na naše pitanje da li je osim građanki darovao i svoje zaposlenice kao i svake godine, gradonačelnik Velike Gorice odgovorio je: “Kao i svake godine, i zaposlenice u gradskim ustanovama, dječjim vrtićima, muzeju, pučkom otvorenom učilištu, kao jedno veliko hvala za sve što i one čine i žrtvu koju podnose da bi naš grad bio što kvalitetniji, što ljepši i što poželjniji za život.”
Međunarodni dan žena posvećen je borbi za ravnopravnost, prava žena i njihov doprinos društvu. Ovakve simbolične geste često su prilika i za neposredan susret građana s predstavnicima lokalne vlasti. Sadnice cvijeća su brzo pronašle svoje vlasnice, a brojne sugrađanke pritom su iskoristile trenutak za kratko druženje i razgovor s gradonačelnikom.
Sutra će se u dvorani Pučkog otvorenog učilišta održati simpozij na temu Sigurnost hrane i zaštita potrošača u organizaciji Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Velikoj Gorici i Prehrambeno biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Događaj okuplja stručnjake kako bi raspravljali o najnovijim istraživanjima i trendovima u sigurnosti hrane. Pojedina predavanja govorit će o prisutnosti mikotoksina (otrovne tvari koje proizvode određene vrste plijesni, a imaju toksičan učinak na ljude i životinje) te percepciji i mišljenju potrošača. Najviše će se pozornosti pridati samoj sigurnosti hrane i zaštiti potrošača.
Simpozij završava otvorenom raspravom u kojoj će sudionici moći postavljati pitanja stručnjacima, a ovaj događaj pruža priliku za bolje razumijevanje kako znanost i regulativa štite potrošače, ali i kako sami možemo biti pažljiviji pri izboru hrane koju konzumiramo.
Što se događa iza sirena hitne pomoći – “Građani nekad ne razumiju s kakvim se mi izazovima suočavamo na terenu”
O nedavnoj situaciji s hitnom pomoći i kako iznenadne odluke utječu na njihov već zahtjevan posao, razgovarali smo s voditeljem velikogoričke hitne službe, dr. Sinišom Golubom.
Hitna pomoć i prijevoz pacijenata, tema je za koju smo već počeli osjećati da iskače iz paštete. Sve se odvijalo iznenada, a ni nove odluke nisu dolazile ništa sporijim tempom. Naime, zbog opterećenosti bolničkog prijema na Rebru i smanjenih kapaciteta uslijed obnove, Ministarstvo zdravstva prvo je naložilo da se velikogorički pacijenti voze u KB Dubrava. Ubrzo je došla nova odluka da će se ipak raspodjela prebaciti na više bolnica, među kojima su bile KBC Sestre milosrdnice te Klinička bolnica Sveti Duh.
Odluke su se mijenjale u kratkom razdoblju, a prema riječima voditelja velikogoričke hitne službe Siniše Goluba, dr. med., spec. OM i HM, sve je počelo jednim mailom.
“Mi smo bili iznenađeni jer smo dobili samo mail da se od danas događa to i to. Prvo smo preusmjereni u Dubravu, ali onda je Dubrava pod nasrtajem svih pacijenata koji su dolazili, bila preopterećena i otkazivali su im sustavi, ne samo ljudski nego i tehnički. Onda smo preusmjereni na druge tri bolnice. To je bilo sve lijepo zamišljeno, međutim mi nismo znali uzrok tome, a to smo kasnije kroz razgovor saznali, da se Rebro uređuje, da je kapacitet prijema s 1800 kreveta spao na 800 kreveta”, objašnjava Golub.
Problem je nastao zbog nejasnoća u samoj uputi. “Sami mail je napisan vrlo kratko i jasno, ali dao je širinu za razne interpretacije. Pa su si bolnice to prevele onako kako njima paše. Npr. dođu dva pacijenta, pa jedan mora u drugu bolnicu. Nikom to nije baš logično, a najmanje onom tko je pogođen, tj. pacijent”.
Dodaje da struka na terenu prije donošenja odluka nije bila konzultirana. “Prije toga nas nitko nije kontaktirao da bi saznao neke statističke podatke. Dakle to su ljudi koji dolaze na kontrole, preglede ili ih njihovi doktori opće medicine voze taj dan u bolnicu”.
Velikogorička hitna je ionako odgovorna za manji dio ukupnih pacijenata koji dolaze u bolnicu, no uvođenje novih ruta dodatno je opteretilo timove. “Ako odete na Rebro i niste ništa s time obavili, naš tim sjedi na hodniku sat vremena dok se negdje oslobodi krevet. Tek kada je pacijent predan u bolničku ustanovu, nama završava intervencija, a ne onog trenutka kad smo se pokrenuli prema bolnici”, objašnjava Golub
Premda je komunikacija bila puno šumova, posebno ističe angažman gradonačelnika koji se pobrinuo da sve krene u boljem smjeru.
“Nakon konkretnih mjera i angažmana našeg gradonačelnika, komunikacija je značajno poboljšana. On osobno je svojim zalaganjem razriješio na dobrobit građana Velike Gorice tu cijelu situaciju. Mislim da je kasnije kad se bura podigla, kad je prešlo sve neku granicu tolerancije prema građanima Velike Gorice, on odigrao veliku, čak i najveću ulogu. Za to mu je trebala i informacija sa same hitne pomoći, pa sam i ja bio uključen, na čemu mu zahvaljujem jer mi je pružena mogućnost da objasnim u razgovoru sa samom ministricom gdje je ustvari problem. Komunikacija je kasnije bila sasvim u redu. Kad smo mi saslušani sa zdravstvenog aspekta i aspekta statističkog pritiskom na same bolnice”.
Promjene su značile i dulje izbivanje timova s terena, što se posebno osjetilo kod udaljenih naselja Velike Gorice. “Dubranec, Pokupsko, to nije manje od 20 km blizu nas. Ovo je inače posao u kojem imate puno izazova. Onda vam ovakve turbulencije nimalo ne pogoduju jer produžuju naše vrijeme dolaska, zbrinjavanja pacijenta i prelaska do bolnice”.
Osim logističkih problema, promjene su stvorile i dodatni psihološki pritisak na djelatnike. Golub opisuje svakodnevni rad hitne kao stihijski i nepredvidiv: “Svaka minuta je važna. A kad se pravila mijenjaju iz dana u dan, to dodatno opterećuje tim. Tek kad pacijenta predamo u bolničku ustanovu, nama završava intervencija, a ne onog trenutka kad smo se uputili prema bolnici. Svaka minuta manje je više vremena posvećeno na sljedeću intervenciju ili odmor koji zaslužujemo nakon same intervencije”.
Najviše su, ističe, nezadovoljstvo osjetili građani. “Najteže je bilo što je nastala greška u komunikaciji, ali isto tako i nepravda prema građanima Velike Gorice i oni su to osjetili, komentirali su da se osjećaju kao građani drugog reda i s pravom su to rekli. Mi tu nismo mogli ništa kao hitna pomoć. Nismo se nigdje oglasili, ali daleko od toga da se ne bi složili s građanima, njihovim očekivanjima i nezadovoljstvom koje su pokazali”.
Također dodao je da građani isto tako ne razumiju uvijek s čime se oni suočavaju na terenu. “Mislim da su ovakvi razgovori uvijek potrebni i najčešće prigovori koje dobijem, volim da su usmeni i da su isti dan jer tad im najbolje mogu pomoći. Kasnije istraživanje što je tko radio i kad, naravno da mogu provesti, ali najviše volim dati konkretan odgovor za datu situaciju u datom trenutku. U prosjeku treba 20-ak minuta da dođemo do pacijenta, to znači da smo kod nekog došli za 5, a kod nekog za 40 minuta”.
Nakon angažmana gradonačelnika, situacija se stabilizirala. “Jako smo zadovoljni, sve se vratilo na staro, to ne znači uvijek loše, nekad je i dobro. Mi kao zdravstveni radnici smo navikli na prilagođavanje. Zadovoljni smo s ovim rješenjem, to je nešto što smo priželjkivali, kao građani Velike Gorice i kao oni koji se brinu o njihovom zdravlju”.