U listopadu,  prema podacima Državnog zavoda za statistiku, promet hrvatskih maloprodajnih trgovina porastao je i u odnosu na rujan i u odnosu na isti mjesec prošle godine. Najveći doprinos rastu dali su prehrambeni i neprehrambeni proizvodi, čime se nastavio trend koji traje već više od dvije i pol godine.

Na mjesečnoj razini, sezonski i kalendarski prilagođen promet porastao je za 1,3 %. Trgovine koje prodaju prehrambene proizvode predvodile su oporavak uz rast od 2,9 %, dok je promet neprehrambenih proizvoda (bez goriva i maziva) povećan za 1,7 %.

Godišnji rast još je izraženiji. U usporedbi s listopadom 2024., realni promet porastao je za 4,1 %. Kategorija hrane, pića i duhanskih proizvoda zabilježila je povećanje od 1,6 %, dok su neprehrambeni proizvodi rasli čak 7,7 %.

U prvih deset mjeseci ove godine ukupni realni promet bio je 3,6 % viši nego u istom razdoblju lani, što potvrđuje stabilan uzlazni trend potrošnje.

Promatrajući izvorne indekse, rast su ostvarile sve trgovačke struke. Najveći utjecaj na nominalni rast imale su nespecijalizirane trgovine pretežno hranom, pićem i duhanom (+6,6 %), zatim sektor tekstila, odjeće, obuće i kožnih proizvoda (+12,6 %), te ljekarne i trgovine medicinskim, optičkim i kozmetičkim proizvodima (+10,3 %). Ukupno, nominalni promet na godišnjoj razini porastao je za 6,9 %.

Hoće li se takav ritam zadržati do kraja godine, ovisit će o predblagdanskoj potrošnji koja tradicionalno snažno utječe na rezultate.

Krajem listopada 2025. godine na području Ispostave Velika Gorica evidentirano je 937 nezaposlenih osoba, što predstavlja blagi pad u odnosu na rujan te gotovo dvopostotno smanjenje u odnosu na isti mjesec prošle godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, tijekom istog mjeseca posao je pronašlo 107 osoba, dok su poslodavci istovremeno prijavili ukupno 324 nova radna mjesta.

U listopadu su se među novozaposlenima najviše isticali skladištari i prodavači, svaki s po 11 zaposlenih. Slijede administrativni službenici i čistači s po pet novozaposlenih, dok je po tri radnika pronašlo posao u ugostiteljstvu i elektrotehnici.

S druge strane, potražnja poslodavaca bila je znatno veća od broja zaposlenih. Najviše je otvorenih pozicija zabilježeno za pomoćnike u nastavi, čak 37. Čistači su bili druga najtraženija skupina s 28 slobodnih mjesta, a slijede radnici na proizvodnoj liniji (25), odgojitelji predškolske djece (18) i poštari (17). Tražili su se i nastavnici, učitelji razredne nastave, čuvari, taksi-vozači, kuhari te medicinske sestre.

Iako se broj nezaposlenih smanjuje sporim tempom, velik broj prijavljenih radnih mjesta upućuje na dinamično razdoblje za tražitelje posla u mjesecima koji slijede.

Velikogoričani Marcela Marković Halkić i njezin otac Dragutin Marković našli su se u središtu pozornosti zahvaljujući projektu “Startaj Hrvatska”. Njihov obiteljski brend Choco, koji spaja domaće bučine sjemenke i vrhunsku čokoladu, predstavljen je u četvrtoj epizodi nove sezone popularnog poduzetničkog projekta. Njihove proizvode uskoro ćete moći kupiti i na policama Spar trgovina diljem zemlje.

Priča o Choco brendu počela je u Velikoj Gorici, u obitelji koja čokoladu njeguje kroz tri generacije. Marcela, danas pokretačka snaga projekta, kaže da je čokolada za nju oduvijek bila više od slatkiša. “To je miris djetinjstva, nedjelje i topline. U našoj se obitelji čokolada oduvijek dijelila oko stola, a sada od nje i živimo”, ističe Marcela.

Ideja za spoj čokolade i bučinih sjemenki pojavila se nakon jednog putovanja kada su Marcela i njezin otac otkrili sličan proizvod. Vratili su se kući odlučni da naprave svoju verziju, koristeći bučine sjemenke s domaćih OPG-ova. “Kupili smo prve koštice, počeli ih čokoladirati i malo po malo došli do savršene kombinacije”, prisjeća se Dragutin.

Projekt Startaj Hrvatska otvorio je Markovićima priliku da svoj proizvod predstave široj publici i plasiraju ga u trgovine. “Nadam se da će uz njih odrastati i neke nove generacije”, zaključuje Marcela.

Prema analizi Financijske agencije (FINA) o poslovanju poduzetnika u 2024. godini, deset najvećih hrvatskih gradova ostvarilo je više od polovice ukupnih gospodarskih pokazatelja u zemlji. Među njima je i Velika Gorica, piše Gradonačelnik.hr.

Podaci pokazuju da su poduzetnici iz deset najvećih gradova imali 51,2% udjela u ukupnom broju poduzetnika, 55% u broju zaposlenih, te su ostvarili čak 65,6% ukupnih prihoda svih poduzetnika u Hrvatskoj. Ti gradovi zabilježili su i 66,5% ukupne dobiti te 62,4% ukupnog gubitka.

Najveći doprinos hrvatskom gospodarstvu, očekivano, dolazi iz Zagreba, čije su tvrtke u 2024. godini ostvarile 83,9 milijardi eura prihoda, što čini 75,4% svih prihoda poduzetnika iz spomenutih deset gradova. Slijede Split s 5,4 milijarde eura (4,9%) i Rijeka s 4,4 milijarde eura (4,0%).

U kontekstu Velike Gorice, grad se nalazi u krugu gospodarski najaktivnijih sredina u Hrvatskoj. FINA posebno ističe doprinos tvrtke LIDL Hrvatska, čije je poslovanje imalo značajan utjecaj na pozitivne rezultate.

Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u listopadu 3,6 % više nego u istom mjesecu prošle godine, pokazuje prva procjena Državnog zavoda za statistiku (DZS). U odnosu na rujan, cijene su u prosjeku porasle za 0,5 %. Time se godišnja inflacija lagano usporila nakon rujanskog ubrzanja, kada je iznosila 4,1 %.

Kako prenosi Poslovni.hr, u prvim mjesecima ove godine inflacija je oscilirala, od 4 % u siječnju do 3,2 % u ožujku i travnju. Nakon toga ponovno je počela rasti, dosegnuvši vrhunac u srpnju i kolovozu s 4,1 %. Rujan je donio blago ubrzanje, a listopad sada prvi put nakon nekoliko mjeseci pokazuje vidljivije usporavanje.

Prema glavnim komponentama indeksa, najveći godišnji rast cijena zabilježen je kod usluga, koje su poskupjele 6,4 %. Slijedi skupina hrane, pića i duhana s rastom od 4,4 %, dok su energenti porasli 3,9 %. Jedini pad bilježe industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, čije su cijene niže za 0,2 % u odnosu na prošlu godinu. Na mjesečnoj razini, u usporedbi s rujnom, najviše su porasle cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije (+1,9 %) i energenata (+0,8 %). S druge strane, hrana, piće i duhan u prosjeku su pojeftinili 0,2 %, a cijene usluga pale su 0,1 %.

Prema prvim podacima Eurostata, inflacija u Hrvatskoj u listopadu je iznosila 4 %. Iako se rast cijena lagano usporio, Hrvatska i dalje ima jednu od najviših inflacija u eurozoni. Višu imaju samo Estonija i Latvija. Unatoč padu tempa rasta cijena, podaci pokazuju da pritisci na troškove života i dalje traju, ponajviše kroz rast cijena usluga i energenata. Kako će se ti trendovi kretati do kraja godine, pokazat će objava detaljnih podataka sredinom studenoga.