Po sedmi puta u svojoj karijeri naš velikogorički atletičar Dino Bošnjak proglašen je i ove godine najboljim sportašem, dok je titulu najbolje sportašice ovoga puta ponijela mlada badmintonašica Jelena Buchberger iz Badminton kluba Velika Gorica. Svečanost koju organizira Zajednica sportskih udruga Grada Velike Gorice održala se sinoć u dvorani Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica, a nagrađeni su oni najbolji u sportu za 2023. godinu u 12 kategorija.
Titula trenera godine ove je godine pripala Gordanu Križaju, osnivaču i predsjedniku Plesnog kluba Megablast. Trener je breaking natjecatelja koji su 2023. ostvarili izvrsne rezultate na domaćim i međunarodnim natjecanjima, a između ostalog aktivan je i kao trener breaking reprezentacije pri Hrvatskom sportskom plesnom savezu
15.12.2023. – Izbor najboljeg sportaša Grada Velike Gorice – foto: Video studio Vrbanus
Mirjana Lučić iz Parastolnoteniskog kluba Uspon i Marko Turković iz Paraboćarskog kluba Marijan Dobrinčić, najbolji su parasportašica i parasportaš. Mirjana je i ove godine nastupila na nizu međunarodnih turnira gdje je pokazala visoku kvalitetu svoje igre, a nastupila je i na Europskom prvenstvu održanom u Sheffieldu. Godinu je završila kao državna prvakinja i kao 11. na Svjetskoj rang listi. Marko je ove godine postao standardni član Hrvatske reprezentacije i kao takav nastupio je na nizu međunarodnih prvenstava. Kruna njegovih uspjeha u 2023. godini bio je nastup na Europskom prvenstvu u Rotterdamu gdje je nastupio u pojedinačnoj BC2 kategoriji i u ekipnom dijelu sa Dorom Bašić i Lukom Wagnerom u kategoriji BC1/BC2. Godinu je završio kao 15 na Svjetskoj rang listi i time još jednom pokazao kako se od njega očekuju veliki rezultati u budućnosti.
Ekipom godine proglašene su nogometašice iz Ženskog nogometnog kluba Gorica, dok su dečki iz HNK Gorice najbolja momčad godine. Nagrada za životno djelo uručena je Branku Kauriću iz Triatlon kluba Velika Gorica.
15.12.2023. – Izbor najboljeg sportaša Grada Velike Gorice – foto: Video studio Vrbanus
Nagradu za plasman u viši rang natjecanja osvojili su Odbojkaški kluba Velika Gorica, ŽNK Gorica i Judo klub Pinky, a u kategoriji posebnih postignuća priznanja su dobili NK Kurilovec i Nogometni klub Dinamo Hidrel za 75. godišnjicu kluba, Nogometni klub Buna za 45. godišnjicu, Nogometni klub Meštrica za 40. godišnjicu i Plesni klub Megablast za 30 godina uspješnog rada djelovanja.
Nagrade za djelatnika godine zaslužili su Miroslav Iličić (Nogometni klub Mraclin), Lukrecija Čurek (Ženski rukometni klub Gorica), Dubravko Sven Flegar (Nogometni klub Velika Mlaka 1947), Dražen Uzelac (Odbojkaški klub Velika Gorica), Kristijan Golub (Nogometni klub Vatrogasac), Ivana Piršer Knezić (Nogometni klub Kurilovec), Marko Barunović (Odbojkaški klub Gorica), Marijan Milanščak (Nogometni klub Dinamo Hidrel), Ljiljana Ivaci (Ženski rukometni klub Udarnik), Ivan Mrkonjić (Nogometni klub Buna) i Luka Bišćan (Hrvatski odbojkaški klub Gorica).
15.12.2023. – Izbor najboljeg sportaša Grada Velike Gorice – foto: Video studio Vrbanus
Nagradu za promidžbu velikogoričkog sporta dobili su Nogometni klub Kurilovec za Međunarodni turnir limača “Alpas cup Grada Velike Gorice 2023.”, Taekwondo klub Velika Gorica, Ženski rukometni klub Udarnik, Tin Kaurić, Triatlon kluba Velika Gorica i Hrvački Klub Velika Gorica 1991.
Mladi gorički sportaši ostvarili su izuzetne rezultate tijekom proteklih godina, te su upravo mladi potencijal velikogoričkog sporta stoga je Zajednica nagradila mlade goričke nade, a oni u ovoj godini na izmaku su: Jana Manojlović (Judo klub Kokica), Nika Plepelić (Ženski rukometni klub Gorica), Dominik Delibašić (Šahovski klub Polet), Ana Patljak (Odbojkaški klub Velika Gorica), Luka Ćolić (Hrvatski nogometni klub Gorica), Franka Jerkin (Karate klub Centar), Filip Fabijanković (Plesni klub Megablast), Davor Sviličić (Odbojkaški klub Gorica), Marinela Bašković (Taekwondo klub Velika Gorica), Emanuel Grgić (Hrvački klub Velika Gorica 1991.), Marta Rošić (Nogometni klub Kurilovec), Lorena Rinčić (Parastolnoteniski klub Uspon), Gabrijela Černetić (Ženski rukometni klub Udarnik), Mihael Pal (Penjački klub Fothia), Maša Strineka (Hrvatski odbojkaški klub Gorica), Monica Tominčić (Cheerleading klub Velika Gorica), Juraj Bižić (Hrvatski rukometni klub Gorica) i David Lovrinović (Karate klub Velika Gorica).
15.12.2023. – Izbor najboljeg sportaša Grada Velike Gorice – foto: Video studio Vrbanus
Spomenimo i kako je ove godine dodijeljeno jedno posebno priznanje, a to je priznanje za nesebičan i humanitaran rad sportaša i ljudi okupljenih u Udrugu Turopoljsko srce.
Prema nominiranima i nagrađenima vidljivo je da je i ova godina bila puna uspjeha, postignuća, vrhunskih rezultata i osobnih rekorda.
Tamburaški orkestar HRT-a nastupio je u župnoj crkvi u Kravarskom na tradicionalnom koncertu koji je ove godine bio posvećen pokojnom Ivanu Potočniku, dugogodišnjem članu orkestra.
U nastavku pogledajte video s koncerta i doživite atmosferu večeri u Kravarskom.
Od Malage do Berlina: Nastavnici iz Velike Gorice u korak s digitalnim trendovima
Obje mobilnosti povezuje isti cilj – osnažiti nastavnike za suvremeni pristup poučavanju, a zajednički rezultat je razvoj kompetencija koje će se izravno prenijeti u učionice i unaprijediti kvalitetu obrazovanja.
Primjena suvremenih tehnologija i inovativnih metoda poučavanja sve više oblikuje svakodnevni rad u školama, što potvrđuju i nedavne Erasmus+ mobilnosti nastavnika iz Srednje strukovne škole i Osnovne škole Eugena Kumičića.
Početkom ožujka 2026. godine, nastavnica Jasmina Tešija i pedagoginja Lea Ivanković iz Srednje strukovne škole Velika Gorica, boravile su u Berlinu u sklopu projekta „UI nije bauk, već novi nauk!“. Tijekom edukacije fokus je bio na integraciji naprednih tehnologija u nastavni proces.
Sudionici iz više europskih zemalja, među njima Španjolske, Portugala, Cipra, Islanda, Njemačke i Italije, kroz predavanja i radionice razvijali su digitalne kompetencije, ali i kritički promišljali o ulozi tehnologije u obrazovanju. Posebna pažnja posvećena je umjetnoj inteligenciji, uključujući njezinu primjenu u planiranju nastave i izradi učinkovitih uputa uz korištenje alata kao što su ChatGPT, Claude, MagicSchool, Eduaide, Diffit i Google Labs.
Radionice su obuhvatile i praktičnu izradu nastavnih materijala – od prezentacija do video sadržaja, kao i metode prikupljanja povratnih informacija od učenika. Jedan dio programa bio je posvećen proširenoj i virtualnoj stvarnosti, gdje su polaznici isprobali alate poput Class VR-a i Z spacea.
Nekoliko tjedana kasnije fokus na unapređenje nastave nastavljen je i u Malagi, gdje su učiteljice Ana Svekrić i Ivana Mišević iz Osnovne škole Eugena Kumičića sudjelovale na tečaju Game Based Learning and Gamification in the Classroom. Program je okupio i nastavnike iz Njemačke i Rumunjske, omogućivši razmjenu iskustava iz različitih obrazovnih sustava.
Za razliku od berlinske edukacije usmjerene na tehnologiju, u Malagi je naglasak bio na metodama učenja kroz igru. Kroz praktične radionice i suradničke aktivnosti istraživano je kako gamifikacija može potaknuti kreativnost, povećati motivaciju učenika i njihovo aktivno sudjelovanje u nastavi. Sudionici su pritom usvojili i nove digitalne alate te razvijali interaktivne sadržaje primjenjive u učionici.
Učiteljice ističu: „Svakako je tome doprinijela i suradnja s kolegama iz drugih zemalja te se još jednom dokazalo da su naši učenici razlog koji nas može okupiti i osigurati pregršt zanimljivih razgovora, novog usvajanja znanja i razvoja vještina.“
Iako tematski različite, obje mobilnosti povezuje isti cilj – osnažiti nastavnike za suvremeni pristup poučavanju. Dok jedni naglasak stavljaju na tehnologiju, a drugi na metodiku, zajednički rezultat je razvoj kompetencija koje će se izravno prenijeti u učionice i unaprijediti kvalitetu obrazovanja.
Fotogalerija/ OŠ E. Kumičića i Srednja strukovna škola Velika Gorica
Jedna od najrjeđih biljaka u Hrvatskoj, samoborska gromotulja, predstavljena je javnosti kroz digitalnu izložbu održanu na glavnom trgu u Samoboru, uoči Dana planeta Zemlje.
Riječ je o endemskoj vrsti koja ne raste nigdje drugdje osim na dva lokaliteta – u Samoborskom gorju i u slovenskom Žiču. Upravo zbog svoje ograničene rasprostranjenosti i osjetljivog staništa, biljka nosi status kritično ugrožene i strogo zaštićene vrste.
„Samoborska gromotulja prepoznatljiva je po cvjetovima zlatno žute boje s četiri latice srcolikog oblika. Cvate u ožujku i travnju, tiho i nenametljivo, baš poput svog staništa koje joj pruža vrlo skromne životne uvijete. Naime, njeno stanište je u neposrednoj blizini kamenoloma“, rekla je Tatjana Masten Milek.
Fokus na očuvanju i edukaciji
U posljednje četiri godine intenzivirane su aktivnosti usmjerene na njezinu zaštitu. Kako ističu iz Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije, izrađen je plan upravljanja za Posebni botanički rezervat Brežuljak kod Smerovišća, redovito se provodi uklanjanje neželjene vegetacije, kao i monitoring i prebrojavanje jedinki. Trenutačno je u tijeku i genetska analiza populacije, kojom se želi preciznije odrediti odnos samoborske gromotulje s primjerkom iz Slovenije, dok je u pripremi i edukativna brošura.
Digitalna izložba „Samoborska gromotulja – nepoznata ljepotica“ osmišljena je kao spoj edukacije i interaktivnog sadržaja. Posjetitelji su mogli pratiti vizualne prikaze biljke na Cube ekranu, dok su na citylightima sudjelovali u kvizu. Najmlađima je bio namijenjen poseban edukativni kutak s bojankama koje približavaju svijet zaštićenih biljnih vrsta.
Endem kao simbol odgovornosti
Događaju je prisustvovao i zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović, koji je naglasio važnost zaštite prirodne baštine.
„Očuvanje ovakvih vrijednih endema iznimno je važno, jer oni svjedoče o bogatstvu naše prirode, ali i o odgovornosti koju imamo prema budućim generacijama. Samoborska gromotulja nije samo biljka, ona je simbol prirodne baštine koju trebamo čuvati i s ponosom isticati“, istaknuo je Tomljenović.
Izložba je realizirana kao dio šire platforme „Hrvatska divlja“, koja kroz suvremene pristupe nastoji približiti javnosti ugrožene vrste i važnost njihove zaštite.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Velika Gorica otvorila je anketu namijenjenu prikupljanju mišljenja građana o tome kako dodatno unaprijediti uvjete odrastanja i kvalitetu života djece i mladih u gradu.
Riječ je o aktivnosti koja se provodi u kontekstu dvadesetogodišnjeg sudjelovanja u programu „Gradovi i općine – prijatelji djece“, kroz koji je Velika Gorica bila među prvim hrvatskim gradovima s dodijeljenim statusom grada prijatelja djece.
Program je pokrenut 1999. godine, povodom desete obljetnice Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta, a danas okuplja oko 200 gradova i općina diljem Hrvatske. Status prijatelja djece trenutno nosi gotovo stotinu lokalnih sredina. Nositelji programa su Savez društava „Naša djeca“ Hrvatske i Hrvatsko društvo za preventivnu i socijalnu pedijatriju, uz podršku Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.
Temeljna ideja inicijative je povezivanje lokalne uprave, institucija, organizacija civilnog društva, roditelja i djece kako bi se prava djece provodila sustavno i učinkovitije na lokalnoj razini.
Iz gradske uprave poručuju kako su ponosni na postignuti status, ali i svjesni odgovornosti koje iz njega proizlaze. Upravo zato građane pozivaju da se uključe i izdvoje nekoliko minuta za ispunjavanje aketne, kako bi svojim prijedlozima doprinijeli daljnjem razvoju mjera i aktivnosti.
Naglašavaju i da se razvoj zajednice prilagođene djeci može ostvariti jedino uz aktivno sudjelovanje roditelja i djece, dok će se prikupljeni podaci koristiti isključivo za unapređenje postojećih programa i kvalitete života najmlađih stanovnika.
Dok traje neizvjesnost u području Hormuškog tjesnaca, Vlada istodobno donosi nove odluke o energentima – od utorka gorivo pojeftinjuje, a u pripremi su i zakonske izmjene koje bi omogućile prilagodbu PDV-a ovisno o kretanjima na tržištu.
Premijer Andrej Plenković na sjednici je najprije govorio o hrvatskim državljanima zaposlenima na brodovima u tom osjetljivom području. Naglasio je da su institucije, uključujući Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i diplomatsku mrežu, u stalnoj komunikaciji s pomorcima.
“Njihov broj varira od 160 i nešto do 190 i nešto. Svima im je ponuđena pomoć ako žele napustiti Zaljev i vratiti se kućama. No, kako su oni vezani ugovorima i raznim obvezama sa poslodavcima, oni su na brodovima. Mi smo u stalnom kontaktu i ako dođe do drugačije odluke, mi smo spremni pomoći, kao i pri povratu hrvatskih državljana i vojnika”, rekao je Plenković.
U nastavku sjednice Vlada je donijela odluku o korekciji cijena goriva za iduće dvotjedno razdoblje. Najveća maloprodajna cijena dizela bit će 1,78 eura po litri, što je smanjenje od sedam centi, dok će benzin stajati 1,64 eura, odnosno dva centa manje nego dosad.
Pad cijena odnosi se i na plavi dizel, koji će se prodavati za 1,29 eura po litri, također sedam centi jeftinije. Istodobno, ukapljeni naftni plin bilježi izraženije pojeftinjenje – za spremnike na 1,76 eura po kilogramu (18 centi manje), a za boce na 2,34 eura (17 centi manje).
Iz Vlade pritom ističu da bi bez regulacijskih mjera cijene bile znatno više. Eurodizel bi dosegnuo 1,99 eura po litri, benzin 1,74 eura, a plavi dizel 1,36 eura. Upravo kod plavog dizela nema trošarine, pa se njegova cijena temelji isključivo na premiji energetskih subjekata.
Slična razlika vidljiva je i kod plina – bez intervencije države cijena za spremnike iznosila bi 1,91 euro po kilogramu, dok bi plin u bocama dosegnuo 2,61 euro.
Premijer je pritom naglasio važnost postojećih mjera i najavio dodatne alate za upravljanje tržišnim poremećajima.
“Da nema mjera Vlade, svi bi derivati bili, naravno, skuplji”, istaknuo je Plenković te dodao: “Vlada želi u strogo i dobro obrazloženim okolnostima imati još jedan alat kojeg će eventualno koristiti ako to zaista bude nužno i potrebno, a to je da, sukladno promjenama na tržištu, možemo propisivati visinu stope PDV-a na energente koji podliježu trošarinama.”
Upravo u tom smjeru Vlada je u saborsku proceduru uputila izmjene zakona koje se odnose na takozvani „plivajući“ PDV, kao mehanizam za fleksibilnije reagiranje na promjene cijena energenata.