U svijetu velikogoričkog sporta jako je dobro poznato ime Josipa Mučnjaka. U nogometnim krugovima dugo su ga najuže povezivali s NK Udarnikom, u kojem je prošao sve što se može proći u okviru jednoga takvoga kluba, ali posljednja dva desetljeća u nekom je drugom điru. Točnije, u rukometnom điru…

I ponovno je uspješan, aktivan, ponosan na učinjeno. Nekoć je odgajao mlade generacije kao trener u omladinskoj školi NK Udarnika, u praktički svim selekcijama, a u nekoliko navrata bio je i trener seniorske momčadi. Uz to, u klubu je obnašao i brojne druge funkcije, nudio svoju energiju, znanje, vještine i osobni integritet. Sve to u posljednjih nekoliko predsjedničkih mandata čini i u Ženskom rukometnom klubu Udarnik, jedinim klubom na ovome svijetu koji i dalje nosi to ime.

Josip Mučnjak je skroman čovjek, s obje noge na zemlji, ali i vrlo racionalan sportski djelatnik. Jedan od onih koji neće “lupati” obećanja, nego će ispunjavati ono što se dogovori. Tako funkcionira kad su u pitanju seniorke, članice drugog ranga hrvatskog rukometa, ali pogotovo kad je riječ o mlađim uzrastima, koji su na poseban način ponos ovoga kluba.

Godine su prošle u svemu tome, točnije desetljeća, pa polako dolazi vrijeme da neki drugi ljudi pokušaju biti barem dio onoga što je Josip Mučnjak bio u razdoblju iza nas. Najave kažu da će uskoro napustiti funkciju predsjednika ŽRK Udarnika, a taj važan trenutak prepoznali su i u Zagrebačkoj županiji. Mučnjak je tako dobio Povelju Zagrebačku županije za svojih 50 aktivnih sportskih godina, a dobio je i video uradak snimljen tim povodom…

Na radnom sastanku održanom u Zaboku, župani Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije te gradonačelnik Zagreba složili su se da projekt integriranog prijevoza ide dalje! Cilj je uvođenje jedinstvene karte kojom bi građani mogli putovati vlakom, tramvajem i autobusom na području cijele zagrebačke aglomeracije. Prvi konkretni korak očekuje se krajem srpnja, kada će tročlano izaslanstvo s jasnim zahtjevima sjesti za stol s potpredsjednikom Vlade i ministrom prometa Olegom Butkovićem.

Iako se o integriranom prijevozu govori već godinama, čini se da je projekt napokon došao do točke u kojoj bi mogao postati opipljiv za svakodnevne putnike. „Došlo je vrijeme da proširimo ovaj projekt i učinimo ga jasno vidljivim na cijelom prostoru Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije te Grada Zagreba. Želimo potvrditi da ono što smo do sada radili nije bilo uzalud, već da je riječ o sustavnim pripremama za jedinstvenu kartu i povezani javni prijevoz“, poručio je župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić. Također istaknuo je kako bi realizacijom ovog projekta došlo do smanjenja prometnih gužvi, što dalje može i pozitivno utjecati na klimatske promjene.

Njegov kolega iz Krapinsko-zagorske županije, Željko Kolar, najavio je da će sastanak s ministrom Butkovićem biti ključan. „Mi ćemo doći s konkretnim zahtjevima oko nastavka projekta čiji je krajnji cilj uvođenje jedne karte za putnike koja bi vrijedila za područje cijele Zagrebačke i Krapinsko – zagorske županije te Grada Zagreba, a neovisno o kakvoj vrsti prijevoza se radi, autobus, tramvaj ili vlak. Od toga nećemo odustati i smatramo da je upravo sada pravo vrijeme za realizaciju tog projekta“, rekao je Kolar.

Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević istaknuo je da je do sada izrađena čitava serija strateških dokumenata i studija, no sada je vrijeme za akciju, prije svega infrastrukturnu. Fokus je, kaže, na ulaganjima u željeznicu kao ključnom nositelju međugradskog prijevoza. „Bez bolje željeznice nema ni boljeg javnog prijevoza u cjelini“, rekao je Tomašević, dodavši kako je važno i uskladiti vozne redove svih prijevoznika kako bi sustav bio funkcionalan.

Ako se planovi potvrde i financijska sredstva osiguraju, već u bliskoj budućnosti građani triju županija mogli bi putovati jednostavnije, brže i jeftinije. S jednom kartom, jednim sustavom i boljim javnim prijevozom za sve.

U godini koja je Hrvatskoj donijela ukupno 32.069 živorođenih beba, što je 101 manje nego 2023., Zagrebačka županija ide u suprotnom smjeru, piše Župan.hr. Porast od 1,5 %, odnosno 40 beba više nego lani, pozicionira je među osam hrvatskih županija koje bilježe pozitivan trend u natalitetu.

U društvu županija poput Splitsko-dalmatinske (+193), Zadarske (+64), Šibensko-kninske (+61) i Požeško-slavonske (+46), Zagrebačka županija ističe se kao jedina kontinentalna regija s većim brojem novorođenih, osim manjih porasta u Koprivničko-križevačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj. U isto vrijeme, Hrvatska je ušla u još jednu godinu s negativnim prirodnim prirastom. Sa stopom nataliteta od 8,3 i stopom mortaliteta od 13,2, ukupni prirodni prirast pao je na -19.011 osoba. Vitalni indeks iznosi tek 62,8, što znači da se na svakih 100 umrlih rodi samo 63 djece.

Iako podaci izgledaju obeshrabrujuće, Zagrebačka županija, kao i još nekoliko županija s blagim porastom, dokazuje da pomaci postoje. S obzirom na blizinu Zagreba i činjenicu da mnogi mladi parovi iz metropole gravitiraju prema okolnim mjestima, moguće je da županija profitira od “bijega u predgrađe”, gdje su uvjeti stanovanja povoljniji. Zanimljivo je i kako brojke iz Matice rođenih pokazuju da je u Krapinsko-zagorskoj županiji zabilježen velik porast upisanih beba, iako je stvarni broj rođenih iz te županije manji. To otkriva migraciju rodilja prema zabočkoj bolnici, što dodatno komplicira lokalne statistike.

Na nacionalnoj razini, broj umrle dojenčadi u 2024. godini smanjen je s 3,9 na 3,2 na 1.000 živorođenih. Najniža stopa umrle dojenčadi zabilježena je u Zadarskoj (0,7), a najviša u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (6,8).

Dok Hrvatska i dalje korača prema demografskoj zimi, Zagrebačka županija pokazuje da i najmanji pozitivni pomaci mogu biti vrijedni pažnje. Porast broja novorođenih ne znači kraj negativnih trendova, ali može poslužiti kao indikator potencijala, osobito u županijama koje postaju sve poželjnije za obiteljski život.

Zagrebačka županija u 2024. godini bilježi značajan rast stanovništva zahvaljujući migracijama, i iz inozemstva i iz ostatka Hrvatske, prenosi Župan.hr. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u ovu županiju se iz inozemstva doselilo 5.978 osoba, što je za gotovo 500 više nego prethodne godine.

Time je Zagrebačka županija zauzela četvrto mjesto po broju doseljenih iz inozemstva, odmah iza Grada Zagreba, Splitsko-dalmatinske i Istarske županije. No, još važnije od ukupnog broja doseljenih jest činjenica da je Zagrebačka županija ostvarila najveći međužupanijski migracijski saldo u Hrvatskoj, čak 1.903 osobe više doselilo je iz drugih županija nego što ih je odselilo.

Kada se zbroje i međunarodne i međužupanijske migracije, ukupni migracijski saldo za 2024. godinu iznosi 4.814 osoba u plusu, po tom kriteriju druga je u državi, odmah nakon Grada Zagreba. U usporedbi s 2020. godinom, broj doseljenih u Zagrebačku županiju se udvostručio, što jasno pokazuje da je u pitanju dugoročni trend, a ne privremeni skok. Osim stranih radnika, među doseljenima je i sve više mladih obitelji i ljudi iz urbanih središta koji traže bolju kvalitetu života, a pritom ne žele izgubiti blizinu glavnog grada.

Zanimljivo, unatoč velikom broju doseljenih, iz županije se 2024. godine u inozemstvo odselilo 3.067 osoba. Ipak, zahvaljujući visokom broju dolazaka, saldo ostaje izrazito pozitivan. Glavne zemlje iz kojih dolaze stranci su Nepal i Bosna i Hercegovina, dok se Hrvati najčešće sele u Njemačku. Demografski, u strukturi doseljenih i odseljenih prevladavaju muškarci, čak 73,6 % među doseljenima i 67,8 % među odseljenima. Većina tih migracija događa se u dobnoj skupini između 20 i 39 godina, što ukazuje na mobilnu, radno sposobnu populaciju. 1.903 osobe više doselilo je iz drugih županija nego što ih je otišlo, što je najviši takav saldo u državi.

Zagrebačka županija već godinama gradi reputaciju regije u kojoj se može uspješno živjeti, raditi i odgajati djecu. Župan Stjepan Kožić ističe kako se ulaže u obrazovanje, zdravstvo, javnu infrastrukturu i poduzetništvo.

“Gradimo županiju u kojoj je obiteljima lijepo živjeti, mladima lijepo ostati, poduzetnicima i investitorima privlačno poslovati”, poručio je Kožić, dodavši da je županija druga u državi prema kriterijima neto dobiti, broja zaposlenih i prihoda gospodarstvenika, odmah iza Grada Zagreba. Osim gospodarskog uzleta, u županiji se bilježi snažan investicijski zamah. Grade se škole, vrtići, domovi zdravlja i druge javne zgrade, a novi infrastrukturni projekti, poput najavljene nove zagrebačke obilaznice, dodatno podižu kvalitetu života.

“Izdan je i značajan broj dozvola za javne zgrade, škole vrtiće i domove, čime dodatno potvrđujemo da gradimo i gospodarstvo i kvalitetu života naših stanovnika. Prije nekoliko dana Hrvatske autoceste izdale su natječaj o izradi studijske dokumentacije za izgradnju nove zagrebačke obilaznice. To je u svakom smislu značajan infrastrukturni projekt za Zagrebačku županiju, kojem dajemo punu podršku.“, rekao je Kožić.

Župan se osvrnuo i na veliku ulogu u razvoju koji imaju i europski fondovi, čija se sredstva uspješno koriste za projekte u zdravstvu, obrazovanju, vodoopskrbi i socijalnim programima. “Članstvo u EU također nam daje brojne pogodnosti koje nastojimo maksimalno iskoristiti. Na dobrobit svih naših stanovnika, od projekata namijenjenih ranjivim skupinama, prekogranične suradnje do velikih infrastrukturnih projekata”, zaključio je Kožić.

Zagrebačka županija sve se više nameće kao prostor u kojem se spajaju urbano i ruralno, sigurnost i dinamika, životni standard i prilike za napredak. I dok mnoge druge županije još uvijek vode bitku s odljevom stanovništva, ova županija pokazuje da dobro upravljanje, stabilan proračun i strateške investicije mogu itekako promijeniti demografsku sliku.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Lazina Čička za vikend je imala jednu složnu akciju, u kojoj je sudjelovalo gotovo cijelo selo.

Riječ je o njihovom Vatrogasnom domu koji koriste mještani za okupljanja, skupštine i mjesna događanja, a koji do ovog vikenda nije imao klima uređaje.

Ljeta više ne možemo zamisliti bez ovih uređaja koji nam omogućavaju ugodniji boravak u zatvorenom, posebice gdje se okuplja veći broj ljudi. 

Kako bi “pokrili kvadraturu”, ugrađena su četiri klima-uređaja u Vatrogasni dom i to uz mogućnost hlađenja ljeti i grijanja zimi.  

 –Zahvaljujemo Zagrebačkoj županiji i gospodinu Ervin Kolarecu na donaciji sredstava za nabavu klima-uređaja. Također, velika hvala svima koji su na bilo koji način pridonijeli realizaciji ove akcije: Mjesnom odboru Lazina Čička na donaciji pića, MNK-u Lazina na donaciji financijskih sredstava za ugradnju, kao i svim članovima DVD-a koji su sudjelovali u radnoj akciji, posebno susjedu Franji na pomoći oko uređenja okoliša – s veseljem su objavili vatrogasci iz Lazine na svojoj facebook stranici. 

Stanovnici Lazine pokazali su da međusobna suradnja svih aktivnih udruga, uz zajedništvo i trud, uspješno rješava sve izazove. I finu kotlovinu!