Čak 437 invazivnih kornjača tijekom 2025. godine uklonjeno je na području Zagrebačke županije, što ovu regiju svrstava među najpogođenija područja u Hrvatskoj kada je riječ o širenju stranih vrsta u vodenim ekosustavima.

Podaci su predstavljeni na završnoj konferenciji projekta „Spas za barske – stop za invazivne kornjače“, održanoj na jezeru Rakitje. Projekt zaštite zavičajne barske kornjače trajao je tri i pol godine, a tijekom provedbe djelatnici Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije uklonili su više od 1100 invazivnih crvenouhih i žutouhih kornjača s 22 lokacije diljem županije.

Riječ je o vrstama koje ne pripadaju hrvatskoj prirodi, nego su u okoliš unesene ljudskim djelovanjem, najčešće nakon što su ih vlasnici pustili iz kućnih akvarija i terarija u jezera, ribnjake i druge vodene površine. Stručnjaci upozoravaju kako takve vrste predstavljaju ozbiljan problem jer se brzo razmnožavaju i potiskuju domaće životinje iz njihovih prirodnih staništa.

Na konferenciji je istaknuto kako invazivne kornjače zauzimaju mjesta za sunčanje, natječu se za hranu te remete prirodnu ravnotežu ekosustava. Nakon uklanjanja dijela populacije invazivnih vrsta na pojedinim lokacijama zabilježeno je više opažanja barske kornjače, što pokazuje pozitivan učinak provedenih aktivnosti. Osim terenskog rada, projekt je uključivao i edukaciju građana. Organizirana su 23 predavanja i radionice za djecu, ribiče i širu javnost, a sudjelovalo je više od 750 ljudi. Građanima je kroz edukativne materijale posebno skrenuta pozornost na štetnost puštanja kućnih ljubimaca u prirodu. Ravnateljica Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije dr. sc. Tatjana Masten Milek rekla je kako su crvenouhe i žutouhe kornjače među najopasnijim invazivnim vrstama na svijetu te naglasila da je, uz Grad Zagreb, najveća koncentracija invazivnih kornjača evidentirana upravo na području Zagrebačke županije. Zahvalila je Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije te Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na financijskoj potpori projektu, kao i Zoološkom vrtu Grada Zagreba koji je prihvatio velik broj uklonjenih jedinki.

Na posljedice koje invazivne kornjače ostavljaju na ribolov upozorio je predsjednik Športsko ribolovnog saveza Zagrebačke županije Dubravko Šeketa. Naveo je kako ove vrste smanjuju riblji fond, oštećuju ulov te često skidaju mamce s udica, zbog čega predstavljaju problem sportskim i rekreativnim ribičima. Predstavnica Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Vlatka Gulan Zetić podsjetila je kako je Fond u posljednje četiri godine financirao 26 projekata uklanjanja invazivnih stranih vrsta ukupne vrijednosti 4,2 milijuna eura, među kojima je bio i projekt „Spas za barske – stop za invazivne kornjače“. Petra Kutleša iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije predstavila je aktualne aktivnosti i sustav upravljanja invazivnim vrstama u Hrvatskoj, dok je Tina Belej iz Zavoda Republike Slovenije za varstvo narave govorila o iskustvima Slovenije i mjerama koje se ondje provode u suzbijanju invazivnih kornjača.

Skup na jezeru Rakitje zaključen je raspravom stručnjaka i sudionika o izazovima koje invazivne vrste predstavljaju za zaštitu prirode te razmjenom iskustava i primjera dobre prakse u njihovu uklanjanju i kontroli.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Mraclin je sigurnom predstavom izborio finale Kupa NSVG-e svladavši susjedni Polet iz Buševca rezultatom 3:1 na Novoj Grabi. Nekada veliki turopoljski derbi, koji je znao okupiti i nekoliko stotina gledatelja, ovoga je puta pratilo tek sedamdesetak ljubitelja nogometa. Domaćin je pitanje pobjednika praktički riješio već u uvodnim minutama susreta. Mraclin je poveo u 5. minuti kada je nakon asistencije Frana Krilića i pogreške Nike Šestaka, siguran realizator bio Igor Hajduk.

Samo dvije minute kasnije nova pogreška gostujuće obrane skupo je stajala Polet. Vratar Matija Halilić loše je reagirao prilikom istrčavanja i loptu praktički predao Kriliću, koji je s dvadesetak metara precizno pogodio za 2:0. Domaćini su nastavili kontrolirati utakmicu, a potvrda pobjede stigla je u 60. minuti. Toni Borovac ubacio je pred vrata gostiju, a Ivan Kos atraktivno petom pogodio za visokih 3:0 i izmamio pljesak okupljenih gledatelja. Polet je do kraja uspio tek ublažiti poraz. U 86. minuti počasni pogodak za goste postigao je Pavao Galović.

Finale velikogoričkog Kupa tako će, kao i prošle godine, igrati Mraclin i Kurilovec. Susret će se najvjerojatnije igrati u srijedu, 3. lipnja, na mraclinskoj Grabi, no konačnu potvrdu još treba dati vodstvo velikogoričkog Nogometnog saveza.

KUP NSVG – POLUFINALE

MRACLIN – POLET (B) 3:1

Stadion Nova graba. Gledatelja 70.
Sudac: Ivan Mirenić. Pomoćnici: Marko Matić i Danijel Zgurić.

STRIJELCI: 1:0 – Hajduk (5), 2:0 – Krilić (7), 3:0 – I. Kos (60), 3:1 – Galović (86).

MRACLIN: Zagorac (od 84. Matejčić), Marjanović (od 79. Hodalin), Smolković (od 46. Đurašić), J. Domitrović, Rajić, Brdek, Matić, Borovac (od 68. Tokić), I. Kos, Krilić, Hajduk (od 89. Kaurin). Trener: Marko Pancirov.

POLET (B): Halilić, Matković, Karaula (od 56. Dolački), B. Šestak (od 50. Dejanović), Kaurin, Jušić, N. Šestak, Raković (od 46. Galović), Stuparić (od 46. Debijađi, od 62. Kirin), Golubić, Ivkić (od 62. Roginić). Trener: Josip Rožić.

Dvije kontinentalne županije pokreću zajednički okvir razvoja eno-gastronomskog turizma, nakon što su Turistička zajednica Zagrebačke županije i Turistička zajednica Karlovačke županije formalizirale suradnju kroz sporazum koji projekt From Soil to Signature širi na međuregionalnu razinu.

Dok je projekt dosad bio primarno fokusiran na Zagrebačku županiju, novim sporazumom dobiva širu platformu zajedničkog nastupa s ciljem jačeg pozicioniranja kontinentalne Hrvatske na turističkom tržištu. Sporazum su potpisali Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije i Željko Fanjak, direktor Turističke zajednice Karlovačke županije.

Od lokalnih proizvođača do zajedničkog tržišnog nastupa

Projekt From Soil to Signature razvija se kao model koji povezuje proizvođače hrane, vinare i restorane u jedinstven sustav interpretacije prostora kroz gastronomiju. Njegova osnovna ideja je da kvaliteta ponude proizlazi iz lokalnog identiteta, a ne iz standardiziranih turističkih obrazaca. Ulaskom Karlovačke županije u projekt otvara se mogućnost zajedničkog brendiranja i koordiniranog nastupa dviju regija, uključujući razmjenu sadržaja i komunikacijskih kanala te usmjeravanje prema publici koja gastronomiju vidi kao glavni motiv putovanja.

Naglasak na autentičnosti i dugoročnom pozicioniranju

Direktorica Ivana Alilović projekt vidi kao alat koji već postojeću kvalitetu stavlja u jasniji strateški okvir, a ne kao inicijativu koja tek stvara nove sadržaje.

– From Soil to Signature nije projekt koji tek stvara novu vrijednost, već platforma koja jasno pozicionira ono najbolje što kontinentalna Hrvatska već ima. Zagrebačka županija ima kvalitetu, ljude, znanje i proizvode koji mogu konkurirati najrelevantnijim eno-gastronomskim destinacijama, ali ih je potrebno strateški povezati i snažnije predstaviti tržištu. Upravo zato ova suradnja s Karlovačkom županijom za nas ima dodatnu vrijednost, pokazuje da kontinentalni turizam može graditi prepoznatljivost kroz autentičnost, partnerstva i sadržaje koji proizlaze iz prostora, a ne iz trendova. Vjerujemo da upravo takav pristup dugoročno stvara konkurentnu i međunarodno relevantnu destinaciju, poručila je.

Lokalni resursi kao temelj razvoja kontinentalnog turizma

U središtu nove suradnje nalazi se ideja da se kontinentalne destinacije ne natječu s obalom u istim formatima, nego da svoju snagu grade na specifičnostima prostora, proizvodnje i ljudi. Željko Fanjak naglašava upravo tu logiku razvoja, gdje se različite lokalne posebnosti povezuju u širi regionalni okvir.

– Kontinentalni turizam svoju snagu treba graditi na onome što ga razlikuje: prostoru, lokalnoj proizvodnji, gastronomiji i ljudima koji toj ponudi daju vjerodostojnost. Zagrebačka i Karlovačka županija imaju upravo takvu osnovu, svaka sa svojim posebnostima, ali s vrlo sličnim razvojnim smjerom. Ova suradnja vrijedna je upravo zato što postojeće kvalitete stavlja u širi okvir i od njih gradi prepoznatljiv turistički sadržaj, rekao je Fanjak.

Financijska potpora i institucionalni okvir

Projekt ima i institucionalnu potporu na nacionalnoj razini. Hrvatska turistička zajednica uključila ga je u sustav sufinanciranja kroz Fond za turistički nedovoljno razvijena područja i kontinent. Za projekt pod nazivom Sustainable AgriGastro Innovation Hub – From Soil to Signature odobreno je 300.000 eura, što omogućuje širu provedbu planiranih aktivnosti i uključivanje dodatnih dionika iz sektora gastronomije i proizvodnje.

Jedan od prvih konkretnih rezultata suradnje bit će zajednički nastup u izdanju Gault&Millau Croatia za 2026. godinu. Takva prisutnost, prema projektu, predstavlja važan kanal prema stručnoj publici i međunarodnim posjetiteljima koji destinacije biraju prema gastronomskim standardima, a ne isključivo prema turističkoj infrastrukturi.

Primjer iz prakse: Velika Gorica

U kontekstu razvoja kontinentalne gastronomije kao primjer se navodi restoran Mon Ami iz Velike Gorice, čiji je vlasnik Bruno Ceronja. Restoran je već prepoznat u Michelinovu vodiču, nalazi se i u Gault&Millau Croatia te je uvršten među 100 vodećih hrvatskih restorana. Mon Ami time se ističe kao referentna točka razvoja s naglaskom na dosljednost kvalitete, rad s lokalnim namirnicama i jasno definiranu gastronomsku filozofiju.

Projekt From Soil to Signature nastavlja se kroz uključivanje lokalnih proizvođača, ugostitelja i drugih dionika uz cilj jačanja povezanosti gastronomije i identiteta destinacije. Sporazum između Zagrebačke i Karlovačke županije tako predstavlja institucionalno proširenje postojećeg modela i okvir za dugoročnije zajedničko pozicioniranje kontinentalne Hrvatske u eno-gastronomskom turizmu.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Fotogalerija: Turistička zajednica Zagrebačke županije

U dvorcu Lužnica u Zaprešiću u sklopu manifestacije „Dani zagrebačkih jagoda“ održano je potrošačko ocjenjivanje sorti jagoda koje se uzgajaju na području Zagrebačke županije i Zagreba. Nakon kušanja i bodovanja više sorti, najboljom je proglašena jagoda sorte Meggy.

Ocjenjivanje je provedeno uz stručno vodstvo prof. dr. sc. Borisa Duralije s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

“Ocjenjuju se svojstva, da vidimo koje su među ovim sortama najbolje jagode da možemo dati preporuke proizvođačima što preferiraju potrošači. Ove godine imamo 11 sorti koje su najzastupljenije u proizvodnji”, objasnio je Duralija.

Foto: Zagrebačka županija

U ime županije događaju je nazočio zamjenik župana Damir Tomljenović koji je istaknuo kontinuiranu podršku poljoprivrednicima kroz sustav potpora, od podizanja novih nasada i ulaganja u plastenike do prerade i promocije proizvoda. Naglasio je i kako je ove godine za poljoprivredu osigurano nešto više od 1,5 milijuna eura bespovratnih sredstava, što je oko 400 tisuća eura više nego lani.

“Ovo ocjenjivanje jagoda je samo jedno od aktivnosti u kojima županija pomaže svojim poljoprivrednim proizvođačima. Niz je mjera kako mi to radimo, a ovo je jedna od njih. Na ovaj način će biti vidljiviji, ali i ocijenjeni za svoju proizvodnju. Zovu nas ‘Zeleni prsten’ oko Zagreba i to želimo i ostati”, rekao je Tomljenović

Foto: Zagrebačka županija

Pročelnica županijskog odjela za poljoprivredu Gordana Županac osvrnula se na tržišne izazove s kojima se proizvođači suočavaju te istaknula kako su se mnogi okrenuli plasmanu izvan lokalnog područja, prema Istri, Primorju pa i Dalmaciji.

Tomljenović je dodao kako županija ima poseban fokus na ekološku poljoprivredu.

“Ono što nam je glavna namjera i želja je da bude što više ekološke poljoprivrede jer je ona interesantnija za šira tržišta te čuva naš okoliš. U okviru županije ćemo sve napraviti da idemo u tom smjeru i upravo zbog toga imamo veća sredstva za poljoprivrednike koji se bave ekološkom proizvodnjom. Osim potpora, ulažemo i u njihov prostor, dakle dodatno sufinanciramo ruralne prostore kako bi ljudi tamo imali isti standard kao i na ostalim područjima županije”.