Povežite se s nama

Gospodarstvo

FOTO StartUp VG predinkubacijski program potaknuo mlade Goričane na nove poslovne ideje

Ovogodišnje izdanje StartUp predinkubacijskog programa iznjedrilo je brojne nove zanimljive projekte i ideje, a među njima su aplikacije “AGROFitness”, virtualni asistent “Virtueela”, “Selim se” kao i projekt “Probudi se Velika Gorica”…

Objavljeno

na

Još jedna generacija mladih goričkih poduzetnika završila je predinkubacijski program. To je ujedno treća generacija, a koja se sastojala od 7 timova i 20-ak polaznika. U prostorijama StartUp Poduzetničkog inkubatora na završnom susretu predstavili su svoje poduzetničke ideje, koje su ove godine bile poprilično kreativne i zanimljive.

– Riječ je o edukaciji budućih poduzetnika i pokretača startup projekata, a koji su u posljednjih 6 mjeseci pod palicom stručnog vodstva i iskusnih mentora, vrijedno radili na razvoju svojih poduzetničkih ideja. Dobar dio njih već je na tržištu rada i uspjeli su se etablirati te će im ovo znanje koje su dobili pomoći će im da nadograde ili prošire svoju uslugu – ispričao nam je pročelnik UO poduzetništvo, investicije i fondove EU Domagoj Ilečić.

23.09.2021. – Velika Gorica- Nova genaracija polaznika završila predinkubacijski program – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Aplikacija „Selim se“ koja olakšava ljudima tegobe prilikom selidbe, zatim „Vitueela“ virtualni asistent koji pomaže inozemnim tvrtkama, inovacije u razvoju digitalnih medija i fotografske djelatnosti…samo su neke od ideja. Jedna od njih je i aplikacija „AGROFitness“ koja spaja fitness, zdrav život i uzgoj povrća, a čiji su idejni začetnici Fabijan i Josip.

– Naša aplikacija pomagala bi mladim obiteljima kako na jednostavan način uzgojiti povrće. Ovaj program pomogao nam je i usmjerio nas točno na ono što trebamo raditi kako bi razvili svoju aplikaciju. Nadam se da ćemo se razvijati brže, bolje i kvalitetnije – ispričao nam je Fabijan, inače agronom po struci.

23.09.2021. – Velika Gorica- Nova genaracija polaznika završila predinkubacijski program – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Predinkubacijski program iznjedrio je još jedan zanimljiv projekt.

– Smatrali smo da u Velikoj Gorici fali suradnje udruga, obrta, agencija koja rade nešto za grad. Osmislili smo plan kako spojiti sve u jedno i da svi imaju benefita, na način prezentacije njihovih proizvoda, usluga…pa je tako nastala ideja „Probudi se Velika Gorica“ – ispričao nam je Domagoj, koji je s Ivenom krenuo u poslovni pothvat.

23.09.2021. – Velika Gorica- Nova genaracija polaznika završila predinkubacijski program – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

– Ovaj program nam je dobro došao, jer smo dobili detaljan opis svega „crno na bijelo“ što nam uvelike ubrzava razvoj projekta. Ono što nam je najvažnije u svemu je to da smo dobili na korištenje besplatan prostor jer kada pokrećete posao, on je zasigurno najveća stavka i trošak. Da nismo dobili prostor, ne vjerujem da bi tako brzo startali s onime što želimo – dodao je Iven.

23.09.2021. – Velika Gorica- Nova genaracija polaznika završila predinkubacijski program – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

– Nastavit ćemo s ovom potporom u obliku predinkubacijskog programa i da ćemo sredinom listopada raspisati javni poziv i prijavu za novu generaciju Startup-ovaca. Cilj nam je kontinuirano raditi s mladima i da im pružimo stručnu podršku, kao i infrastrukturu koju sada osiguravamo u manjem obimu u postojećem inkubatoru – istaknuo je Ilečić te dodao kako iduće godine kreće gradnja velikog inkubatora.

Gospodarstvo

Industrija u studenome snažno ubrzala – proizvodnja i zalihe u porastu

Hrvatska industrijska proizvodnja u studenome 2025. bilježi snažan godišnji rast, no broj zaposlenih i dalje pada…

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u studenome 2025. porasla je na mjesečnoj i godišnjoj razini, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku, uz istodobno povećanje zaliha gotovih proizvoda i blagi pad broja zaposlenih u industriji. Rast je zabilježen u većini proizvodnih kategorija, ponajviše kod kapitalnih i netrajnih proizvoda, dok su trajni proizvodi za široku potrošnju i energija u padu.

U usporedbi s listopadom, industrijska proizvodnja u studenome porasla je za 1,1 %, dok je na godišnjoj razini rast znatno izraženiji, 8,8 %. Mjesečni rast najviše su pogurali netrajni proizvodi za široku potrošnju, čija je proizvodnja porasla za više od 7 %. S druge strane, trajni proizvodi za široku potrošnju zabilježili su dvoznamenkasti pad, a smanjena je i proizvodnja intermedijarnih i kapitalnih proizvoda te energije.

Gledano u odnosu na isti mjesec prošle godine, slika je drukčija. Kapitalni proizvodi bilježe snažan rast od čak 22,5 %, a značajno je porasla i proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju te intermedijarnih proizvoda. Istodobno, trajni proizvodi za široku potrošnju i energija i dalje su u minusu.

Uz rast proizvodnje, raste i količina robe na skladištima. Zalihe gotovih industrijskih proizvoda na kraju studenoga bile su veće za 5,5 % u odnosu na mjesec ranije, a gotovo 12 % veće nego prije godinu dana, što upućuje na jaču proizvodnju, ali i na moguće izazove u plasmanu robe.

Na tržištu rada trend je suprotan. Broj zaposlenih u industriji u studenome je tek neznatno porastao u odnosu na listopad, no na godišnjoj razini bilježi se pad od 3,2 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Fiskalizacija 2.0 krenula! Poduzetnici uče u hodu, Porezna poručuje – kazni zasad nema

Tehničkih problema zasad nema, no mnogi su se pripremali u zadnji tren, a najviše nedoumica izazivaju KPD oznake i nova pravila izdavanja računa.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pixabay/pexels.com

Od 1. siječnja 2026. u Hrvatskoj se primjenjuje Fiskalizacija 2.0., sustav koji obvezu fiskaliziranih e-računa proširuje na gotovo sve poduzetnike i obrtnike u sustavu PDV-a. Prvi dani primjene prolaze bez većih tehničkih poteškoća, no, kako saznaje N1, na terenu je vidljivo da se dio poduzetnika s novim pravilima upoznaje tek sada, u hodu.

Nova fiskalna pravila označavaju velik iskorak u digitalizaciji poslovanja, ali i značajnu promjenu svakodnevnih procesa za tisuće poduzetnika. Iako sustav tehnički funkcionira stabilno, blagdansko razdoblje i godišnji odmori zasad ublažavaju stvarni pritisak koji će se osjetiti tek povratkom punog poslovnog ritma. Već prvog dana kroz sustav je prošlo više desetaka tisuća e-računa, što pokazuje da je Fiskalizacija 2.0. startala bez kolapsa kakvog su se mnogi pribojavali. No istodobno je jasno da velik broj poduzetnika nije dočekao promjene potpuno spreman.

Dio njih tek je u posljednjim danima prosinca birao informacijskog posrednika ili prilagođavao poslovne programe. To se sada odražava na povećan broj upita, nejasnoća i potrebe za dodatnom podrškom, osobito među manjim poduzetnicima i obrtnicima. Najviše problema stvara obveza navođenja KPD oznaka na svakom računu. Riječ je o opsežnom šifrarniku s nekoliko tisuća stavki, u kojem se mnogi teško snalaze, pa dolazi do pogrešnih odabira. Uz to, otvorena su i pitanja vezana uz izdavanje računa stranim subjektima te specifične situacije u kojima poduzetnici posluju kao posrednici za tuđe usluge.

Iz Porezne uprave poručuju da su svjesni izazova koje donosi novi sustav te da će se u početnoj fazi naglasak staviti na prilagodbu i otklanjanje nejasnoća, a ne na kažnjavanje. Cilj je omogućiti da se novi način poslovanja postupno ustali bez zastoja u radu.

Pravi test tek slijedi u nadolazećim tjednima, kada se poslovanje vrati u punom obujmu i kada će se vidjeti koliko je sustav u praksi spreman izdržati svakodnevni tempo.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Maloprodaja u studenome porasla na godišnjoj razini, no mjesečni trend ide prema dolje

Promet je u odnosu na prošlu godinu blago ojačao, no u usporedbi s listopadom bilježi se osjetan pad, posebno u prodaji hrane.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Promet u trgovini na malo u Hrvatskoj u studenome 2025. godine porastao je 1,4 % na godišnjoj razini, ali je u odnosu na listopad pao za 2,2 %, pokazuju najnoviji podaci. Pad je zabilježen unatoč rastu pojedinih segmenata, a najviše se osjetio u prodaji hrane, dok su neprehrambeni proizvodi ublažili ukupni rezultat.

Gledano u odnosu na listopad, sezonski i kalendarski prilagođeni podaci pokazuju da je promet prehrambenih proizvoda pao za 4,3 %, dok je prodaja neprehrambenih proizvoda (bez goriva) smanjena za 3,8 %. Drugim riječima, studeni je za trgovce bio slabiji mjesec nego što se očekivalo na temelju jesenskog zamaha.

S druge strane, u usporedbi sa studenim 2024., ukupna slika je ipak nešto povoljnija. Godišnji rast od 1,4 % nosi prvenstveno segment neprehrambenih proizvoda, čiji je promet porastao za 4,1 %. Istodobno, promet hrane, pića i duhanskih proizvoda pao je za 2,6 %, što pokazuje da rast ne dolazi iz osnovne potrošnje.

Na razini nominalnog prometa, koji je ukupno porastao za 3,0 %, najveći doprinos dali su veliki nespecijalizirani trgovci s pretežno prehrambenom ponudom, prodaja motornih goriva i maziva te ostala nespecijalizirana trgovina neprehrambenim proizvodima. Upravo su ti segmenti pogurali ukupni rezultat prema gore, unatoč slabijem mjesečnom trendu.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Nova financijska injekcija! Poduzetnici iz ove industrije mogu dobiti i do milijun eura

HBOR i Ministarstvo poljoprivrede ponovno otvaraju kreditnu liniju za drvoprerađivače i proizvođače namještaja, s ciljem lakšeg financiranja i očuvanja likvidnosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Mikhail Nilov/pexels.com

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede od danas ponovno pokreće mjeru subvencioniranih kredita za poduzetnike u drvoprerađivačkoj industriji i proizvodnji namještaja, kako bi im se olakšao pristup kapitalu i ublažili problemi s likvidnošću, a pojedinačni krediti mogu iznositi i do milijun eura.

Najviši iznos po pojedinom kreditu iznosi do milijun eura, dok se za obrtna sredstva može dobiti najviše 500.000 eura. Rok otplate za investicijske kredite može biti do 10 godina, ovisno o namjeni i strukturi ulaganja, dok se obrtna sredstva odobravaju s rokom otplate do tri godine, piše Poslovni.hr.

Mjera nije novost na tržištu. Već je provedena u dva navrata, 2020. i 2024. godine, a prema dosadašnjim podacima, kroz nju je odobreno ukupno 35 milijuna eura kredita te isplaćeno 2,35 milijuna eura subvencija. I ovaj put poduzetnicima će se subvencionirati kamatna stopa za cijelo trajanje kredita, uz dodatno sufinanciranje premije osiguranja, sve u skladu s pravilima o državnim potporama.

Predsjednik Uprave HBOR-a Hrvoje Čuvalo istaknuo je kako drvoprerađivačka industrija i proizvodnja namještaja imaju snažnu tradiciju i izvozni potencijal. Prema njegovim riječima, cilj mjere je omogućiti poduzetnicima lakši pristup kapitalu potrebnom za modernizaciju proizvodnje, povećanje produktivnosti i jačanje konkurentnosti na međunarodnim tržištima.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić naglasio je da je riječ o nastavku uspješne suradnje s HBOR-om. Dodao je kako se s ukupno pet milijuna eura subvencioniraju kamate i premije osiguranja, čime se poduzetnicima omogućuju povoljniji uvjeti kreditiranja te pomaže u očuvanju likvidnosti i investicijske aktivnosti u ovim, za gospodarstvo važnim, djelatnostima.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Prosječna plaća u Hrvatskoj premašila 1.400 eura – tko zarađuje najviše?

Zaposlenici u nekim djelatnostima i dalje zarađuju dvostruko više od drugih.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

U listopadu je prosječna neto plaća po zaposlenom u Hrvatskoj iznosila 1.470 eura, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. To je nominalni rast od 1% u odnosu na rujan, odnosno 0,4% kada se uzme u obzir inflacija. Najviše su plaće primali radnici u zračnom prijevozu, dok su najmanja primanja bila u proizvodnji odjeće.

Bruto plaća u pravnim osobama dosegnula je 2.045 eura, što također predstavlja rast od 1% nominalno i 0,4% realno. Iako prosjek pokazuje blagi napredak, razlike među sektorima i dalje su značajne. U zračnom prijevozu prosječna neto plaća bila je 2.397 eura, dok su radnici u proizvodnji odjeće primili 948 eura. Bruto plaće prate sličan obrazac, od 3.499 eura u zračnom prijevozu do 1.247 eura u proizvodnji odjeće.

U prosjeku su zaposlenici u listopadu radili 181 plaćeni sat, što je 4,6% više nego u rujnu. Najviše su sati odradili radnici u vodenom prijevozu (193 sata), a najmanje oni u socijalnoj skrbi bez smještaja (171 sat).

Medijalna neto plaća, koja bolje odražava tipičnu zaradu, iznosila je 1.281 euro, što je 1,7% više nego u rujnu i 10,4% više nego u listopadu prošle godine. Medijalna bruto plaća bila je 1.747 eura, s rastom od 1,7% u odnosu na prethodni mjesec i 10,9% u odnosu na isti mjesec lani.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno