Broj novorođenih u Hrvatskoj nastavlja padati, ali sporijim tempom nego prethodnih godina. Prema podacima Matice rođenih, tijekom 2024. godine rođeno je 32 628 beba, što je tek 142 manje nego 2023. godine. Ovo usporavanje negativnog trenda daje nadu da bi se situacija mogla stabilizirati, posebice jer je u osam županija zabilježen porast broja rođenih beba.

Ovo je značajna promjena u odnosu na prethodne godine. Primjerice, 2023. godine rođeno je čak 1 713 beba manje nego 2022., dok je u odnosu na 2019. godinu pad iznosio gotovo 4 000 novorođenih. Konačne podatke za 2024. objavit će Državni zavod za statistiku (DZS) sredinom godine, ali veće razlike u brojkama nisu očekivane.

Najveći porast broja novorođenih zabilježen je u Krapinsko-zagorskoj županiji, gdje je broj beba narastao za 16,5 %, zatim u Bjelovarsko-bilogorskoj (14 %), Šibensko-kninskoj (7 %), Splitsko-dalmatinskoj (gotovo 5 %) te Ličko-senjskoj (3 %). U apsolutnim brojkama, najveći rast bilježe Splitsko-dalmatinska županija (+195), Krapinsko-zagorska (+131), Bjelovarsko-bilogorska (+80), Zadarska (+62) i Šibensko-kninska (+52).

Zanimljivo, Varaždinska i Istarska županija zabilježile su tek minimalan pad, jedna, odnosno dvije bebe manje u odnosu na prethodnu godinu. U plusu su bile i Virovitičko-podravska te Primorsko-goranska županija s rastom od oko 2 %.

Stručnjaci ističu da podaci Matice uključuju i djecu hrvatskih državljana rođenu u inozemstvu, dok službena statistika DZS-a bilježi samo djecu rođenu unutar zemlje. Zbog toga se očekuje da će konačni broj novorođenih prema podacima DZS-a biti nešto manji.

Što se tiče imena novorođenih, trendovi su slični prethodnim godinama. Najčešća imena među dječacima bila su Luka, Jakov, Toma, David, Petar, Niko, Ivan, Mateo, Roko, Matej, Noa i Josip, dok su kod djevojčica dominirala imena Mia, Rita, Nika, Mila, Lucija, Ema, Marta, Sara, Eva, Dora, Lara i Iva.

Unatoč nastavku negativnog trenda, usporavanje pada broja novorođenih i rast u osam županija mogu se smatrati pozitivnim znakom. Ovi podaci upućuju na mogućnost stabilizacije demografske slike, no dugoročne promjene zahtijevaju sustavne mjere poticanja nataliteta i poboljšanja uvjeta za mlade obitelji.

Promet od trgovine na malo u Hrvatskoj u veljači 2025. zabilježio je pad na mjesečnoj razini, ali je nastavio rast na godišnjoj razini, pokazuju najnoviji podaci. Prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima, ukupni promet je u odnosu na siječanj 2025. realno pao za 0,9 %. Pad je najviše vidljiv u segmentu prehrambenih proizvoda, gdje je zabilježen pad od 3,7 %, dok je promet neprehrambenim proizvodima (isključujući motorna goriva i maziva) smanjen za 0,9 %.

S druge strane, u usporedbi s veljačom 2024., promet od trgovine na malo realno je porastao za 2,6 %, čime se nastavlja pozitivan trend već 23. mjesec zaredom. No, unatoč ukupnom rastu, trgovina hranom, pićem i duhanskim proizvodima bilježi pad od 4,7 %, dok je segment neprehrambenih proizvoda ostvario rast od 4,7 %.

Kumulativni podaci za prva dva mjeseca 2025. pokazuju da je kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo porastao za 3,5 % u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, što ukazuje na stabilan uzlazni trend u sektoru.

Među pojedinim kategorijama proizvoda, najznačajniji doprinos rastu nominalnog prometa dolazi iz sektora ljekarni te trgovine medicinskim i ortopedskim proizvodima, gdje je ostvaren rast od 5,3 %. Također, značajan doprinos dali su i trgovina nespecijaliziranim neprehrambenim proizvodima (+4,3 %) te trgovina motornim gorivima i mazivima (+1,8 %). Kao rezultat, ukupni nominalni promet od trgovine na malo u veljači 2025. bio je 1,0 % veći nego u istom mjesecu prošle godine.

Unatoč izazovima u pojedinim segmentima, ovi podaci ukazuju na stabilnost sektora trgovine na malo, pri čemu potrošači sve više usmjeravaju svoju kupovinu prema neprehrambenim proizvodima, posebice lijekovima i kozmetici. Ostaje za vidjeti hoće li se ovaj trend nastaviti i u nadolazećim mjesecima.

Detaljnije izvješće možete pogledati ovdje.

Na 24. Sjednici Stožera civilne zaštite Zagrebačke županije donesen Županijski financijski plan za provođenje zadaća iz područja zaštite od požara za 2025. godinu koji u financijskim brojkama iznosi 998.300 eura. 

Od navedenog iznosa najveći dio sredstava odlazi na osnovnu djelatnost Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije za koju je predviđeno 500.500 eura, zatim za nabavu vatrogasnih vozila i opreme osigurano je 110.000 eura, za financiranje Centra 112 – vatrogasni koordinatori osigurano je 275.000 eura, za intervenciju po nalogu županijskog vatrogasnog zapovjednika osigurano 25.000 eura, a za godišnju vježbu operativnih snaga Zagrebačke županije osigurano je po 15.000 eura. Također, za osposobljavanje specijalističkih timova osigurano je 62.800 eura, dok je za predfinanciranje projekta Force Intereg predviđeno 10.000 eura.  

Foto: Zagrebačka županija

– Sredstva za operativne snage civilne zaštite u ovoj su godini povećana za 301 tisuću eura u odnosu na prošlu godinu a više sredstava osigurano je i za rad i opremanje svih sastavnica županijskih operativnih snaga – poručio je zamjenik župana Ervin Kolarec, ujedno i načelnik Stožera. 

Na sjednici je utvrđen i prijedlog Plana operativne provedbe programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku  za područje Zagrebačke županije u 2025. godini, kao temeljni dokument koordinacije i provedbe godišnjih aktivnosti Zagrebačke županije i tijela uključenih u provedbu mjera zaštite od požara s područja Županije. 

Foto: Zagrebačka županija

Također, donesen je i Plan aktivnog uključenja subjekata zaštite od požara na području Zagrebačke županije a utvrđeni su i prostori  za uspostavu zapovjednih mjesta kod koordinacije prilikom intervencija kod velikih požara otvorenog prostora. Tako je za područje Žumberka i Samoborskog gorja izabrana upravna zgrada Javne ustanove „Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje“, Ispostava Eko centar Budinjak, dok je za područje „Parka prirode Medvednica“, u dijelu koji prostorno ulazi u područje Zagrebačke županije, kao i dosadašnjih godina odabrana upravna zgrada Općine Bistra. 

Osim toga, Stožer je donio i Zaključak o nabavi opreme za sustav radio veza za potrebe sustava civilne zaštite Zagrebačke županije. 

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Košarka se u Velikoj Gorici trebala igrati u subotu, tad je bilo predviđeno da u goste dođe vodeći Samobor, ali sve je to – palo u vodu. Tako to možemo reći i figurativno i doslovno, jer dogodilo se ono što se po svakoj logici i standardima 21. stoljeća ne bi trebalo događati. Pala je kiša, a budući da krov Gradske sportske dvorane prokišnjava već neko vrijeme, nije bilo mogućnosti da se tu išta igra.

– Imali smo problema već u petak, kad je kiša počela padati, bilo je ručnika i kanti po parketu, nadali smo se da će kroz subotu kiša usporiti, možda i prestati, ali zapravo se pojačala. Bili smo prisiljeni odgoditi utakmicu, budući da bismo u suprotnome ugrožavali zdravlje igrača. Niti je bilo lijepo vidjeti ručnike po parketu, niti je u tim uvjetima moguće igrati – rekao je trener Gorice Damir Miljković, koji je svoje igračke dane proveo na vrlo visokim razinama.

U tom smislu, ovakve situacije nije često doživljavao.

– To je viša sila, ali ne bi se to trebalo događati. Problema bude i na najvećim stadionima i dvoranama, ali sad je važno samo da smo uspjeli sve organizirati da se igra u srijedu od 19 sati. Nadamo se dobrom vremenu, pa da ovaj put uspijemo to odigrati – poželio je Cici, kako ga zovu, prizivajući tako uspomene na sedamdesete godine prošlog stoljeća, kad se košarka igrala na vanjskim igralištima…

Pedeset i nešto godina poslije vrijeme je, srećom, povoljno za košarku i u dvorani i na otvorenom, a protivnik je respektabilan.

– Čeka nas vodeća momčad lige, momčad koja ima ambiciju ući u Premijer ligu, a imaju i igrača koji je dvaput bio prvak Europe. To je, naravno, moj bivši suigrač Kruno Simon, i mislim da je to dovoljno dobra pozivnica za sve. Mi smo mladi, ali bit ćemo i gladni, nadam se da ćemo se predstaviti u najboljem mogućem izdanju – poželio je trener.

Gorica se drži na sredini tablice Prve lige, odnosno drugog ranga hrvatske košarke, što je u skladu s planovima.

– Gledajući kako smo krenuli, kakav profil igrača smo imali, koliko su mladi, mislim da možemo biti zadovoljni. Osigurali smo ostanak, što ne bi trebala biti ambicija kluba poput ovoga, kao ni mene kao trenera, ali krenuli smo jednim novim putem, a dečki to prate. Maksimalno su koncentrirani i fokusirani, moraju stalno biti i gladni dokazivanja na parketu, a bude li tako, bolji rezultati neće izostati – vjeruje Miljković.

Županijski derbi, drugi pokušaj. Bježi kišo s prozora. I s krovišta…

Potpredsjednik Mosta Nikola Grmoja ove je srijede došao u Veliku Goricu dati podršku Mostovoj kandidatkinji za gradonačelnicu Nadi Finderle. Na konferenciji za medije ispred Muzeja Turopolja istaknuto je kako je Velikoj Gorici potrebna promjena koja će građanima vratiti povjerenje u lokalnu vlast.

– Nada zna s čime se građani svakodnevno suočavaju – od nefunkcionalnog zdravstva i loše demografske slike do pitanja sigurnosti. Ona ne nudi općenite floskule, već konkretna rješenja. Gorici treba vlast koja radi za ljude, a ne za interese političkih elita. Zato ima moju punu podršku – rekao je Grmoja.

Finderle je naglasila kako građani Velike Gorice zaslužuju više od obećanja, “jasan plan i sposobnu gradsku upravu koja zna što radi”. Posebno je istaknula sigurnost kao temu o kojoj se u javnosti premalo govori, iako je građanima sve važnija.

– Od sigurnosti na cestama, do sigurnosti u zdravstvu i izazova koje donosi dolazak sve većeg broja migranata, to su teme o kojima se ne smije šutjeti. Potrebna je odgovorna i pripremljena gradska vlast – poručila je Finderle.

U svom obraćanju osvrnula se i na gospodarstvo te, kako tvrdi, lošu poduzetničku klimu u gradu.

– Grad mora biti partner poduzetnicima, obrtnicima i poljoprivrednicima. Oni su motor razvoja, a trenutno nailaze na zidove, birokraciju i nerazumijevanje. To ćemo promijeniti – istaknula je.

Na kraju, Finderle je pozvala sve građane koji žele drugačiju Veliku Goricu da se uključe, prate njezin rad putem društvenih mreža i web stranice, te da sami procijene program koji nudi.

– Ako vam je dosta improvizacije, ako želite sustavne promjene i kvalitetniji život, pridružite nam se – poručila je Mostova kandidatkinja.