Počinju radovi na projektu Energetska obnova višestambene zgrade Bratstvo I 4 u Velikoj Gorici, za koju su ostvarena bespovratna sredstva u okviru inicijative 6. Nacionalnog plana opravka i otpornosti Obnova zgrada, odnosno investicije C6.1. R1-I1 Energetska obnova zgrada, za koji je osigurano do najviše 730.506,79 eura bespovratnih sredstava. 

Višestambena zgrada Bratstvo I 4 je izgrađena 1960. godine s 9 stambenih jedinica ukupne bruto površine 665,07 m2. Predviđeni radovi energetske obnove obuhvaćaju: izradu toplinske zaštite vanjske ovojnice grijanog prostora zgrade, izradu toplinske zaštite vanjskih zidova, izradu toplinske zaštite poda grijanog prostora prema negrijanom i zamjena postojeće stolarije ulaza i stanova. 

Projektom se predviđaju mjere povećanja energetske učinkovitosti toplinskom izolacijom cjelokupne vanjske ovojnice zgrade. 

Predviđa se izvedba Etics fasadnog sustava s osnovnom toplinskom izolacijom pročelja MW debljine 16 cm. Svi toplinski mostovi izoliraju se izolacijom MW u debljini 4 cm. U donjem pojasu (nadtemeljni zidovi) u kontaktu s podlogom izvodi se izolacija XPS debljine 6 cm. Mali segmenti parapeta balkona izoliraju se pločama pjene fenolne smole debljine 8 cm čime se postiže zadržavanje maksimalne uporabne površine prostora.

U cilju sveobuhvatne izvedbe pročelja izvodi se izolacija vanjskog zida stubišnog prostora MV 6 cm čime se postižu povoljniji uvjeti unutar prostora i kompenzira nemogućnost izolacije unutarnjih zidova grijanog prostora. Pod grijanog prostora (strop podruma) prema negrijanom prostoru izolira se ugradnjom MW između rebara stropne konstrukcije u sloju debljine 25 cm (visina rebra) uz izvedbu podgleda od gips ploča.

Kao jedna od bitnih mjera povećanja energetske učinkovitosti predviđa se zamjena postojeće preostale drvene i PVC stolarije nezadovoljavajućih toplinskih karakteristika novom PVC stolarijom zadovoljavajućih karakteristika i koeficijenta provodljivosti.

Uz radove toplinske sanacije vanjske ovojnice predviđa se izvedba vezanih radova kao što su demontaže prilagodbe u ponovne montaže po izradi toplinske izolacije raznih limarskih, elektro, dimovodnih i ostalih elemenata na ovojnici zgrade, postava novih nosača klima uređaja prilagođenih debljini nove izolacije s izradom odvoda kondenzata za svaki stan. 

Provedbom navedenih građevinskih mjera energetske učinkovitosti predmetna zgrada imala bi energetski razred B u odnosu na dosadašnji D razred, te bi godišnja ušteda potrebne toplinske energije za grijanje iznosila 59% i emisija CO2 smanjila bi se za 51%. 

U organizaciji Obrtničke komore Zagreb i Zagrebačke županije u Svetom Ivanu Zelini održan je 8. Obrtnički forum Zagrebačke županije, ključni godišnji susret obrtnika i poduzetnika, sa glavnom temom kako osigurati dovoljan broj kvalificiranih radnika u Zagrebačkoj županiji. Inače, na području županije trenutačno posluje više od 8.000 obrta, što je 33 posto obrtnika na razini države.

–Ove godine je Zagrebačka županija osigurala 3 milijuna eura poduzetnicima i obrtnicima, a toliki iznos u Republici Hrvatskoj ne daje ni jedna županija. Upravo je u tijeku natječaj za poduzetnike početnike, a također osiguravamo sredstva i poduzetnicima koji obavljaju proizvodne i neproizvodne djelatnosti. Također, ove godine smo uveli i novu mjeru za povećanje energetske učinkovitosti malih poduzetnika, vrijednu 500 tisuća eura namijenjenu prvenstveno za one koji se bave proizvodnjom, gdje će moći ostvariti bespovratna sredstva za ugradnju foto-naponskih sustava za proizvodnju električne energije – rekao je pročelnik za gospodarstvo i fondove Europske unije Zagrebačke županije Damir Fašaić uz podsjetnik da Županija pridonosi razvoju poduzetništva i obrtništva uspostavom Regionalnih centara kompetentnosti u strukovnom obrazovanju.

Foto: Zagrebačka županija

Poduzetnički forum je prilika da obrtnici iznesu probleme i uspostave dijalog s donosiocima odluka – naglasio je predsjednik Obrtničke komore Zagreb Antun Trojnar.

–Gospodarska komora Zagreb pokriva područje dviju gospodarski najjačih županija, Grada Zagreba i Zagrebačke županije i ovakvim događanjima želimo poboljšati i olakšati rad obrtnika, gdje mogu komentirati izazove sa zakonskim regulativama, izvorima financiranja ili mogućnostima ostvarenja bespovratnih potpora na nekoliko razina – naglasio je Trojnar.

Ministarstvo gospodarstva nastavlja se s potporama za deficitarna zanimanja, a u pripremi je i novi Zakon, poručio je državni tajnik Ivo Milatić.

–U izradi je novi nacrt Zakona o obrtu koji će, među ostalim, omogućiti obrtnicima po odlasku u mirovinu imati ista prava kao i poduzetnik, što sada nije slučaj – najavio je državni tajnik.

Grad domaćin foruma, Sveti Ivan Zelina, ima dugu obrtničku tradiciju, podsjetio je gradonačelnik Hrvoje Košćec.

–Pretpostavlja se da tradicija obrtništva u našem gradu traje više od 800 godina, tako da i danas njegujemo strukovna zanimanja u našoj srednjoj školi. Dodatno će unaprijediti znanje učenika koji se školuju za strukovna zanimanja i strukovne radionice s čijom smo izgradnjom započeli unazad nekoliko godina – rekao je Košćec.

Foto: Zagrebačka županija

Predsjednik Udruženja obrtnika Svetog Ivana Zeline Damir Čolig istaknuo je podatak da gradsko udruženje broji 380 aktivnih obrta u 4 ceha, a njihov se broj unazad 10 godina povećao za 30 posto.

–U posljednje vrijeme bilježimo veći broj otvorenih uslužnih obrta poput čišćenja, pružanja intelektualnih usluga ali i građevinski sektor, kao što su keramičarske i elektroinstalaterske usluge – dodao je Čolig.

Na forumu je održana i panel rasprava „Automatizacija, edukacija i uvoz radne snage – što donosi budućnost?“ na kojoj je istaknut nedostatak kvalificirane radne snage, a koja je donijela zaključak da automatizacija otvara mogućnosti boljeg korištenja stvarnog potencijala radnika.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Istraživanje geotermalne energije u Velikoj Gorici vrijedno 11,2 milijuna eura, dobivenih iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, danas je i službeno započelo na lokaciji uz državnu cestu 30 prema Vukovini, koju je odabrala Agencija za ugljikovodike a koja provodi istraživanje.

Na svečanosti povodom početka istraživanja gradonačelnik Krešimir Ačkar istaknuo je da je ovo povijesni trenutak za Veliku Goricu.

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

– Ovo je početak kraja jednog od najvećih problema s kojima se grad bori već desetljećima, a to je skupoća grijanja u zgradama preko HEP Toplinarstva. Geotermalni potencijal otkriven je još 80.-tih godina prošlog stoljeća, kada je INA tražeći naftu naišla na termalni potencijal, te danas, koristeći ta saznanja, nastavljamo realizirati ovaj operativno vrlo zahtjevan projekt – istaknuo je gradonačelnik Ačkar.

Veličina bušotinskog radnog prostora odgovara veličini dvaju nogometnih igrališta, dok je čelični toranj za bušenje visine poznatog kosog tornja u Pisi. Predsjednik uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan, objasnio je kako istraživanje ide u dva smjera, jedno se odnosi na mogućnost korištenja geotermalne energije za toplinarstvo a drugi za proizvodnju električne energije.

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

–Osmislili smo projekt u okviru šest istražnih područja. Dva su u okolici Zagreba, dakle Velika Gorica i Zaprešić te na istoku Hrvatske, Vinkovci, Vukovar i Osijek, a uzeta je u obzir i činjenica da gradovi već imaju centralni toplinski sustav na koji bi se mogao spojiti podzemni potencijal. U dubljim slojevima zemlje ne postoje jezera s vodom, već je ona među stijenama, najprije među vapnenačkim od kojih je izgrađena i Zagrebačka katedrala, tako da bušenje ovisi o slojevima, a prve rezultate znat ćemo u lipnju. O njima ovisi daljnji tijek istraživanja – objasnio je Krpan.

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

Impresivni toranj s posebnom tehnologijom prodrijet će u dubinu od 3 kilometra, gdje se prema proračunima skriva geotermalno blago. Naime, geotermalna energija u budućnosti može potpuno zamijeniti grijanje na fosilna goriva, koja su danas osnovni izvor energije, no ima brojne mane, poput visoke cijene i iznimno velikog CO2 otiska. Izaslanik Vlade Republike Hrvatske, Državni tajnik Ministarstva gospodarstva Goran Romek, naglasio je kako je i otprije dobro upoznat s geotermalnim potencijalom.

Foto: Sanjin Vrbanus

–Dolazim iz grada Bjelovara koji na mapi istraživanja geotermalne energije leži možda na najvećim rezervama tople vode. Ovdje u Velikoj Gorici svjedočimo zelenoj tranziciji, odnosno dekarbonizaciji energetskog sektora čime postavljamo temelje za održivu budućnost. Pokazatelj je to predanosti Vlade republike Hrvatske energetskoj neovisnosti, stabilnosti i održivosti koristeći domaće i pouzdane izvore energije, od čega je najstabilniji oblik obnovljivih izvora energije upravo – geotermalna energija – poručio je Romek.

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

-Iako su pred nama tek istraživanja, uvjeren sam da ćemo u budućnosti svjedočiti konkretnijem korištenju obnovljivih izvora energije, što je i cilj Vlade RH, a to će se odraziti i naše sugrađane koji  neće morati plaćati visoku cijenu usluge grijanja, i ne zaboravimo da će onečišćenje zraka biti znatno manje – zaključio je Ačkar.

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

Dodajmo da je za geotermalna istraživanja na spomenutim lokacijama iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti osigurano 50 milijuna eura, a grad Velika Gorica je prvi na popisu gradova u kojima Agencija za ugljikovodike provodi istražno bušenje o kojem ovisi budućnost toplinarstva našega grada.

Foto: Josip Škof

Galerija fotografija:

Online predavanje „Sve što trebate znati o otvaranju i vođenju paušalnog obrta“ u srijedu, 26. veljače organizira Gradska razvojna agencija VEGORA.

Predavačica Kornela Paunović na ovom će webinaru objasniti što je paušalni obrt i kako ga otvoriti, koji su uvjeti za otvaranje, porez i porezni razredu, kako pravilno voditi poslovne knjige, te paušalni obrt uz radni odnos.

Saznat ćete prednosti i mane poslovanja kroz paušalni obrt i koliko je opasno kad paušalni obrt ima samo jednog kupca.

Webinar počinje u 10 sati, a prijave su u tijeku.

Kurikularna reforma strukovnog obrazovanja izazvala je nezadovoljstvo kod hrvatskih obrtnika.
Pred otvaranjem 10. Zagrebačkog obrtničkog sajma, krajem siječnja, strahovito je odjeknula informacija kako od sljedeće školske godine više neće biti upisa za pojedina zanimanja.

Dio tih zanimanja je deficitaran na tržištu rada i vlada veliki interes među mladima za upis tih programa.

Nismo li naučili da su deficitarna zanimanja okosnica funkciranja svakodnevice?

Uzmimo na primjer zanimanje bravar ili tokar. Riječ je o industrijskim i proizvodnim zanimanjima. Prošle godine popunjena su sva upisna mjesta za bravara, a to zanimanje se nalazi i u preporuci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za upis i stipendiranje u školskoj godini 2025./2026. na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Od iduće godine neće se upisivati niti fotografi, iako su prošle školske godine popunjena sva upisna mjesta. Za jedno mjesto natjecalo se čak pet učenika.

Foto: Cityportal

– To je paradoks. Izgleda da državne institucije nisu koordinirane po ovom pitanju. Preporuke HZZ-a za područje Grada Zagreba i Zagrebačke županije jasno kažu za koje obrazovne programe treba povećati broj mjesta za upis, kao i broj stipendiranih učenika. S druge strane Ministarstvo obrazovanja donosi odluku da ta ista zanimanja ukidaju. Zanimljivo je za istaknuti kako zanimanja autoelektričar, pediker i plinoinstalater prošle godine nisu bila na popisu deficitarnih zanimanja. Ove godine su se našla, a mi ih ukidamo – upozorila je Antonija Tretinjak, potpredsjednica Udruženja obrtnika grada Zagreba.

Foto: HOK Zagreb/Antonija Tretinjak

Oprezno sa praćenjem zahtjeva tržišta

Do ukidanja pojedinih programa obrazovanja došlo je i spajanjem srodnih zanimanja. Tako su automehaničari i autoelektričari spojeni u jedinstveno zanimanje automehatroničar ili autolakireri i autolimari u zanimanje serviser karoserije motornih vozila.

– Mi se slažemo ta treba pratiti zahtjeve tržišta i napredak tehnologije koji nose potrebu za novim zanimanjima, kao i spajanjem postojećih, ali tu treba biti oprezan. Uzmimo na primjer zanimanje plinoinstalater. Zagrebačka i Krapinsko-zagorska županija upisale su prošle godine više od planiranog broja učenika, zbog velikog interesa. Svi znamo koliko je to odgovoran posao i nepojmljivo je tu struku pripajati monterima strojarskih instalacija. Bojimo se da u određenim zanimanjima djeca neće dobiti potrebno specifično znanje i specijalizaciju – istaknula je Tretinjak.

Foto: Cityportal

Naukovanje isključivo u licenciranim radionicama

Još jedan problem vezan uz obrazovanje za strukovna zanimanja, upozoravaju iz Obrtničke komore Zagreb, jest odnedavna dozvola da se naukovanje učenika obavlja i u nelicenciranim radionicama. Tu dolazimo do drugog problema, da se kvaliteta tog dijela obrazovanja stavlja pod veliki upitnik.

– Hrvatska obrtnička komora inzistira na tome da naukovanje u programima u kojima se djeca školuju po jedinstvenom modelu obrazovanja moraju provoditi licencirani majstori. Kao prvo poslodavac mora imati majstorsku diplomu iz dotičnog zanimanja, što jamči kvalitetu i prijenos znanja. Osim toga, tu je niz drugih stvari koje licencirani obrtnik mora zadovoljiti da bi mogao provoditi naukovanje. Po novom modelu roditelji neće imati nikakav sustav na koji se mogu osloniti, a kao roditelju sigurno vam nije svejedno da li vam dijete provodi vrijeme kod nekoga tko je provjeren ili ga šaljete negdje gdje nema nadzora – upozorila je potpredsjednica Udruženja obrtnika grada Zagreba.

Foto: Cityportal

Obrtnike se nije pitalo?

Doznajemo i kako kroz e-Savjetovanja predstavnici Hrvatske obrtničke komore nisu bili involvirani u proces kurikularne reforme strukovnog obrazovanja, a ono što je i predloženo od HOK-a, nije u potpunosti usvojeno.

Možda ovih problema ne bi bilo da su u kreiranju nacrta sudjelovali sami obrtnici i da su se u toj fazi poslušali njihovi prijedlozi – zaključuju u Hrvaskoj obrtničkoj komori Zagreb.

Ostaje nam nadati se da će obrazovanje za zanimanja koja su nam prijeko potrebna u svakodnevnom životu, ipak dobiti svoje mjesto u kurikulumu, jer ćemo u suprotnom jedino moći zapjevati stihove poznate pjesme: …gdje je nestao čovjek?