Obrazovanje

FOTO Premijer Plenković svečano otvorio RCK u Velikoj Gorici: ‘Ovdje se događa četvrta industrijska revolucija i obrazovanje stručnjaka kakve traži tržište rada!’

‘Svjedočimo postavljanju novih temelja strukovnih obrazovanja, razvoju naših obrtnika i poduzetnika naše županije’, istaknuo je župan Zagrebačke županije, Stjepan Kožić.

Objavljeno

prije 2 godine

20. ožujka 2024.

Objavio/la

Goga Kiš

Današnji dan će u arhivama naše Velike Gorice i Zagrebačke županije zauvijek ostati upamćen kao svečani početak nove razine strukovnih obrazovanja, koji će nove generacije učenika već završetkom srednjoškolskog obrazovanja učiniti puno, ako ne i u potpunosti, spremnima za tržište rada koje vapi za takvim stručnjacima. Nakon četiri godine u potpunosti je završen projekt Regionalnog centra kompetentnosti u strukovnom obrazovanju u strojarstvu pri Srednjoj strukovnoj školi, a njime je obuhvaćena dogradnja strukovnih škola i u Samoboru i Dugom Selu, edukacija djelatnika, modernizacija obrazovnih programa i nabava opreme. Projekt je vrijedan 15,5 milijuna eura, a financiran je sredstvima Europskog socijalnog fonda, EU Fonda za regionalni razvoj i Zagrebačke županije. Jutros su ga simboličnim rezanjem vrpce zajednički svečano otvorili premijer Andrej Plenković i župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić.

U prigodnom programu u holu goričkog srednjoškolskog centra, brojnim se uglednicima, među kojima su bili i ministri Radovan Fuchs, Šime Erlić i Damir Habijan, te gradonačelnik Velike Gorice, Krešimir Ačkar, kao i predstavnici gradova Samobora i Dugog Sela, te brojni drugi, obratio ravnatelj Srednje strukovne škole, Miroslav Antolčić, koji je istaknuo kako je prioritetni cilj bio osigurati učenicima kvalitetno i moderno obrazovanje, jer upravo se učenjem kroz rad mogu steći kvalitetna znanja i vještine. Istaknuo je i kako će se ovim projektom puno bolje povezati obrazovni sustav i gospodarstvenici.

Velikogorički gradonačelnik istaknuo je kako je otvorenjem RCK u Veliku Goricu došla – budućnost.

– Ovaj projekt je najbolji odgovor na zahtjeve tržišta rada, na deficit stručnog kadra. Cilj nam je da naši mladi ljudi budu već danas spremni za takve zahtjeve. Svjesni smo kako ovakvi projekti, koji nas i u tehnološkom smislu stavljaju uz bok najrazvijenijih zemalja Europe i svijeta, ne bi bili mogući bez ovako snažne podrške Vlade RH i financijskih sredstava bez kojih se nešto ovako vrijedno ne može provesti. Ovakvi projekti čine razliku između gradova i županija i pokazuju jeste li oni koji samo odgovaraju na izazove komunalne infrastrukture ili dajete gradu i dodatnu vrijednost. Kad gledate indeks razvijenosti, Zagrebačka županija je prvi put prešla i Istarsku županiju, no ništa od toga nije došlo slučajno. Želim da Velika Gorica i Zagrebačka županija i dalje budu uz bok najrazvijenijih zemalja, jer i ovaj nam današnji događaj pokazuje kojim putem i smjerom ćemo se razvijati u budućnosti – rekao je gradonačelnik Ačkar.

Župan Zagrebačke županije istaknuo je kako je u zadnjih dvadesetak godina njegova mandata izgrađeno i obnovljeno preko 50 objekata u sustavu školstva, no kako je ono čemu smo danas nazočili puno značajnije od novih škola.

– Svjedočimo postavljanju novih temelja strukovnih obrazovanja, razvoju naših obrtnika i poduzetnika naše županije. Tri centra izvrsnosti u Velikoj Gorici, Dugom Selu i Samoboru rezultat su suradnje Zagrebačke županije, Vlade RH i europskih institucija. Posebno nam je drago što smo županija u koji se doseljava sve veći broj ljudi, a tome su sigurno pridonijele i nove poduzetničke zone i poboljšanja komunalna infrastruktura u gradovima naše županije. Mladi će nakon završetka školovanja u ovim centrima sigurno s lakoćom naći posao u struci kod brojnih poduzetnika koji posluju u našim zonama, a upravo vape za stručnim kadrom. Kao inženjera me posebno veseli što se i kod učenika i roditelja mijenja odnos prema strukovnim zanimanjima, pa je interes veći od mogućnosti. Zagrebačka županija će u idućih pet godina osigurati još dva milijuna eura za rad sva tri centra izvrsnosti. I na kraju se zahvaljujem svima koji su na bilo koji način doprinijeli realizaciji ovog projekta kojim su udareni temelji nove budućnosti strukovnog obrazovanja – rekao je župan Kožić.

Premijer je prilikom govora na današnjoj svečanosti istaknuo kako je Vlada RH proteklih godina nastojala stvoriti preduvjete da Hrvatska kroz povezivanje samog početka obrazovnog ciklusa, preko snažnog gospodarstva i uvida u globalne trendove, bude u potpunosti uključena u nevjerojatno brzi napredak tehnologije na globalnoj razini.

– Četvrta industrijska revolucija mijenja zanimanja, radna mjesta, vodi nas u svijet budućnosti u kojemu već jesmo i zato vam čestitam na projektu koji je partnerstvo tri grada Zagrebačke županije i državnih institucija. To je jasan pokušaj osnaživanja magičnog trokuta – obrazovanja, gospodarstva i državnih institucija. Ovo je pravi primjer stvaranja generacija novih ljudi koji će zahvaljujući znanjima koje će steći u Regionalnim centrima kompetentnosti izaći na tržište rada puno spremniji od prijašnjih generacija. Zato smo mi kao Vlada prije nekoliko godina odlučili kroz ovaj model centara ići u pet područja – strojarstvo, elektrotehnika i računarstvo, turizam i ugostiteljstvo, zdravstvo i poljoprivreda. Sredstva koja su pri tome alocirana su prilično velika, to je 260 milijuna eura. Ovi centri su bitni za Hrvatsku jer su dobro geografski rasprostranjeni, dižu nivo srednjoškolskog obrazovanja i opremom i programom u tim školama. Zato vam od srce čestitam! Ovo je i dio naše šire politike ulaganja u naše obrazovanje. Kad smo 2016.g.preuzeli odgovornost proračun za znanost i obrazovanje je iznosio milijardu i 600 milijuna, danas je tri milijarde i 800 milijuna eura. Nismo slučajno odlučili da se iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti uloži čak dvije milijarde eura u obrazovnu infrastrukturu, od predškolskog do visokog obrazovanja i ulaganja u brojne sportske dvorane. To radimo s ciljem da svi mladi u Hrvatskoj mogu doći do približno jednakih šansi, da znaju da bez obzira gdje žive da će imati besplatan prijevoz, udžbenike i prehranu, što je ključan element za uspjeh i rezultate i ishode učenja u nizu drugih zemalja – poručio je premijer Plenković s današnjeg svečanog otvorenja Regionalnog centra kompetentnosti u Velikoj Gorici. Nakon svečanog dijela programa, u kojemu su nastupile i plesačice Megablasta, premijer se s uzvanicima uputio u obilazak učionica i radionica.

Naslovnica i fotografije u članku: G.Kiš, Cityportal.hr

Najave

Školarci i ovo ljeto imaju gdje pobjeći od dosade – stižu besplatne radionice za sve uzraste

Od kreativnih i STEM radionica do Game Cluba i mindfulnessa, Centar za djecu, mlade i obitelj i ove godine organizira raznolik program tijekom ljetnih praznika.

Objavljeno

prije 2 dana

26. svibnja 2026.

Objavio/la

Franjo Kompes

Ljetni praznici se bliže, a i ove godine će se održavati besplatne radionice zu organizaciji Centra za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica. Program traje od 23. lipnja do 28. srpnja 2026. godine, a obuhvaća kreativne, edukativne i zabavne sadržaje prilagođene različitim uzrastima.

Program je namijenjen različitim uzrastima, od predškolaca do srednjoškolaca, pa će svatko moći pronaći nešto za sebe. U ponudi su likovne i dramske radionice, igraonice, kreativno pisanje, mindfulness, STEM sadržaji, matematičke radionice i Game Club, ali i nešto opušteniji formati poput “Paint & Juicea”.

Najmlađi će moći sudjelovati u igraonicama i radionicama poput “Hokus pokusa” i “STEManja”, dok su za starije osnovnoškolce i srednjoškolce pripremljeni programi kreativnog pisanja, mindfulnessa i društvenih igara. Organiziran je i program podrške roditeljstvu.

Sve radionice su besplatne, a prijave se primaju radnim danom od 8 do 15 sati na brojeve 01/6231-734 i 091/6231-734 te putem e-maila [email protected].

Foto: Centar za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica/FB

Nastavite čitati

Najave

AI ulazi u učionice! Velikogorička škola otvara raspravu o granici između pomoći i varanja

Za stol sjedaju stručnjaci, učitelji, roditelji i učenici kako bi otvorili pitanja etike, znanja i budućnosti nastave.

Objavljeno

prije 2 dana

26. svibnja 2026.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: FB POU VG

Osnovna škola Eugena Kvaternika organizira panel raspravu “Umjetna inteligencija u obrazovanju: stavovi, praksa i etičke dileme”, koja će se održati u petak, 29. svibnja, u 14 sati u Dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica.

Na panelu će sudjelovati stručnjaci iz područja obrazovanja, psihologije i tehnologije, prof. dr. sc. Saša Mladenović, dr. sc. Lana Ceraj, dr. sc. Ivna Ivanković i učiteljica informatike Vjera Barbir Alavanja, dok će dio rasprave donijeti i perspektivu učenika koji odrastaju uz umjetnu inteligenciju. Projekt su, uz podršku ravnateljice Monike Brleković, pokrenule učiteljice Nataša Čurić i Dalia Kager, a kroz istraživanje prikupljaju se iskustva i stavovi svih uključenih u obrazovni proces.

Razgovor će moderirati školski psiholog Josip Banić, a među temama će biti pitanje može li umjetna inteligencija unaprijediti obrazovanje, gdje je granica između pomoći i prečaca te kako danas izgleda pojam znanja u vremenu kada odgovore generira nekoliko klikova.

Projekt se provodi u suradnji s Centrom za djecu, mlade i obitelj i Udrugom Turteh, uz podršku Grada Velike Gorice, a prijavu su moguće ovdje.

Nastavite čitati

Obrazovanje

Darko razvija AI za studente, a SAD pamti po jednoj rečenici policajca: “Vrijeme je da kupite sat”

Darko Pažin gostovao je na City Radiju i otkrio detalje projekta umjetne inteligencije na Hrvatskim studijima, govorio o opasnostima AI-ja, te iskustvu života u Americi.

Objavljeno

prije 6 dana

22. svibnja 2026.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Razgovarala: Gianna Kotroman

Na Hrvatskim studijima razvija se sustav umjetne inteligencije koji bi studentima već od nove akademske godine trebao pomoći u učenju i pripremi ispita. O projektu je u emisiji kod Gianne na City Radiju govorio Darko Pažin, viši informatičar u Računalnoj službi Hrvatskih studija, istaknuvši kako cilj nije klasični AI koji “pretražuje internet”, već zatvoreni sustav temeljen isključivo na materijalima profesora.

“Temelj je da profesor stavi svoju skriptu u AI te da traži po toj skripti, a ne po internetu. Samim time, profesor će biti zadovoljan što se učilo po njegovom, što je dobitak za naše studente”, objasnio je Pažin.

Time bi se, kaže, izbjegao jedan od najvećih problema današnje umjetne inteligencije, takozvana “halucinacijska stopa”, odnosno izmišljanje podataka i netočnih informacija.

“AI sam po sebi, izmišlja podatke, činjenice, to se zove halucinacijska stopa. AI je u manje rizičnim projektima super stvar. Postoje visokorizični projekti, npr. Zagreb će navodno uvoditi semafore koji će biti pod AI-em i tu bi već trebali pripaziti jer tu su ljudski životi u pitanju. S obzirom na situaciju, ovo što se tiče studenata, ograničio bi se pristup internetu i AI će imati pravo pretraživati samo skripte koje su profesori stavili”.

Projekt je trenutačno u fazi nabave opreme, a vrijednost cijele investicije procjenjuje se na oko 20 tisuća eura. Pažin ističe kako troškovi rastu proporcionalno broju korisnika i potrebnoj infrastrukturi.

Osim o tehnologiji, razgovor se dotaknuo i utjecaja umjetne inteligencije na tržište rada. Pažin smatra da će AI sigurno mijenjati brojna zanimanja, neovisno o njihovim industrijama.

“Evo čuo sam za slučajeve za OnlyFans, gdje se s pomoću umjetne inteligencije muškarci pretvaraju u jako lijepe žene i samim time izbacuju obične žene koje se muče sa svojom ekipom snimatelja. Lova ide tamo gdje ima više publike, tako da im kradu posao. Uskoro bi i odvjetnici mogli ostat bez poslova, ali opet imamo onu halucinacijsku stopu gdje je problem da AI izmišlja podatke pa ne možemo dati visokorizični posao u ruke umjetne inteligencije. Npr. izgubite nekretninu jer je AI izmislio podatke koji ne drže vodu”, govori Pažin.

Dio razgovora bio je posvećen i njegovom životu u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je od 1989. do 1993. igrao košarku i studirao poslovni menadžment na Sveučilištu Findlay u Ohiju.

“Tamo je dosta puno naših iseljenika tako da su me super primili tamo. Amerikanci su jako otvoreni ljudi, ali otvoreniji u svojoj znatiželji. Znali su me na cesti zaustaviti i pitati koliko sam visok, a da sam htio, mogao sam to naplaćivati, danas bi bio milijunaš i siguran sam da bi oni platili 25 centi da saznaju”, prisjeća se.

SAD je opisao kao društvo izrazito usmjereno na uspjeh i novac, a upravo ga je to naplata informacija jednog ostavila bez riječi.

“Kad sam još bio s jugoslavenskom reprezentacijom u Americi, išli smo u trgovački centar i bio je dogovor da se nađemo nazad svi u 19 i idemo u hotel. Naravno, nitko nije imao sat i dođemo u jednom trenutku do policajca da pitamo koliko je sati da vidimo koliko još imamo vremena, a on nam kaže da je vrijeme da kupimo sat. Oni to ovako gledaju, on je za taj sat dao određeni novac i zna koliko je sati, a mi bismo sad to besplatno saznali. Sve je u lovi”.

Na kraju razgovora, dotakli su se Darkovih shopping muka. Naime, kao čovjek visine 2,12 m i broja noge 78, odmah je lako zaključiti da je cijelo iskustvo kupnje veoma drukčije.

“Obuću još uvijek mogu kupiti u običnim dućanima, nosim broj 48, a hlače i košulje, e to je već veći problem. Prije sam lakše kupovao to jer kad bih ušao u dućan, uzeo bih najveći broj i riješeno, a danas kao da se standard promijenio i sve mi je malo, ali naletim nekad na nešto dobro, kao i svi drugi i to se onda odmah kupuje”, smije s Darko.

Nastavite čitati

Obrazovanje

FOTO Edukativni tjedan na Cipru uz umjetnu inteligenciju i Erasmus+

Objavljeno

prije 1 tjedan

19. svibnja 2026.

Objavio/la

David Jolić

Djelatnice Srednje strukovne škole Velika Gorica socijalna pedagoginja Marijana Šapina i nastavnica Mirna Trumbetaš, razrednica učenika s posebnim potrebama, boravile su od 18. do 24. travnja 2026. godine na Cipru, u Larnaci u sklopu 4. mobilnosti Erasmus+ projekta „UI nije bauk, već novi nauk!“. Tijekom petodnevnog tečaja „Alati umjetne inteligencije (UI) u obrazovanju“ (“Artificial Intelligence (AI) Tools in Education“) stekle su brojna nova znanja i iskustva o mogućnostima primjene umjetne inteligencije u suvremenom obrazovanju. Iako su u početku prema korištenju umjetne inteligencije u nastavi pristupale s određenom dozom opreza, kroz edukaciju su spoznale koliko UI može biti vrijedan alat u radu s učenicima – posebno u olakšavanju usvajanja gradiva, istraživanju sadržaja, pisanju edukativnih i završnih radova te izradi kreativnih i vizualno privlačnih prezentacija.