Povežite se s nama

Gospodarstvo

FOTO Polaganjem kamena temeljca Hrvatska pošta označila početak gradnje sortirnog centra

Prva faza vrijedna je 155 milijuna kuna, trajat će 18 mjeseci, a uključuje gradnju centra u kojemu će se nalaziti sortirnica, regalno skladište, podatkovni centar i upravna zgrada

Objavljeno

na

Polaganjem kamena temeljca Hrvatska pošta d.d. označila je početak gradnje novog sortirnog centra na ulazu u Veliku Goricu. Projekt je to vrijedan 345 milijuna kuna, a radi se o kapitalnoj investiciji, kakvu Pošta nije imala u posljednjih 70 godina.

“To je iskorak u automatiziranost i u proširenje logističkih kapaciteta Hrvatske pošte. Ova lokacija je idealna zbog blizine zračne luke i prometnih čvorišta što je za logistiku odlična pozicija, a pogotovo ako uzmemo u obzir da trenutno funkcioniramo u samom centru Zagreba, u Branimirovoj ulici koja je logistička ‘noćna mora’. Oko 200 vozila koja se dnevno kreću onom lokacijom, preselit će se na ovu”, objasnio je Ivan Čulo, direktor Društva Hrvatska pošta d.d..

16.05.2017. Velika Gorica – Položen kamen temeljac za gradnju novog sortirnog centra Hrvatske pošte. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Prva faza vrijedna je 155 milijuna kuna, trajat će 18 mjeseci, a uključuje gradnju 32.000 četvornih metara centra u kojemu će se nalaziti sortirnica, visoko regalno skladište, podatkovni centar, upravna zgrada te parking za 540 osobnih i tehnoloških vozila.

Svi zaposlenici Hrvatske pošte koji rade na poslovima sortiranja i logistike za oko godinu i pol dana preselit će u Veliku Goricu. Direktor Društva Čulo napominje kako će se automatizacijom poslovanja smanjiti broj radnika, ali kako promet paketima Hrvatske pošte na godišnjoj razini bilježi rast od 30 posto, te bi se kroz godinu do dvije broj zaposlenika trebao vratiti na sadašnji broj.

“Možemo reći da je ovo jedna od najvećih investicija posljednjih desetljeća kod nas u Velikoj Gorici. Mi smo ovdje spremni urediti Industrijsku ulicu koja će im služiti tijekom izgradnje, a sve ostalo, popratna križanja, koridori i prometnice su spremni. Napravit ćemo analizu čvorišta prije skretanja za Zračnu luku, desno za Gradiće i ravno za Veliku Goricu da vidimo hoće li ono moći podnijeti taj promet. Aktivirat ćemo i željeznički promet tako da zaposlenici koji će ovdje dolaziti mogu koristiti i taj vid prijevoza”, objasnio je gradonačelnik Dražen Barišić.

Dvije do tri godine nakon prve faze, Hrvatska pošta krenut će u gradnju administrativne zgrade kojom bi preselili upravljačke strukture:”Kompletna Jurišićeva, kompletna Branimirova i Harambašićeva, administracija i uprava, prelaze na novu lokaciju u Velikoj Gorici,” dodao je Čulo.

Galerija fotografija

Gospodarstvo

Nezaposlenost na najnižim razinama – evo gdje se najviše radi, a gdje najmanje

Prema novim podacima Državnog zavoda za statistiku, u trećem tromjesečju 2025. broj zaposlenih porastao je za 28 tisuća, dok je ostopa nezaposlenosti pala na 4,2 %.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Hrvatsko tržište rada nastavilo je pozitivan trend i u trećem tromjesečju 2025. godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U razdoblju od srpnja do rujna ove godine u Hrvatskoj je bilo zaposleno oko 1,72 milijuna ljudi, što je 28 tisuća više nego u istom razdoblju lani. Istodobno, broj nezaposlenih pao je na 75 tisuća, a stopa nezaposlenosti smanjena je na 4,2 %.

Rast zaposlenosti vidljiv je i kroz stopu zaposlenosti osoba u dobi od 15 do 64 godine, koja je dosegla 69,4 %. To je povećanje od 0,9 postotnih bodova u odnosu na treće tromjesečje 2024. godine. Gledano po regijama, najviša stopa zaposlenosti zabilježena je u Gradu Zagrebu, gdje radi čak 75,7 % radno sposobnog stanovništva. Na suprotnom kraju nalazi se Panonska Hrvatska sa stopom zaposlenosti od 62,7 %.

Sličan regionalni raspored vidi se i kod nezaposlenosti. Najniža stopa anketne nezaposlenosti zabilježena je u Sjevernoj Hrvatskoj, gdje iznosi 2,4 %. Najviša je ponovno u Panonskoj Hrvatskoj, s 7,2 % nezaposlenih.

Podaci ankete pokazuju i širu sliku radnog potencijala zemlje. U trećem tromjesečju 2025. Hrvatska je imala 3,31 milijun radno sposobnih stanovnika starijih od 15 godina. Od toga je 1,79 milijuna činilo aktivno stanovništvo, odnosno zaposlene i nezaposlene, dok je 1,52 milijuna bilo neaktivno.

Većina neaktivnih osoba ne sudjeluje na tržištu rada zbog starosti, bolesti, školovanja ili sličnih razloga, njih 1,09 milijuna. Manji dio čine osobe koje žele raditi, ali ne traže posao, kao i oni koji posao traže, ali ga trenutačno ne mogu prihvatiti.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Trgovište Gorycha – središte života turopoljskoga, postalo je pravom na sajam

Jedno od najstarijih naselja u Turopolju imalo je značajnu ulogu od 13. stoljeća do danas. 

Objavljeno

na

Da je Turopolje, odnosno Zagrebačko polje kako se nazivalo u prošlosti, bilo od davnina važno gospodarsko središte, pokazuju dokumentirani zapisi Emilija Laszowskog u kojima je prikupio zemljopis, narodopis i povijesni pregled Plemenite opčine Turopolja. 

Zahvaljujući njegovom svesku izdanom 1910. godine pronašli smo niz činjenica o životu stanovnika ovoga kraja, pa tako i najvećeg mjesta – Velike Gorice, a prebiranje po požutjelim stranicama uvijek donese čitatelju neki novi doživljaj prošlih vremena. 

Danas Velika Gorica obilježava 30.obljetnicu od dobivanja statusa grada, a iza ovog modernog doba u kojem uživa i status najprivlačnijeg grada za život, puno je minulih godina – tijekom kojih su, posebice turopoljski plemenitaši, ispisali početke napretka, organizaciju zajednice i običaje. 

Tako je Laszowski zapisao kako se Velika Gorica spominje u zapisima 1228. godine a kako Crkva Navještenja Blažene Djevice Marije zasigurno tu stoji od 13. stoljeća. Naime, ime grada spominje se kao sjedište župe, što je čini jednim od najstarijih naselja u Turopolju koje je imalo značajnu ulogu u povijesti od tada do danas. 

 

Od gotovo 50 naselja koja su pripadala Plemenitoj opčini turopoljskoj, koja ove godine obilježava 800 godina postojanja, najveće je i nekoć bilo trgovište Velika Gorica. 

 

Procvat je grad dobio razvojem trgovine, no za to je trebalo čekati dozvolu kralja.

Povijesna građevina u srcu Velike Gorice u kojoj je danas smješten Muzej Turopolja, nekada se zvala Turopoljski grad a u gradnji su sudjelovala mnoga naselja.

Laszowski nadalje piše kako su se 1615. dovažale daske, a 1617. gradio se strop za koji su se šibe i drvena građa dovozili iz općinske šume. Kurilovec, Kobilić Ilovnjak i Rakarje trebali su dovesti najveći broj vozova šiblja – 12, a slama za klak vozila se iz Donje Lomnice, Kurilovca, Kobilića, Plesa, Rakarja…a tko nije dao – plaćao je globu.

Zanimljivo je kako se iste godine u Velikoj Gorici spominje škola (župna trivijalna škola, na mjestu današnje OŠ Eugena Kvaternika), a 50 godina kasnije Velika Gorica je brojila 17 kuća.

IZVOR: Povijest plemenite opčine turopoljske (Svezak I) 1910. godina, Emilij Laszowski

Materijale ustupila: Anita Ivanušić Hlopec, Donje Podotočje

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Maloprodaja opet raste: listopad donio snažan skok i na mjesečnoj i na godišnjoj razini

Promet u trgovini na malo u listopadu nastavio je višegodišnji rast, s posebno izraženim povećanjem u neprehrambenom segmentu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pexels.com

U listopadu,  prema podacima Državnog zavoda za statistiku, promet hrvatskih maloprodajnih trgovina porastao je i u odnosu na rujan i u odnosu na isti mjesec prošle godine. Najveći doprinos rastu dali su prehrambeni i neprehrambeni proizvodi, čime se nastavio trend koji traje već više od dvije i pol godine.

Na mjesečnoj razini, sezonski i kalendarski prilagođen promet porastao je za 1,3 %. Trgovine koje prodaju prehrambene proizvode predvodile su oporavak uz rast od 2,9 %, dok je promet neprehrambenih proizvoda (bez goriva i maziva) povećan za 1,7 %.

Godišnji rast još je izraženiji. U usporedbi s listopadom 2024., realni promet porastao je za 4,1 %. Kategorija hrane, pića i duhanskih proizvoda zabilježila je povećanje od 1,6 %, dok su neprehrambeni proizvodi rasli čak 7,7 %.

U prvih deset mjeseci ove godine ukupni realni promet bio je 3,6 % viši nego u istom razdoblju lani, što potvrđuje stabilan uzlazni trend potrošnje.

Promatrajući izvorne indekse, rast su ostvarile sve trgovačke struke. Najveći utjecaj na nominalni rast imale su nespecijalizirane trgovine pretežno hranom, pićem i duhanom (+6,6 %), zatim sektor tekstila, odjeće, obuće i kožnih proizvoda (+12,6 %), te ljekarne i trgovine medicinskim, optičkim i kozmetičkim proizvodima (+10,3 %). Ukupno, nominalni promet na godišnjoj razini porastao je za 6,9 %.

Hoće li se takav ritam zadržati do kraja godine, ovisit će o predblagdanskoj potrošnji koja tradicionalno snažno utječe na rezultate.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Velika Gorica bilježi pad nezaposlenosti, otkrivamo koja se zanimanja najviše traže

Poslodavci su prijavili čak 324 slobodna radna mjesta.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Krajem listopada 2025. godine na području Ispostave Velika Gorica evidentirano je 937 nezaposlenih osoba, što predstavlja blagi pad u odnosu na rujan te gotovo dvopostotno smanjenje u odnosu na isti mjesec prošle godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, tijekom istog mjeseca posao je pronašlo 107 osoba, dok su poslodavci istovremeno prijavili ukupno 324 nova radna mjesta.

U listopadu su se među novozaposlenima najviše isticali skladištari i prodavači, svaki s po 11 zaposlenih. Slijede administrativni službenici i čistači s po pet novozaposlenih, dok je po tri radnika pronašlo posao u ugostiteljstvu i elektrotehnici.

S druge strane, potražnja poslodavaca bila je znatno veća od broja zaposlenih. Najviše je otvorenih pozicija zabilježeno za pomoćnike u nastavi, čak 37. Čistači su bili druga najtraženija skupina s 28 slobodnih mjesta, a slijede radnici na proizvodnoj liniji (25), odgojitelji predškolske djece (18) i poštari (17). Tražili su se i nastavnici, učitelji razredne nastave, čuvari, taksi-vozači, kuhari te medicinske sestre.

Iako se broj nezaposlenih smanjuje sporim tempom, velik broj prijavljenih radnih mjesta upućuje na dinamično razdoblje za tražitelje posla u mjesecima koji slijede.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Čokoladna priča iz Gorice! Otac i kćer predstavili svoje slatkiše – Nadam se da će uz njih odrastati i neke nove generacije

Marcela i njezin otac Dragutin iz Velike Gorice stvorili su brend Choco, koji je privukao pažnju diljem Hrvatske.

Objavljeno

na

Objavio/la

Velikogoričani Marcela Marković Halkić i njezin otac Dragutin Marković našli su se u središtu pozornosti zahvaljujući projektu “Startaj Hrvatska”. Njihov obiteljski brend Choco, koji spaja domaće bučine sjemenke i vrhunsku čokoladu, predstavljen je u četvrtoj epizodi nove sezone popularnog poduzetničkog projekta. Njihove proizvode uskoro ćete moći kupiti i na policama Spar trgovina diljem zemlje.

Priča o Choco brendu počela je u Velikoj Gorici, u obitelji koja čokoladu njeguje kroz tri generacije. Marcela, danas pokretačka snaga projekta, kaže da je čokolada za nju oduvijek bila više od slatkiša. “To je miris djetinjstva, nedjelje i topline. U našoj se obitelji čokolada oduvijek dijelila oko stola, a sada od nje i živimo”, ističe Marcela.

Ideja za spoj čokolade i bučinih sjemenki pojavila se nakon jednog putovanja kada su Marcela i njezin otac otkrili sličan proizvod. Vratili su se kući odlučni da naprave svoju verziju, koristeći bučine sjemenke s domaćih OPG-ova. “Kupili smo prve koštice, počeli ih čokoladirati i malo po malo došli do savršene kombinacije”, prisjeća se Dragutin.

Projekt Startaj Hrvatska otvorio je Markovićima priliku da svoj proizvod predstave široj publici i plasiraju ga u trgovine. “Nadam se da će uz njih odrastati i neke nove generacije”, zaključuje Marcela.

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno