Povežite se s nama

Gospodarstvo

FOTO Pogledajte kako je mraz uništio vinograde u Vukomeričkim goricama

Temperatura se spustila na -3 Celzijeva stupnja

Objavljeno

na

U mnogim područjima u unutrašnjosti zemlje mraz je počinio velike štete na poljoprivrednim kulturama. Znatnu štetu bilježe vinogradari u Vukomeričkim goricama, gdje je uništeno od 10 do 25 posto vinove loze. Predsjednik Udruge vinara i vinogradara ‘Grozd’ Vlado Mikulčić kaže kako su mnogi pokušali zaštititi svoj vinograd, ali u tome nisu uspjeli zbog neočekivano niske temperature zraka za ovaj dio godine.

“Naime, presudna je bila noć s četvrtaka 20. na petak 21. travnja, kada se temperatura spustila na -3 stupnja, što vinova loza usprkos preventivnim prskanjima i paljenjem vatre odnosno dimu na pojedinim vinogradarskim područjima Vukomeričkih gorica nije izdržala”, kaže Mikulčić.

Ipak, vinogradari se nadaju da će se naknadnim prskanjem vinova loza uspjeti malo oporaviti, a time i donekle ublažiti nastala šteta.

Galerija fotografija/Foto: Vlado Mikulčić

Gospodarstvo

Traži se odgoda zabrane benzinaca i dizelaša! „Industriji treba dati prostor za inovacije”

Iako zabrana novih benzinskih i dizelskih vozila 2035. ostaje na snazi, Europska komisija je pod pritiskom industrije i članica poput Njemačke i Italije, koje traže iznimke za vozila na obnovljiva goriva.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Kelly/pexels.com

„EU treba promijeniti kurs i dopustiti prodaju benzinaca i dizelaša i nakon 2035. godine, ako se emisije ugljika mogu nadoknaditi”, poručio je Manfred Weber, čelnik najveće političke skupine u Europskom parlamentu, Europske pučke stranke. Kako prenosi Poslovni.hr, u razgovoru za Financial Times, Weber je istaknuo da bi kupci i dalje trebali imati mogućnost odabira tradicionalnih motora, uz uvjet da se emisije kompenziraju, primjerice kroz skladištenje CO2.

„Koristim motor s unutarnjim izgaranjem i klasično gorivo, ali onda plaćam za skladištenje CO2 u tlu – vjerojatno je to poslovni model budućnosti“, rekao je Weber, navodeći kao alternativne opcije i hibride te vozila s produženim dometom.

Njegov apel dolazi u osjetljivom trenutku za europsku automobilsku industriju. Veliki proizvođači poput Volkswagena i Boscha prošle su godine najavili tisuće otkaza, suočeni s rastućim troškovima i konkurencijom iz Kine. Paralelno, SAD pod administracijom Donalda Trumpa uveo je carine od 25 % na uvoz automobila, dok je Velika Britanija nedavno ublažila ciljeve vezane uz električna vozila, omogućivši prodaju hibrida do 2035.

Iako zabrana novih benzinskih i dizelskih vozila 2035. ostaje na snazi, Europska komisija je pod pritiskom industrije i članica poput Njemačke i Italije, koje traže iznimke za vozila na obnovljiva goriva. Povjerenik za klimu Wopke Hoekstra, također iz redova EPP-a, više je puta ponovio predanost ciljevima iz 2035., iako se predviđa revizija zakona 2026.

U međuvremenu, prodaja električnih vozila bilježi rast – podaci ACEA-e pokazuju porast od 28,4 posto u prva dva mjeseca ove godine, a u Njemačkoj čak 41 posto.

Weber je naglasio kako je cilj EPP-a pomiriti gospodarski rast i zaštitu okoliša. „Moramo to učiniti na tehnološki neutralan način. Postoji mnogo novih tehnologija danas“, rekao je, dodajući kako bi industriji trebalo prepustiti slobodu inovacije u postizanju ekoloških ciljeva.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

ŽUPANIJA Poduzetnici početnici dobili bespovratna sredstva za start

Zagrebačka županija dodijelila im je 390 tisuća eura vrijedne ugovore.

Objavljeno

na

Poduzetnici su pokretači gospodarskog razvoja, a njihova uspješnost uvelike ima utjecaj na proračunska sredstva.

Zagrebačka županija od svojih početaka vrednuje njihov poslovni put i iz godine u godinu osigurava sve veće iznose bespovratnih potpora u nekoliko kategorija.

Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Gledajući kompletnu sliku izdvajanja, Županija poduzetnike prati od samog početka poslovanja. Tako je zamjenik župana Damir Tomljenović danas dodijelio 390 tisuća eura vrijedne ugovore o bespovratnim potporama poduzetnicima početnicima. Temeljem javnog natječaja sredstva u iznosu do 2.000 eura ostvarilo je 206 poduzetnika početnika, odnosno svi koji su ispunjavali uvjete natječaja.

–Prvo bih pohvalio poduzetnike Zagrebačke županije koji su po svim relevantnim podacima u samom vrhu Republike Hrvatske, a njihov kvalitetan i dobar rad važan je za Županiju jer oni pune županijski Proračun, kako bi se dalje iz njega izdvajala sredstva za potrebne namjene. Riječ je o važnim projektima poput izgradnje škola i prometne infrastrukture, i stoga je naša obveza i zadatak osigurati poduzetnicima bespovratna sredstva kojim će unaprijediti svoje poslovanje – istaknuo je Tomljenović.

Foto: Zagrebačka županija

Podsjetimo kako je samo u ovoj godini Županija za svoje poduzetnike osigurala ukupno 3 milijuna eura bespovratnih potpora.

–Od toga je 2,1 milijun namijenjen poduzetnicima s ciljem povećanja konkurentnosti, zatim novost od ove godine, bespovratna sredstva u visini pola milijuna eura poduzetnicima za ugradnju fotonaponskih ćelija, te za početak poslovanja  390 tisuća eura – naveo je zamjenik župana.

Foto: Zagrebačka županija

Jedan od ovogodišnjih dobitnika potpore je Vedran Damjanović, vlasnik obrta za usluge, trgovinu i proizvodnju TerraSens.

–Bavim se preciznom poljoprivredom, odnosno razvojem senzora za preciznu poljoprivredu, kao što je senzor vlage tla i primjenom dronova u poljoprivredi, poput snimanja ili prskanja usjeva dronovima. Potporu Zagrebačke županije dobio sam za nabavu CNC stroja kojim ću sam moći izrađivati prototipove elektroničkih pločica potrebnih za izradu senzora, što će mi smanjiti troškove budući da ih moram uvesti iz inozemstva što je jako skupo i iziskuje puno vremena za dostavu – objasnio je Damjanović.

Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal

Preostali dio bespovratnog novca i dalje čeka poduzetnike!

2,1 milijun eura vrijedan natječaj za dodjelu bespovratnih potpora subjektima malog gospodarstva koji se bave proizvodnim i neproizvodnim djelatnostima s ciljem povećanja konkurentnosti, i dalje je otvoren, i to do 15. svibnja.

Za proizvodne djelatnosti moguće je ostvariti bespovratnih sredstva u maksimalnom iznosu do 10 tisuća eura, a za neproizvodne djelatnosti maksimalni iznos potpore je 4 tisuće eura.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Zagrebačka županija među najuspješnijima po iskorištavanju EU fondova! U četiri godine rast od 332 %

U promatranom razdoblju aktualnog mandata, Zagrebačka županija se pozicionirala kao jedna od pet vodećih po trendu postotnog rasta povučenih sredstava iz europskih fondova.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Zagrebačka županija, s još nekoliko hrvatskih regija, ostvarila je izniman rast u povlačenju sredstava iz europskih fondova u razdoblju od 2021. do 2024. godine. Prema analizi portala Župan.hr, temeljene na skupnom indeksu koji uzima u obzir iznos povučenih sredstava po stanovniku i udio u ukupnim sredstvima svih županija, Zagrebačka županija bilježi rast povučenih sredstava od čak 332 % u odnosu na prethodni četverogodišnji mandat (2017.–2020.).

U promatranom razdoblju aktualnog mandata, Zagrebačka županija se pozicionirala kao jedna od pet vodećih po trendu postotnog rasta povučenih sredstava iz europskih fondova. Rast od 332 % stavlja ju odmah iza Krapinsko-zagorske (582 %) i ispred Splitsko-dalmatinske (250 %), Osječko-baranjske (234 %) i Dubrovačko-neretvanske županije (160 %).

U apsolutnim brojkama, Zagrebačka županija je u posljednje četiri godine povukla 7,1 milijun eura više nego u prethodnom mandatu. Kada se gleda udio u ukupno povučenim sredstvima svih županija, taj udio porastao je za dva postotna boda.

Ukupno gledano, hrvatske županije su u aktualnom mandatu (2021.–2024.) povukle približno 1,1 milijardu eura iz EU fondova, što je više nego dvostruko u odnosu na prethodni mandat, kada je taj iznos bio 453 milijuna eura. Bez uključivanja Grada Zagreba, županije su u prethodnom mandatu povukle 367,7 milijuna eura, dok je u aktualnom taj iznos narastao na 711,7 milijuna eura.

Velik dio sredstava u ovom razdoblju odnosi se na obnovu od potresa, ulaganja iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), izgradnju škola, vrtića, sportskih dvorana, centara za starije, kao i na projekte u sklopu ITU mehanizma i industrijske tranzicije.

U novom financijskom razdoblju (2021.–2027.) Hrvatska ima na raspolaganju 25 milijardi eura, s posebnim naglaskom na teritorijalnu ravnotežu i ulaganja u slabije razvijena područja. Planira se više od 200 novih natječaja vrijednih više od 4 milijarde eura samo u ovoj godini, što otvara nove prilike i za Zagrebačku županiju da dodatno kapitalizira svoj rastući potencijal.

Zagrebačka županija jasno pokazuje da zna prepoznati i iskoristiti prilike koje nude europski fondovi. Ako se zadrži ovaj smjer, u sljedećim  bi godinama mogla postati jedan od najuspješnijih primjera regionalnog razvoja financiranog sredstvima Europske unije.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Hrvati će za Uskrs potrošiti više nego lani! Saznajte o kojim se brojkama radi

Blagi rast maloprodaje i viši prosječni računi upućuju na veću potrošnju uoči ovogodišnjeg Uskrsa. Prema procjenama, riječ je o 9 % više u odnosu na 2024.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Tradicionalna uskrsna košarica/Emica Elvedji/PIXSELL

Uoči uskrsnih blagdana, građani Hrvatske ove godine mogli bi potrošiti više nego prošle, pokazuju pozitivni gospodarski pokazatelji i rast prometa u maloprodaji. U razdoblju od četiri tjedna pred Uskrs, procjenjuje se kako će ukupna potrošnja premašiti 1,95 milijardi eura, što je 9 % više nego 2024. godine.

Hrvatska gospodarska komora (HGK) prenosi kako je prošle godine, u istom razdoblju, u trgovini na malo (bez trgovine motornim vozilima i motociklima) zabilježeno 1,80 milijardi eura prometa. Najveći dnevni promet bio je na Veliki petak, 29. ožujka, kada je ostvareno 97 milijuna eura.

Ovogodišnji pokazatelji također idu u prilog povećanoj potrošnji. U usporednom periodu zabilježen je rast broja fiskaliziranih računa od 2,10 %, porast iznosa fiskaliziranih računa za 9,54 % te povećanje prosječnog računa za 5,75 %.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, kalendarski prilagođeni promet u maloprodaji u prva dva mjeseca ove godine realno je porastao za 3,5 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U veljači je godišnji rast iznosio 2,6 %, čime se pozitivan trend nastavlja već 23 mjeseca zaredom. Ipak, na mjesečnoj razini u veljači je zabilježeno blago usporavanje, s padom od 0,9 % u odnosu na siječanj 2025.

„S obzirom na to da je osobna potrošnja najveća sastavnica bruto domaćeg proizvoda (BDP), nastavak rasta maloprodajnog prometa u prvim mjesecima ove godine upućuje na stabilan gospodarski rast i u prvom tromjesečju 2025., unatoč izazovima koje sa sobom nose geopolitičke neizvjesnosti. Uskrs, koji ove godine kalendarski pada kasnije, tradicionalno se povezuje s početkom turističke sezone, što može dodatno utjecati na potrošnju“, poručila je Maja Bogović, direktorica Sektora za trgovinu HGK.

U segmentu proizvoda koji se najčešće kupuju za Uskrs, došlo je do promjena u cijenama. Od osnovnih namirnica za kolače pojeftinili su šećer (–9,1 %), jaja (–0,9 %) i brašno (–0,4 %), dok su poskupjeli suho voće i orašasti plodovi (+12,5 %) te čokolada (+26 %).

Kada je riječ o drugim prehrambenim proizvodima koji se često nalaze na blagdanskom stolu, cijene su se također kretale u različitim smjerovima. Pojeftinili su krumpir (–9 %), svinjetina (–2 %), smrznuta riba (–2,5 %), svježe povrće (–1 %) i maslinovo ulje (–5 %). S druge strane, skuplji su janjetina (+5 %), meso peradi (+0,5 %), suho ili usoljeno meso (+3,3 %) te svježa ili rashlađena riba (+9,3 %).

Hrvatska gospodarska komora ponovno apelira na građane da pri kupnji biraju domaće proizvode označene znakovima „Hrvatska kvaliteta“ i „Izvorno hrvatsko“, čime izravno potiču domaću proizvodnju i jačaju konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Riječ je o poruci koja je u središtu kampanje „Kupujmo hrvatsko“ već gotovo trideset godina.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Cijene kave i čokolade padaju padaju na tržištu, ali to ne znači da će biti jeftinije u trgovinama

Premda trenutačno padaju cijene sirovina na svjetskom tržištu, to ne znači nužno da će proizvodi poput kave i čokolade pojeftiniti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Izvor: pexels.com

Cijene sirovina od kojih se proizvode kava i čokolada – kave robuste i kakaovca – u posljednje vrijeme snažno padaju i često se mijenjaju. Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) upozorava da su razlozi za to carine, vremenske nepogode i promjene u svjetskoj trgovini.

Prema njihovim podacima koje prenosi Lider, cijena kave vrste robusta pala je u ožujku za 1,7 %, a pad se nastavio i u travnju. Sada se cijena kreće oko 342 centa (3,42 dolara) po funti. Robusta je vrsta kave koja se često koristi u instant napitcima i jeftinijim mješavinama.

Glavni razlog za pad cijene su nove carine koje su Sjedinjene Američke Države uvele na kavu iz Vijetnama i Indonezije zemalja koje proizvode velike količine robuste. Takve mjere obično znače da će kava poskupjeti na američkom tržištu, pa trgovci naručuju manje, što dovodi do pada cijene na burzama. Osim toga, Brazil je zbog pada vrijednosti svoje valute pojačao izvoz kave, pa se na tržištu pojavilo još više robe. Tome su pridonijeli i dobri vremenski uvjeti za berbu. No unatoč višku kave, Vijetnam je smanjio procjenu ovogodišnje proizvodnje, što bi moglo donekle usporiti pad cijena.

Slična situacija događa se i s kakaovcem, biljkom od koje nastaje čokolada. U ožujku je cijena pala za gotovo 19 %, a loši trendovi nastavljaju se i u travnju. Glavni razlog su nove carine koje je SAD uveo na uvoz iz afričkih zemalja poput Obale Bjelokosti i Gane, koje su među najvećim proizvođačima kakaovca. Uz to, dugotrajna suša u Obali Bjelokosti ugrozila je ovogodišnju berbu, koja bi mogla biti najslabija u posljednjih deset godina. Zbog toga se očekuju problemi s opskrbom, iako je trenutačno cijena pala.

Velike kompanije koje proizvode slatkiše, Hershey i Mondelez, upozorile su da bi cijene njihovih proizvoda mogle porasti i do 50 %. Moguće je i da će neke tvrtke početi koristiti druge sastojke umjesto kakaovca kako bi smanjile troškove.

Prema procjeni HUP-a, cijena kakaovca bi se u sljedećim mjesecima mogla stabilizirati na oko 8.500 dolara po toni, no i dalje se očekuju veliki skokovi i padovi, zbog nestabilnih vremenskih uvjeta i političkih odluka.

Premda trenutačno padaju cijene sirovina na svjetskom tržištu, to ne znači nužno da će proizvodi poput kave i čokolade pojeftiniti. Naprotiv, potrošače bi mogle dočekati više cijene u trgovinama, jer globalna tržišta sve teže predviđaju budući razvoj događaja.

Nastavite čitati

Reporter 447 - 17.04.2025.

Facebook

Izdvojeno

Sva prava pridržana © 2022 e-Radio d.o.o.