HOTNEWS
FOTO Od velečasnog Tešneka oprostili su se mnogi, pokopan je u obiteljskoj grobnici
Posljednje zbogom u društvu stotinjak svećenika, lanova obitelji, rodbine, prijatelja i mnogobrojnih vjernika…
Na groblju u Svetom Križu Začretju, jučer je održan posljednji ispraćaj ščitajevskog svećenika Stjepana Tenšeka. Prije samog odlaska prema groblju, održana je misa i obred u crkvi Uzvišenja Svetog Križa, a koje je predvodio zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski.
U zajedništvu sa stotinjak svećenika i u nazočnosti članova obitelji, rodbine, prijatelja i mnogobrojnih vjernika, biskup Gorski je u homiliji naglasio da nakon nedavnog susreta s vlč. Tenšekom „nije niti slutio iznenadni gubitak brata svećenika koji je volio svoj poziv i sve ljude oko sebe.“
Poručio je da se službu svećenika u župi, evanđelje, propovijedanje, sakramente i slavljenje otajstva može razumjeti samo pod perspektivom vječnosti „jer bi u suprotnom oni bili samo pusti obred bez ikakvog značenja za nas i za naše spasenje“.
– Naš brat svećenik Tenšek pričestio se Tijelom i Krvi Kristovom, hranom koja nam je izvor vječnoga života i spasenja i tako se je okrijepljen otajstvom života i ljubavi preselio u vječnost. Djelovao je na devet župa Zagrebačke nadbiskupije te je stekao različita iskustva koja su mu pomogla da bude čovjek, svećenik koji će duhovno obogatiti zajednicu kojoj je poslan da bude navjestitelj Božje Riječi – istaknuo je monsinjor Gorski.
Foto: Zagrebačka nadbiskupija
Na kraju misnoga slavlja izrazio je sućut uime zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše i kardinala Josipa Bozanića svim ožalošćenim župljanima i bližnjima vlč. Tenšeka.
Prije ophoda prema groblju od tijela velečasnog Tenšeka sjećanjima i zahvalama oprostio se, uime generacije, velečasni Dragutin Šengula. Prisjetio se dolaska u sjemenište koji im je protekao u povezanosti jedni s drugima, a koje se nastavilo i tijekom svećeničkog služenja.
– Posebno su nam bili dragi odlasci s ocima isusovcima u Savski Nart, gdje smo kao djeca sa sela pomagali u poljoprivrednim poslovima da bi se mi sjemeništarci prehranili. Nakon dolaska u Bogosloviju na osobit način Štef je gajio osobitu ljubav prema glazbi i pjesmi te smo proputovali puno toga promovirajući crkvenu glazbu ali duhovno zvanje kao poziv. U svome svećeničkom pozivu puno toga smo organizirali na našim župama, a posebno ističem hodočašća na kojima se uz pjesmu, druženje naš Štef isticao humorom, smiješkom i lijepom riječju za svakog čovjeka s kojim se susreo – rekao je Šengula.
Foto: Zagrebačka nadbiskupija
Od omiljenog svećenika oprostili su se i župljani Župe svetog Martina u Šćitarjevu gdje je Tenšek proveo 11 godina svećeništva. Oproštajni govor održala je Svjetlana Matić koja je istaknula jednostavnost svećenika.
– Dragi Bog našem župniku dao je mnogobrojne talente koje on nije sebično zakopao već ih dijelio sa svojim župljanima gradeći duhovno i materijalno sve ono za što se ukazala potreba u župnoj zajednici. U našu župu došao je kada je bio najpotrebniji, gdje se svima nama nesebično darovao, hrabrio nas i obnavljao naše sakralne objekte – podsjetila je te posebno istaknula Tenšekov rad s mladima.
Foto: Zagrebačka nadbiskupija
Velečasni Tenšek pokopan je u obiteljsku grobnicu u Svetom Križu Začretju, a na groblju uz veliko mnoštvo vjernika okupili su se i lovci iz 25 lovačkih društava.
Foto: Zagrebačka nadbiskupija
Foto/izvor: Zagrebačka nadbiskupija/Darko Fiket/Andreja Kovačić
HOTNEWS
FOTO Jurjevski krijes u Velikoj Mlaki – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta
Jurjevski krijes zapaljen je i ove godine u Velikoj Mlaki, uoči blagdana sv. Jurja, u srijedu 22. travnja 2026. godine. Riječ je o jednom od najprepoznatljivijih i najljepših običaja Turopolja, koji simbolično označava dolazak proljeća, obnovu života i snagu zajedništva. Ovogodišnje obilježavanje ima i posebno povijesno značenje – Velika Mlaka slavi 700. obljetnicu prvog službenog spomena mjesta, čime se Jurjevo 2026. dodatno upisuje u kulturni i identitetski okvir lokalne zajednice.
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Program je održan uz pokroviteljstvo Plemenite opčine turopoljske i sudjelovanje brojnih lokalnih udruga: Sučija Velika Mlaka, KUD Velika Mlaka, Društvo žena Velika Mlaka, DVD Velika Mlaka, Podružnica umirovljenika Velika Mlaka, Plesni klub Barbara, UVDR VG – Klub Josip Zidar, URV 2. gardijske brigade Gromovi (Zagrebačka podružnica) te Mjesni odbor Velika Mlaka.
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Očuvanje običaja kroz pjesmu i ples Za kulturno-umjetnički program zaslužan je bio KUD Velika Mlaka, koji je kroz folklorni i glazbeni nastup prikazao kako se nekada obilježavalo Jurjevo. Izvedene su tradicionalne pjesme koje su pratile jurjaške ophode kućama, poput ”I ovo se klanja” i ”Lepi Juro”, ”Turopolje moje drago” te ”Naše selo Mlaka je”, velikomlačka himna. Tijekom nastupa mlađi članovi KUD-a podijelili su grančice, simbol obnove i života, čime se dodatno naglašava povezanost tradicije i mlađih generacija.
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Svečani trenutak – paljenje Jurjevskog krijesa Vrhunac večeri bilo je paljenje Jurjevskog krijesa, nakon čega je uslijedilo druženje uz tradicijske turopoljske kolače među kojima su zlevanka, buhtle, gibanica te Turopoljska savijača od čvaraka i sira.
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Organizatori ističu kako Jurjevo u Velikoj Mlaki nije samo kulturna manifestacija, već i važan dio očuvanja lokalnog identiteta te povezivanja generacija. U nadi da će se nagodinu okupiti opet, podsjetili su na poznatu turopoljsku izreku: ”Tko ni pri kresu, taj bu k letu v lesu.”
Tekst: Ivana Andrić Penava, predsjednica Društva žena Velika Mlaka
Galerija fotografija
CityLIGHTS
FOTO Grad koji raste iz dječjih ideja: Velika Gorica dobila svoje ‘Drvo budućnosti’
Budućnost ovoga grada pripada djeci i njihove poruke ćemo probati implementirati u što kraćem vremenskom roku na zadovoljstvo svih.
Velika Gorica ovogodišnji Dan planeta Zemlje obilježila je instalacijom „Drvo budućnosti Velike Gorice“, koja je danas u 11 sati bila predstavljena na Trgu Stjepana Radića uz sudjelovanje gradonačelnika Krešimira Ačkara.
Poseban naglasak stavljen je na uključivanje djece – učenici trećih razreda goričkih osnovnih škola sudjelovali su u programu ispisujući svoje ideje o očuvanju okoliša i razvoju grada na simboličnim „listovima“.
Instalacija, visoka tri metra i izrađena od kartona, zamišljena je kao otvoreni prostor za poruke najmlađih o održivijoj budućnosti. Time projekt dobiva i edukativnu dimenziju, potičući djecu na promišljanje o okolišu i vlastitoj ulozi u zajednici.
Gradonačelnik Krešimir Ačkar istaknuo je važnost uključivanja najmlađih u ekološke teme od najranije dobi: “Okupili smo se po prvi puta oko našega drva budućnosti grada Velike Gorice, koja na najljepši mogući način simbolizira ono što smo danas željeli u ime Dana planeta Zemlje pokazati. Inicijativu u kojoj se naši najmlađi već od rane predškolske i školske dobi odgajaju s ekologijom, vodeći računa o svemu onome kako ćemo ostaviti planet”.
Cijeli koncept razvijen je i proizveden lokalno, u suradnji s tvrtkom Velprom, a temelji se na principima kružne ekonomije. Nakon završetka događanja, skulptura će biti u potpunosti reciklirana.
Kako bi se inicijativa proširila i na najmlađe sugrađane, mini verzije „Drva budućnosti“ bit će postavljene u 15 goričkih vrtića. Ačkar je pritom naglasio opseg aktivnosti: “Oko 15 manjih stabala je zasađeno u našim dječjim vrtićima i osnovnim školama. Ono što je jako bitno, 40 pravih stabala će se danas zasaditi. Svi zajedno moramo još više raditi, prionuti i odgojiti djecu da upozoravaju okolinu oko sebe na bitnost zaštite prirode i da čuvamo planet jer on je naš jedan jedini”.
‘Dječja zrelost je nevjerojatna’
Uključivanje djece u projekt otvorilo je i pitanje njihove percepcije ekoloških problema. Na upit o tome razumiju li dovoljno složenost problematike, gradonačelnik je poručio: “Nevjerovatno je koliko često puta se nađete u situaciji da vas iznenadi njihova zrelost. Upravo danas su oni manifestirali na najbolji mogući način svoju zrelost, gdje pohvaljujem sve one koji zajedno s njima kreativno sudjeluju u tome dijelu njihovog života. Budućnost ovoga grada pripada njima i njihove poruke ćemo probati implementirati u što kraćem vremenskom roku na zadovoljstvo svih.”
Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal
CityLIGHTS
Panel rasprava ‘Od ormara do otpada’: Što bacamo i koliko to košta okoliš
Posebno je istaknuto kako male svakodnevne odluke potrošača mogu imati šire posljedice.
Problem sve većih količina odbačenog tekstila i njegov utjecaj na okoliš bio je u fokusu javne rasprave održane u Regionalnom centru kompetentnosti u Velikoj Gorici, gdje je otvorena tema odgovornijeg odnosa prema odjeći i potrošačkim navikama.
Događanje pod nazivom „Od ormara do otpada: priča o tekstilu koji bacamo” okupilo je stručnjake i predstavnike različitih institucija, a organizatori su bili Veleučilište Velika Gorica i Turistička zajednica grada Velike Gorice kao suorganizator.
U raspravi je naglasak stavljen na činjenicu da se tekstilna industrija ubrzano razvija, dok se odjeća sve kraće koristi prije odbacivanja, što dodatno opterećuje sustave gospodarenja otpadom i okoliš. Sudionici su pritom otvorili pitanje recikliranja i ponovne uporabe kao ključnih elemenata u smanjenju negativnog utjecaja.
Posebno je istaknuto kako male svakodnevne odluke potrošača mogu imati šire posljedice, te kako promjena navika može doprinijeti održivijem pristupu odjeći i smanjenju otpada u cjelini.
U panelu su sudjelovali predstavnici VG Čistoće, Gimnazije Velika Gorica, Ekonomske škole, Srednje strukovne škole, Turističke zajednice grada Velike Gorice, VEGORA-e i Veleučilišta Velika Gorica, koji su temu obradili iz različitih profesionalnih i obrazovnih perspektiva.
HOTNEWS
VIDEO Tamburaški orkestar HRT-a održao koncert u Kravarskom u spomen na Ivana Potočnika
Riječ je o 32. izdanju glazbenog programa koji je privukao brojne posjetitelje i donio prepoznatljiv tamburaški ugođaj.
-
HOTNEWSprije 6 danaZagrebačka županija financira liječenje u Naftalanu: poznati uvjeti i rokovi
-
Moja županijaprije 5 danaTamburaši HRT-a ispunili crkvu u Kravarskom – ovogodišnji koncert posvećen pokojnom Ivanu Potočniku
-
Vijestiprije 5 danaBez struje u više naselja, provjerite jeste li na popisu
-
CityLIGHTSprije 24 sataHanka najavila koncert u Velikoj Gorici: ‘Jedva čekam da zajedno zapjevamo’