Zakoračite li u dvorište obiteljske kuće u Čretu Posavskom pomislit ćete da ste ušli u svijet neke basne. Naime, neke od životinja koje ovdje žive zaista mogu govoriti. Naravno, radi se o papigama. Njih je na na ovom imanju više od 200, a već ćete s ulice čuti da se radi i o različitim vrstama jer zvukova koje puštaju nevjerojatno je puno. No, one tu nisu same. Društvo im prave i psi, konj arapskog tipa, ribe, japanske prepelice i kokoši. Pomalo ‘pomaknuto’ činit će vam se što je pas koji ovdje živi veći od konja. Radi se pasmini Cane Corso koji može narasti i do 70 centimetara u grebenu. A kada shvatite da je konj zapravo poni, i to dvomjesečno ždrijebe, stvari će postati malo jasnije. Osim tri psa i šest ponija, ovim će dvorištem uskoro trčati i patuljaste koze i patuljaste ovce te, pazite sad, skakutati patuljasti klokan!
Već iz uvoda jasno je da na ovom imanju živi netko očaran životinjama. On je Zvjezdan Kovač, a svoju je ljubav prema životinjama pretvorio u posao. Vlasnik je OPG-a, a još kao dijete zavolio je ptice, pa se sada bavi njihovim uzgojem i prodajom. Uglavnom uzgaja papige, ali odavno je proširio djelatnost i na potpuno druge vrste životinja.
– Imao sam sove, golubove i jastrebove. Bila mi je u to vrijeme velika želja nabaviti japanske prepelice jer su imale šarena jaja, ali roditelji nisu dali. Ipak sam ih nabavio kad sam otišao na fakultet. Od malih nogu volim ptice, a i odrastao sam među životinjama. Nekako mi je to u korijenima. Kažeš si još ću jedno, pa onda još jedno i kad se okreneš, više nema povratka – kaže ovaj rođeni Slavonac, koji se uzgojem papagaja bavi već 25 godina, a čak mu je i zvono na mobitelu – pjev ptica.
Prvi kućni ljubimac bila mu je papigica tigrica, a od tada se želja za novim vrstama samo povećavala. U jednom trenutku u kući je držao i sovu koja je ispala iz gnijezda. Othranio ju je i pustio. Danas ima oko 200 ptica. Dio je matično jato, odnosno služi za rasplod, dio su kućni ljubimci, a dio je uzgojen za prodaju i tek će postati nečiji kućni ljubimci. Godišnje proda oko 150 ptica, a u posljednjih nekoliko godina iznimno je popularna Žako papiga.
– Radi se o ptici srednje veličine. Živi više od 50 godina i ako se s njom radi može naučiti razgovarati. Može naučiti oponašati ton i boju glasa različitih osoba, a ono što govore uvijek ima smila. Žako, koji je bio kod mojih roditelja u Slavoniji, nije nikad rekao dobro jutro navečer ili laku noć ujutro, sve je povezao i znao je što to znači – objašnjava Kovač i dodaje kako ovaj posao uz Žakoa, koji se još od jutra počne pričati i zafrkavati ukućane i psa, dobije potpuno novu čar.
Papige Žako su na listi ugroženih životinja, a Zvjezdan Kovač ima i neke još rjeđe. Među njima su papige Oratrix Amazona i vojničke Are. Cijena nekih od tih ptica doseže cijenu i 12 tisuća kuna.
– Želja nam je nabaviti još rijetkih ptica i probati ih uzgojiti. Svaka nova ptica i novi par je novi izazov za uzgajivača. Kada dobiješ potomstvo, onda je to potvrda da ideš u dobrom smjeru. Volio bih nabaviti i neke skuplje ptice, ako financije budu dopuštale. Ima ptica koje koštaju i 100 tisuća eura jer su rijetke i u svijetu, ne samo u Hrvatskoj. Hijacintna ara me jako privlači, ugrožena je i prekrasna. Cijena joj je oko 20 tisuća eura. Ali nekada nisu presudni ni novci, već možeš li ju dobiti. Moraš biti sretan da dobiješ mogućnost da ju uopće kupiš. U Europi ih se godišnje izleže maksimalno 50 – objasnio je.
Ljubav prema pticama Zvjezdan je prenio i na svog sina, koji je također počeo uzgajati ptice.
– Prošle godine je uspio uzgojiti mlade i prodati pticu za 1.000 kuna. Kad to uspiješ, a tek si u srednjoj školi, onda je to novac do krova. Sin je poželio ići dalje s tim i kupovati nove primjerke – kaže Kovač i objašnjava kako svi u obitelji vole životinje.
Pri tome, ne misli samo na ptice. Naime, prije oko šest godina u Čret Posavski došao je živjeti i prvi poni.
– Često smo sretali čovjeka koji je radio s ponijima, mi smo prodavali ptice, a oni jahanje. Svaki put su klinci morali jahati, pomaziti konje i jednom su djeca sve s njim dogovorila. Trebali smo samo otići po ponija i dovesti ga kući. I tako smo nabavili prvog. Nakon 10 dana je pobjegao i cijeli dan ga nismo mogli naći, a čovjeku ga nismo ni platili – prisjeća se Kovač.
Nakon toga nabavili su dva nova ponija. Posebna atrakcija je Vili, ‘točkasti’ poni kojeg požele kupiti gdje god se pojavi.
– Vili i Lana su poznati od Šibenika do Istre gdje su ih djeca na feštama jahala. Djeci je to atrakcija. Neke ne možeš skinuti s konja, druge roditelji jedva nagovore na konja, ali onda više neće sići. To su lijepi trenuci ovog posla. Svake godine dolaziš na ista mjesta i pratiš kako djeca rastu – objašnjava Zvjezdan Kovač kojemu je u radu sa životinjama najdragocjenija pomoć obitelji.
Teško bi se jedna osoba i uspjela brinuti za sve te životinje i imanje. Zato svatko ima svoje zaduženje, ali si i pomažu kad treba. A na imanju je puno posla. Izgradnja novih nastambi za životinje, uređivanje okolišta, briga za životinje… Trenutno je u izgradnji velika nastamba za ptice. Osim unutarnjeg, dobit će i veliki vanjski prostor. Jezero s ribama već su napravili, ali ono će uskoro imati i vodopad.
– Trebat će mi još dvije ili tri godine da sve uredim kako želim, ali onda će to stvarno biti raj za moje životinje – kaže Zvjezdan Kovač i objašnjava kako je izazovno imati toliko različitih životinja, ali one ipak uspiju pronaći svoju ravnotežu.
– Imali smo jedno vrijeme i magarca, ali magarac je htio skakati na ženke ponija pa smo ga dali kolegi na Krk. Na dvorištu je glavni veliki konj, ali i Cane Corso je dominantan, pa njihova igra završi kako se oni dogovore – priča ovaj ljubitelj životinja koji se niti ne sjeća koliko godina već nije bio na godišnjem odmoru, a brojati je stao tamo negdje oko 10.
– Teško je ljudima predočiti taj odnos sa životinjama ako nisi od malih nogu u tome. Svi žive stresno i ubrzano, ali jako malo ljudi se može vratiti na selo. Ne dižem se rano, na dvorištu konji imaju i vode i hrane, pa ih je dovoljno samo pustiti. Najviše posla je s malim pticama, posebno ako su inkubatoru jer se hrane svakih 2 sata i po noći i po danu, ali uvijek ima vremena i za odmor. Ljepše mi se družiti sa životinjama, nego s ljudima. Najbolje u ovom poslu je sloboda, a ljubav prema životinjama je razlog što sam se uopće počeo time baviti. Imam slobodu organizirati si radno vrijeme kako ja želim, ne moram se dizati rano ujutro i biti negdje osam sati. Istina je da nema godišnjeg odmora i takvih privilegija, ali ovo moraš voljeti jer bez toga nema ništa – zaključuje Kovač.
Velika Gorica bit će krajem svibnja središnje mjesto obilježavanja 120 godina hrvatskog automobilizma, značajne obljetnice koja je ostavila dubok trag u tehničkom i društvenom razvoju zemlje.
Središnji događaj održat će se 31. svibnja 2026. godine u organizaciji Oldtimer kluba Turopolje. Svečana akademija zakazana je za 20 sati u dvorani Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica, gdje će se okupiti brojni stručnjaci, entuzijasti i ljubitelji automobilizma.
Program večeri upotpunit će istaknuta imena poput Valentino Valjak, Josip Radić,Juraj Šebalj, Mario Zrna i Antun Presečki, dok će kroz večer voditi Majda Lojo Pavlović.
Poseban segment programa odvijat će se na otvorenom prostoru ispred učilišta, gdje će posjetitelji moći razgledati izložbu starodobnih vozila. Riječ je o atraktivnom sadržaju koji će posebno privući zaljubljenike u klasike, dizajn i povijest automobilizma.
Obilježavanje ove obljetnice usko je povezano s Ferdinandom Budickijem, koji je početkom 20. stoljeća doveo prvi automobil u Zagreb i time označio početak razvoja automobilizma u Hrvatskoj. Program će, uz slavlje ove važne godišnjice, podsjetiti i na značaj inovacija, poduzetništva i vizionara koji su obilježili to razdoblje.
Velika Gorica dobiva ključnu razvojnu ulogu: Ačkar u Saboru najavio nove projekte vrijedne 33 milijuna eura
Ovaj zakon omogućuje gradovima i općinama da sami definiraju svoje razvojne prioritete, uz snažnu potporu europskih sredstava, što je ključno za dugoročno održiv razvoj.
Velika Gorica po prvi put preuzima vodeću ulogu u planiranju i provedbi razvojnih projekata za šire područje, nakon što joj je novim zakonom dodijeljen status ITU središta.
U Hrvatskom saboru raspravljalo se o Konačnom prijedlogu Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, a među govornicima bio je i gradonačelnik Krešimir Ačkar, koji je još u veljači sudjelovao u raspravi o nacrtu istog zakona.
Velika Gorica među ITU središtima
Ačkar je u svojem izlaganju istaknuo kako zakon donosi konkretne koristi za Veliku Goricu, ali i za okolne općine koje su s gradom funkcionalno povezane.
– Velika Gorica, kao šesti grad u Hrvatskoj s gotovo 70 tisuća stanovnika, do sada nije bila ITU središte. Ovim zakonom ta prepreka nestaje i naš grad postaje 23. ITU središte, uz alokaciju od 33 milijuna eura – naglasio je Ačkar.
Time Velika Gorica prvi put dobiva ovlasti za upravljanje razvojnim projektima na području koje, uz sam grad, uključuje i općine Pokupsko, Kravarsko, Pisarovina, Orle i Rugvica.
Fokus na ravnomjerniji razvoj
Novi zakon donosi promjene usmjerene na jačanje uloge lokalne razine vlasti te uravnoteženiji razvoj svih dijelova zemlje. Prema riječima gradonačelnika, cilj je osigurati učinkovitije i pravednije korištenje sredstava.
– Upravo zato bilo je nužno dodatno unaprijediti postojeći zakonodavni okvir kako bi se sredstva koristila što učinkovitije, ravnomjernije i pravednije. Time se otvara prostor za još veća ulaganja u infrastrukturu, gospodarstvo i kvalitetu života građana. Na kraju, gradovi i općine najbolje znaju što je potrebno njihovim građanima – naglasio je Ačkar.
Projekti u više sektora
Sredstva iz ITU mehanizma bit će usmjerena na projekte iz područja kulture, turizma, poduzetništva te razvoja zelene infrastrukture i biciklističkih staza. Poseban naglasak stavit će se na projekte koji su već spremni za realizaciju, kako bi se mogli provesti unutar predviđenih rokova.
Jačanje lokalne samouprave
Govoreći o širem kontekstu zakona, Ačkar je naglasio važnost veće autonomije gradova i općina u određivanju vlastitih razvojnih prioriteta.
– Ovaj zakon omogućuje gradovima i općinama da sami definiraju svoje razvojne prioritete, uz snažnu potporu europskih sredstava, što je ključno za dugoročno održiv razvoj – rekao je.
Konačni prijedlog Zakona o regionalnom razvoju, kako je istaknuto tijekom rasprave, postavlja temelje za snažnije uključivanje lokalne razine u oblikovanje i provedbu razvojnih politika s ciljem ravnomjernijeg razvoja Hrvatske.
Pučko otvoreno učilište Velika Gorica obilježava 66 godina djelovanja nizom događanja koja će se održavati od 22. do 25. travnja 2026. godine. Program pod nazivom Dani Učilišta raspoređen je na dvije lokacije – u zgradi Učilišta te u Domu kulture Galženica.
Tijekom četiri dana posjetitelji će moći sudjelovati u raznolikim, besplatnim sadržajima koji obuhvaćaju edukaciju, umjetnost, kulturu i film, čime se nastavlja tradicija uključivanja široke publike u aktivnosti Učilišta.
Edukativni početak uz temu ekologije
Program započinje u srijedu, 22. travnja u 19 sati u Vijećnici Učilišta, gdje će se, povodom Dana planeta Zemlje, održati radionica za odrasle pod nazivom „Eko deterdženti“. Polaznici će učiti kako samostalno izraditi sredstva za čišćenje koja su prihvatljiva za okoliš i financijski pristupačna. Dan kasnije, u Dvorani Gorica organiziran je kino program. Najmlađima je u 18 sati namijenjen sinkronizirani animirani film „Skakutavci“, dok će u 20 sati biti prikazan triler „Jedna bitka za drugom“, ovogodišnji dobitnik Oscara za najbolji film. Besplatne ulaznice dostupne su na blagajni dva sata prije početka projekcija.
Subota u znaku radionica, nastupa i sajma
Najbogatiji dio programa održat će se u subotu, 25. travnja, na otvorenom prostoru ispred Učilišta i u njegovim dvoranama. Svi sadržaji dostupni besplatno, no za sudjelovanje na radionicama potrebno je prijaviti se najkasnije do 24. travnja putem telefona ili e-maila Učilišta.
Organizatori pozivaju građane da se pridruže obilježavanju dugogodišnjeg rada i zajedništva. U slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta, vanjski programi neće se održati, dok će se radionice preseliti u unutarnje prostore Učilišta.
Gradovima i općinama na području Zagrebačke županije u 2026. godini na raspolaganju je ukupno 800.000 eura potpore za projekte povezane s fondovima Europske unije, raspoređenih kroz dva javna poziva.
Jedan od natječaja odnosi se na financiranje pripreme projektne dokumentacije, za što je izdvojeno 300.000 eura. Lokalnim jedinicama omogućeno je pokrivanje troškova izrade ključnih dokumenata poput glavnog i izvedbenog projekta, studija izvodljivosti, procjene utjecaja na okoliš, tehničkih elaborata te analiza troškova i koristi. Pojedinačni korisnik može ostvariti najviše 30.000 eura potpore.
Drugi javni poziv usmjeren je na sufinanciranje same provedbe projekata koji se financiraju iz europskih programa i fondova. Za tu je svrhu osigurano 500.000 eura, a cilj mjere je pomoći gradovima i općinama u pokrivanju vlastitog financijskog udjela. Maksimalni iznos koji se može dodijeliti po projektu iznosi 100.000 eura.
Natječaji su otvoreni do 30. studenoga 2026. godine, odnosno do trenutka kada se raspoloživa sredstva u potpunosti iskoriste.
Javni poziv za sufinanciranje izrade projektne dokumentacije nalazi se ovdje.
Javni poziv za sufinanciranje provedbe projekata nalazi se ovdje.
Patrik iz Velike Gorice među zvijezdama večeri: emotivna revija u HNK-u koja se pamti
Revija „Moja maturalna večer“ još jednom je potvrdila svoju važnost – ne kao modni događaj, već kao inicijativa koja mladima pruža osjećaj pripadnosti, dostojanstva i radosti u jednom od ključnih životnih trenutaka.
U prostoru Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu održana je prva revija „Moja maturalna večer“ Zaklade „Hrvatska za djecu“, događaj koji je nadilazio modu i pretvorio se u snažnu priču o hrabrosti i samopouzdanju mladih bez odgovarajuće roditeljske skrbi.
Kazališni ambijent, od svečanog predvorja do foajea, poslužio je kao jedinstvena modna pista kojom je prošetalo 28 maturanata iz različitih dijelova Hrvatske. U elegantnim večernjim haljinama i odijelima, svaki njihov izlazak bio je više od same prezentacije – predstavljao je osobni trijumf i trenutak ponosa.
Poseban umjetnički ugođaj na samom početku večeri donijeli su balerine i baletani ansambla HNK, koji su uz glazbu Joea Hisaishija publiku uveli u emotivan program.
Među sudionicima bio je i Patrik iz Velike Gorice, a događaj su podržali i brojni uzvanici iz javnog života. Među njima su bili ministar Alen Ružić, državne tajnice Margareta Mađerić i Željka Josić, saborska zastupnica Ljubica Lukačić te pravobraniteljica za djecu Tatjana Katkić Stanić.
Za modne kombinacije pobrinuli su se brojni poznati hrvatski dizajneri i modne kuće, a završnicu večeri obilježila je operna umjetnica Antonella Malis izvedbom pjesme „Neka cijeli ovaj svijet“ iz mjuzikla „Jalta, Jalta“, čime je dodatno naglašena emotivna dimenzija cijelog projekta.
Revija „Moja maturalna večer“ još jednom je potvrdila svoju važnost – ne kao modni događaj, već kao inicijativa koja mladima pruža osjećaj pripadnosti, dostojanstva i radosti u jednom od ključnih životnih trenutaka. U središtu Zagreba te večeri nisu dominirale samo kreacije, već ljudi i njihove priče.