Mažoretkinje Plesnog kluba Barbara (Velika Gorica – Velika Mlaka), Vodiške mažoretkinje (Vodice), Mažoretkinje DND Budinščina (Budinščina) i Plesnog studia Tena (Zagreb) su u okviru svoga četverodnevnog boravka u Istanbulu posjetile neke od njegovih najvećih znamenitosti.
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Istanbul, grad koji leži na dva kontinenta, čarobno mjesto gdje se susreću Istok i Zapad, bogat je povijesnim i kulturnim znamenitostima koje očaravaju posjetitelje iz cijelog svijeta. Ovaj jedinstveni grad, koji je tisućama godina služio kao prijestolnica triju velikih carstava – Rimskog, Bizantskog i Osmanskog, dom je nekim od najimpresivnijih zdanja i mjesta na svijetu.
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Aja Sofija (Hagia Sophia), prvotno izgrađena kao crkva u 6. stoljeću za vrijeme vladavine cara Justinijana I., jedan je od najprepoznatljivijih simbola Istanbula. Tijekom svoje bogate povijesti, služila je kao crkva, džamija, a danas je muzej. Njezina masivna kupola, koja se uzdiže na visinu od 55 metara, predstavlja remek-djelo bizantske arhitekture. Unutrašnjost Aja Sofije ukrašena je mozaicima i islamskim kaligrafskim pločama. Zdanje je poznato po svojoj akustici i veličanstvenom interijeru. Aja Sofija svjedoči o povijesnim promjenama koje su se dogodile u Istanbulu, od kršćanstva do islama. Postala je UNESCO-va svjetska baština 1985. godine, simbolizirajući kulturnu sintezu Istoka i Zapada.
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Plava džamija (Sultanahmet Camii) Plava džamija, poznata po svojih šest minareta i prekrasnom eksterijeru, izgrađena je u 17. stoljeću za vrijeme vladavine sultana Ahmeta I. Ova džamija je jedinstven primjer klasične osmanske arhitekture i jedna je od najposjećenijih znamenitosti u Istanbulu. Nazvana je Plava džamija zbog plavih pločica koje krase njenu unutrašnjost. Džamija ima veliku molitvenu dvoranu i impresivan dvorišni prostor. Unutrašnjost je ukrašena složenim islamskim umjetničkim djelima, uključujući kaligrafiju i vitraje. Osim kao mjesto bogoslužja, džamija služi kao važan kulturni i turistički simbol. U blizini Plave džamije nalazi se i poznati Hipodrom, još jedna značajna povijesna lokacija.
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Veliki Bazar (Kapalıçarşı), jedan od najstarijih i najvećih pokrivenih tržnica na svijetu, mjesto je gdje se susreću povijest, kultura i trgovina. Izgrađen u 15. stoljeću, tržnica se prostire na ogromnom području, s više od 60 ulica i preko 4,000 trgovina. Ovdje posjetitelji mogu pronaći sve, od tradicionalnog nakita, ručno rađenih tepiha, do začina i antikviteta. Bazar je poznat po svojoj labirintskoj strukturi, živopisnim bojama i bučnoj atmosferi. Trgovci su poznati po svojoj vještini pregovaranja, što kupovinu čini zabavnim i jedinstvenim iskustvom. Veliki Bazar nije samo trgovačko mjesto; to je mjesto gdje se može osjetiti duh Istanbula i njegova bogata trgovačka povijest. Prolazeći kroz uske uličice Velikog Bazara, posjetitelji doživljavaju pravu esenciju turske kulture i tradicije. Ovaj bazar je više od mjesta za kupovinu; to je kulturna institucija koja predstavlja živu povijest Istanbula i njegovog bogatog trgovačkog naslijeđa. (Izvor: TuristPlus.hr)
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Mažoretkinje su prijepodne, prije obilaska navedenih znamenitosti, iskoristile turu brodom da s brodske palube vide monumentalnost i ljepotu povijesnih zdanja, starih i novih građevina, perfekciju graditeljske izvedbe na obalama Bosfora.
U utorak, 17. veljače, u 18 sati, u Područnoj knjižnici Galženica u Velikoj Gorici gostovat će književnik Samir Elezović. Riječ je o večeri posvećenoj njegovu književnom radu, uz razgovor, interpretacije i glazbeni program.
Elezović je jedan od osnivača i voditelja udruge “Riječi sa Une” iz Bihaća te član više književnih udruga u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Publici je poznat po kratkim pričama i poeziji.
Program će glazbeno upotpuniti gitarist Vjeran Simeoni.
Gradski zbor “Franjo pl. Lučić” upisuje nove članove i poziva sve koji vole pjevati da im se pridruže. Prijaviti se mogu i oni s iskustvom, ali i građani koji tek žele zakoračiti u svijet zborskog pjevanja.
Probe se održavaju ponedjeljkom i srijedom od 19.30 sati u prostoru Gimnazije Velika Gorica.
Svi zainteresirani mogu dobiti dodatne informacije, odnosno prijaviti se na email [email protected] ili putem telefona na 091/1961 325.
U Novom Marofu je održano međunarodno natjecanje “Mladi Padovec”, na kojem su nastupili učenici Umjetničke škole Franje Lučića iz Velike Gorice.
U disciplini “Rog, trombon, eufonij, tuba”, Nikola Ninić i Ana Lovrić osvojili su prve nagrade u svojoj kategoriji, s 93, odnosno 90,67 bodova, dok je Ingrid Leder zauzela drugo mjesto s 89 bodova.
Natjecatelje je pripremala profesorica Veronika Kapović uz podršku Krešimira Starčevića.
Zagrebačka županija ove godine za kulturu izdvaja 664.500 eura, što je gotovo 50 % više nego lani. Novac ide za 260 različitih projekata, od muzeja i knjižnica do KUD-ova i samostalnih umjetnika. Prva tranša sredstava već je dodijeljena ustanovama čiji su osnivači gradovi i općine, turističkim zajednicama te Specijalnoj bolnici Gornja Bistra. Druga tranša, koja pokriva udruge i umjetnike, bit će isplaćena do kraja veljače.
Među projektima koji dobivaju potporu su Velikogorički brass festival, Samoborska glazbena jesen, aktivnosti u Muzeju Matije Skurjenija, oslikavanje javnih površina u Vrbovcu, recitali kajkavskog pjesništva u Zelini, kao i obnova fonda i zavičajnih zbirki svetonedeljske knjižnice. Županija financira i Jaska art festival, izložbe karikaturista u Ivanić-Gradu te retrospektivnu izložbu likovnih umjetnika u Dugom Selu.
Zamjenik župana Ervin Kolarec istaknuo je da kulturni djelatnici “nose kulturni i društveni život” te da Županija želi da građani aktivno sudjeluju u programima.
“Upravo su oni nosioci kulture na području Zagrebačke županije. U odnosu na prošlu godinu to je uvećanje za čak 220 tisuća eura i vjerujemo da ove programe i projekte koje smo financijski podržali, da će itekako biti interesantni našim žiteljima, da će oni ove kulturne ustanove posjećivati i da će na kvalitetan način moći upotpuniti svoje slobodno vrijeme”, rekao je Kolarec.
Ulaganja je komentirao i Željko Barun, zamjenik gradonačelnika grada Zaprešića.
“Želim zahvaliti Zagrebačkoj županiji što je prvenstveno se odlučila da u ovom našem prelijepom gradu Zaprešiću dodijeli ove ugovore za naše kulturne djelatnike. To nam znači da bi naši kulturnjaci mogli što kvalitetnije raditi svoje programe koje su planirali provesti u djelo te našim građanima prikazati čime se sve oni bave i što treba čuvati u našem gradu”.
Gradska knjižnica Velika Gorica poziva na promociju knjige “Idem u penziju – i što sad?“ Mire Lončar Dušek u srijedu, 18. veljače 2026., u 18 sati u Središnjem odjelu za odrasle.
– Mirovina je početak nečeg novog, nepoznatog i neistraženog, ali svakako izazovnog. To je vrijeme kad se konačno možemo posvetiti sebi i onomu što volimo – kaže Lončar Dušek u svojoj knjizi istaknuvši kako je svoja penzionerska iskustva i razmišljanja pretočila u inspirativnu knjigu s namjerom da i druge potakne na sličnu avanturu kreativnog starenja.
Pridružite se promociji knjige, posebice ako ste pred mirovinom, ako se u njoj već nalazite, možda netko vama blizak kreće u to novo životno poglavlje, ili pak tražite ideju kako se povezati s drugim aktivnim umirovljenicima u gradu.