Mažoretkinje Plesnog kluba Barbara (Velika Gorica – Velika Mlaka), Vodiške mažoretkinje (Vodice), Mažoretkinje DND Budinščina (Budinščina) i Plesnog studia Tena (Zagreb) su u okviru svoga četverodnevnog boravka u Istanbulu posjetile neke od njegovih najvećih znamenitosti.
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Istanbul, grad koji leži na dva kontinenta, čarobno mjesto gdje se susreću Istok i Zapad, bogat je povijesnim i kulturnim znamenitostima koje očaravaju posjetitelje iz cijelog svijeta. Ovaj jedinstveni grad, koji je tisućama godina služio kao prijestolnica triju velikih carstava – Rimskog, Bizantskog i Osmanskog, dom je nekim od najimpresivnijih zdanja i mjesta na svijetu.
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Aja Sofija (Hagia Sophia), prvotno izgrađena kao crkva u 6. stoljeću za vrijeme vladavine cara Justinijana I., jedan je od najprepoznatljivijih simbola Istanbula. Tijekom svoje bogate povijesti, služila je kao crkva, džamija, a danas je muzej. Njezina masivna kupola, koja se uzdiže na visinu od 55 metara, predstavlja remek-djelo bizantske arhitekture. Unutrašnjost Aja Sofije ukrašena je mozaicima i islamskim kaligrafskim pločama. Zdanje je poznato po svojoj akustici i veličanstvenom interijeru. Aja Sofija svjedoči o povijesnim promjenama koje su se dogodile u Istanbulu, od kršćanstva do islama. Postala je UNESCO-va svjetska baština 1985. godine, simbolizirajući kulturnu sintezu Istoka i Zapada.
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Plava džamija (Sultanahmet Camii) Plava džamija, poznata po svojih šest minareta i prekrasnom eksterijeru, izgrađena je u 17. stoljeću za vrijeme vladavine sultana Ahmeta I. Ova džamija je jedinstven primjer klasične osmanske arhitekture i jedna je od najposjećenijih znamenitosti u Istanbulu. Nazvana je Plava džamija zbog plavih pločica koje krase njenu unutrašnjost. Džamija ima veliku molitvenu dvoranu i impresivan dvorišni prostor. Unutrašnjost je ukrašena složenim islamskim umjetničkim djelima, uključujući kaligrafiju i vitraje. Osim kao mjesto bogoslužja, džamija služi kao važan kulturni i turistički simbol. U blizini Plave džamije nalazi se i poznati Hipodrom, još jedna značajna povijesna lokacija.
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Veliki Bazar (Kapalıçarşı), jedan od najstarijih i najvećih pokrivenih tržnica na svijetu, mjesto je gdje se susreću povijest, kultura i trgovina. Izgrađen u 15. stoljeću, tržnica se prostire na ogromnom području, s više od 60 ulica i preko 4,000 trgovina. Ovdje posjetitelji mogu pronaći sve, od tradicionalnog nakita, ručno rađenih tepiha, do začina i antikviteta. Bazar je poznat po svojoj labirintskoj strukturi, živopisnim bojama i bučnoj atmosferi. Trgovci su poznati po svojoj vještini pregovaranja, što kupovinu čini zabavnim i jedinstvenim iskustvom. Veliki Bazar nije samo trgovačko mjesto; to je mjesto gdje se može osjetiti duh Istanbula i njegova bogata trgovačka povijest. Prolazeći kroz uske uličice Velikog Bazara, posjetitelji doživljavaju pravu esenciju turske kulture i tradicije. Ovaj bazar je više od mjesta za kupovinu; to je kulturna institucija koja predstavlja živu povijest Istanbula i njegovog bogatog trgovačkog naslijeđa. (Izvor: TuristPlus.hr)
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Mažoretkinje su prijepodne, prije obilaska navedenih znamenitosti, iskoristile turu brodom da s brodske palube vide monumentalnost i ljepotu povijesnih zdanja, starih i novih građevina, perfekciju graditeljske izvedbe na obalama Bosfora.
Jedan od najvećih projekata u gotovo stogodišnjoj povijesti Hrvatske radiotelevizije, uskoro će ugledati svjetlo dana.
Projekt Dioklecijan, koji obuhvaća dva odvojena projekta: dugometražni igrani film “Diocles” i hibridnu dokumentarno-igranu seriju “Prvi Splićanin”, predstavlja ekranizaciju Dioklecijanovog života, a kojeg je utjelovio glumac Amar Bukvić.
Dio scena sniman je i u Kurilovcu u Velikoj Gorici (o čemu smo pisali članak OVDJE, uz ekskluzivne fotografije) te u Dioklecijanovoj palači u Splitu, u studiju HRT-a, Dalmatinskoj zagori i u Ježeviću kod Vrlike.
Vani je i trailer koji najavljuje megafilmski spektakl:
Prema komentarima gledatelja, ovo značajan pomak u hrvatskoj filmskoj produkciji, stoga jedva čekamo da stigne na velika platna početkom 2026. godine.
Projekt je poseban i po tome što je za potrebe snimanja izrađeno oko 1.000 kostima, dijalozi su na izvornom, kolokvijalnom latinskom jeziku, no kako je redatelj Božidar Domagoj Burić istaknuo, posebnost jepriča o vjerojatno najvažnijoj osobi s naših prostora i način na koji je ispričana.
U filmu Diocles glume Nataša Janjić Medančić, Slavko Sobin, Krešimir Mikić, Marko Cindrić, Marinko Prga, Dragan Despot, Nikola Baće, Dušan Bućan te Anja Šovagović Despot, a cameo ulozi je pjevač TBF-a Mladen Badovinac koji u serijiPrvi Splićanin ima glavnu ulogu prezentera.
Dioklecijan je bio rimski car koji je vladao od 284. do 305. godine, a nama je najpoznatiji po palači u Splitu u kojoj je boravio nakon povlačenja s prijestolja 305. godine.
Dodijeljene su nagrade Svjetske književne akademije za Europski šampionat književnosti/poezije u platformi za Crnu Goru, a koju vodi predsjednica Nermina Adžović Mustagrudić, ujedno i potpredsjednica rumunjske Svjetske književne akademije.
Inače, osnivač i predsjednik Akademije je rumunjski književnik i nakladnik Trandafir Simpetru a ovom prigodom objavljena je i antologija izabranih radova, od kojih su od prijavljenih 972 rada svoje mjesto u antologiji našli radovi 63 autora.
Svečanost je održana u subotu u Podgorici, a Velikogoričanka Zdenka Mlinar nagrađena je u kategoriji izvrsnosti u europskoj književnosti i dobitnica je pehara, zlatne medalje i diplome.
Uz našu sugrađanku, Hrvatsku su predstavljali i multimedijalni umjetnici Ljiljana Llilli Koci i Zdravko Odorčić.
– Kao i uvijek, i sada mi je bila čast sudjelovati na Međunarodnom festivalu pisane riječi te promociji višejezične antologije “Europsko prvenstvo u poeziji/Campionatul Europen de Poezie” u kojoj su zastupljeni autori iz svih zemalja regije i više europskih država. Ovaj put, nagradu mi je donijela priča “Hasan izbrisani” koja govori o vremenu s kraja prošlog i početka 21. stoljeća te problemima malog čovjeka s administracijom, odnosno dobivanjem državljanstva i prava na život dostojan čovjeka – objasnila je nakon svečanosti naša sugrađanka Zdenka Mlinar, kojoj čestitamo na novoj, prestižnoj nagradi.
Muzej Turopolja poziva na pogled u velikogoričku prošlost.
U četvrtak 11. prosinca u prostoru Interpretacijskog centra Muzeja Turopolja bit će otvorena dokumentarna izložba “Medicina u Turopolju”.
Izložba je dokumentarnog karaktera koja tekstovima i fotografijama kroz 6 plakata vodi kroz 6 tematskih cjelina: Asanacija u Mraclinu, Apoteka i rodilište, Javna bolnica, Crveni križ, Ratna bolnica te Dom zdravlja i Veterinarska stanica.
Autor izložbe je viši kustos povjesničar Josip Popovčić, a otvorenje je u 18 sati.
Gradski zbor Franjo pl. Lučić proteklog je vikenda gostovao u Austriji, u gradiću Neuberg an der Murz, gdje je održao koncert adventskih i božićnih pjesama iz bogate tradicije hrvatske zborske baštine.
Brojna publika s oduševljenjem je pratila izvedbe, a posebno ih je dirnulo iznenađenje na samom kraju – izvedba pjesme „Tiha noć“ na njemačkom jeziku, koja je potaknula okupljene da se pridruže zboru u zajedničkom pjevanju.
-Doista je bio užitak pjevati u jednom osobitom ambijentu povijesne zgrade nevjerojatne akustike, pred vrlo discipliniranom publikom. Mi smo uživali pjevajući, a osjetili smo i da je publika uživala u našoj izvedbi. Osobito su bili iznenađeni izvedbom Tihe noći na njemačkom jeziku i pjevali su zajedno s nama – rekla je voditeljica zbora prof. Irena Markulin.
Predsjednica zbora i organizatorica putovanja Lidia Capković Martinek, također je istaknula važnost ovakvih gostovanja.
-Uvijek se i sami iznenadimo kako strana publika reagira na prekrasne adventske i božićne pjesme hrvatske baštine. Upravo zbog toga je osobito zadovoljstvo organizirati ovakva putovanja – rekla je Capković Martinek.
Inače, nastup u Austriji još je jednom potvrdio kvalitetu i umjetničku snagu Gradskog zbora Franjo pl. Lučić, koji svojim izvedbama njeguje hrvatsku glazbenu tradiciju, promovira Veliku Goricu i Republiku Hrvatsku izvan njenih granica.
Plesni klub Barbara i ove godine je svečarski obilježio svoj 12. rođendan, a gosti Barbarica bili su Dječji zbor Cvrkutavci (Velika Gorica), Plesna udruga StarDance (Sisak) i Dječji Folklorni ansambl Srčeki Folklornog ansambla Zagreb-Markovac (Zagreb).
Velika Gorica, 07.12.2025. Plesni klub Barbara – proslava 12. roðendana. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 07.12.2025. Plesni klub Barbara – proslava 12. roðendana. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 07.12.2025. Plesni klub Barbara – proslava 12. roðendana. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 07.12.2025. Plesni klub Barbara – proslava 12. roðendana. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Rasplesani i raspjevani program održan je danas (nedjelja, 07. prosinca 2025., početak u 11 sati) u Sportskoj dvorani Srednje strukovne škole Velika Gorica. Na plesnom podiju u dvadesetak točaka sudjelovalo je blizu dvije stotine plesača i pjevača, koji su nas uveli u Božićno vrijeme.
Velika Gorica, 07.12.2025. Plesni klub Barbara – proslava 12. roðendana. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 07.12.2025. Plesni klub Barbara – proslava 12. roðendana. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 07.12.2025. Plesni klub Barbara – proslava 12. roðendana. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 07.12.2025. Plesni klub Barbara – proslava 12. roðendana. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Barbarice su sa svojim gostima ovom priredbom darivali svome Gradu i sugrađanima blagdanski koncert povodom Dana Grada Velike Gorice (13. prosinca).
Velika Gorica, 07.12.2025. Plesni klub Barbara – proslava 12. roðendana. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 07.12.2025. Plesni klub Barbara – proslava 12. roðendana. Foto: David Joliæ/cityportal.hr
Velika Gorica, 07.12.2025. Plesni klub Barbara – proslava 12. roðendana. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Na završetku programa predsjednica PK Barbara Štefica Krilčić i Vlado Palac, predsjednik Hrvatskog udruženja mažoret timova (HUMT) uručili su zahvalnice i prigodne darove prijateljskim klubovima koji su sudjelovali u današnjoj bajci.
Velika Gorica, 07.12.2025. Plesni klub Barbara – proslava 12. roðendana. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 07.12.2025. Plesni klub Barbara – proslava 12. roðendana. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 07.12.2025. Plesni klub Barbara – proslava 12. roðendana. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 07.12.2025. Plesni klub Barbara – proslava 12. roðendana. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Iza toga uslijedilo je prijateljsko druženje djece, roditelja, gostiju i kušanje rođendanske torte. Prigodni domjenak bio je prvoklasan, kao i uvijek na feštama koje pripreme Barbarice i njihova predsjednica.