Mažoretkinje Plesnog kluba Barbara (Velika Gorica – Velika Mlaka), Vodiške mažoretkinje (Vodice), Mažoretkinje DND Budinščina (Budinščina) i Plesnog studia Tena (Zagreb) su u okviru svoga četverodnevnog boravka u Istanbulu posjetile neke od njegovih najvećih znamenitosti.
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Istanbul, grad koji leži na dva kontinenta, čarobno mjesto gdje se susreću Istok i Zapad, bogat je povijesnim i kulturnim znamenitostima koje očaravaju posjetitelje iz cijelog svijeta. Ovaj jedinstveni grad, koji je tisućama godina služio kao prijestolnica triju velikih carstava – Rimskog, Bizantskog i Osmanskog, dom je nekim od najimpresivnijih zdanja i mjesta na svijetu.
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Aja Sofija (Hagia Sophia), prvotno izgrađena kao crkva u 6. stoljeću za vrijeme vladavine cara Justinijana I., jedan je od najprepoznatljivijih simbola Istanbula. Tijekom svoje bogate povijesti, služila je kao crkva, džamija, a danas je muzej. Njezina masivna kupola, koja se uzdiže na visinu od 55 metara, predstavlja remek-djelo bizantske arhitekture. Unutrašnjost Aja Sofije ukrašena je mozaicima i islamskim kaligrafskim pločama. Zdanje je poznato po svojoj akustici i veličanstvenom interijeru. Aja Sofija svjedoči o povijesnim promjenama koje su se dogodile u Istanbulu, od kršćanstva do islama. Postala je UNESCO-va svjetska baština 1985. godine, simbolizirajući kulturnu sintezu Istoka i Zapada.
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Plava džamija (Sultanahmet Camii) Plava džamija, poznata po svojih šest minareta i prekrasnom eksterijeru, izgrađena je u 17. stoljeću za vrijeme vladavine sultana Ahmeta I. Ova džamija je jedinstven primjer klasične osmanske arhitekture i jedna je od najposjećenijih znamenitosti u Istanbulu. Nazvana je Plava džamija zbog plavih pločica koje krase njenu unutrašnjost. Džamija ima veliku molitvenu dvoranu i impresivan dvorišni prostor. Unutrašnjost je ukrašena složenim islamskim umjetničkim djelima, uključujući kaligrafiju i vitraje. Osim kao mjesto bogoslužja, džamija služi kao važan kulturni i turistički simbol. U blizini Plave džamije nalazi se i poznati Hipodrom, još jedna značajna povijesna lokacija.
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Veliki Bazar (Kapalıçarşı), jedan od najstarijih i najvećih pokrivenih tržnica na svijetu, mjesto je gdje se susreću povijest, kultura i trgovina. Izgrađen u 15. stoljeću, tržnica se prostire na ogromnom području, s više od 60 ulica i preko 4,000 trgovina. Ovdje posjetitelji mogu pronaći sve, od tradicionalnog nakita, ručno rađenih tepiha, do začina i antikviteta. Bazar je poznat po svojoj labirintskoj strukturi, živopisnim bojama i bučnoj atmosferi. Trgovci su poznati po svojoj vještini pregovaranja, što kupovinu čini zabavnim i jedinstvenim iskustvom. Veliki Bazar nije samo trgovačko mjesto; to je mjesto gdje se može osjetiti duh Istanbula i njegova bogata trgovačka povijest. Prolazeći kroz uske uličice Velikog Bazara, posjetitelji doživljavaju pravu esenciju turske kulture i tradicije. Ovaj bazar je više od mjesta za kupovinu; to je kulturna institucija koja predstavlja živu povijest Istanbula i njegovog bogatog trgovačkog naslijeđa. (Izvor: TuristPlus.hr)
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Mažoretkinje su prijepodne, prije obilaska navedenih znamenitosti, iskoristile turu brodom da s brodske palube vide monumentalnost i ljepotu povijesnih zdanja, starih i novih građevina, perfekciju graditeljske izvedbe na obalama Bosfora.
Ogranak Matice hrvatske organizira 326. Matičin četvrtak, 19. veljače, na kojem će dodijeliti nagrade najboljim autorima 17. književnog natječaja “Turopoljska poculica”. Program počinje u 17 sati na adresi Šetalište Franje Lučića 15, a moguće ga je pratiti i online.
Na natječaj za 2025. godinu pristigla su 42 rada, a stručni žiri odabrao je najbolje priče u dvije kategorije te još po dva rada u užem izboru.
U kategoriji standardnog jezika pobijedila je Jelena Stanojčić iz Zagreba s pričom “Majka”, dok su u užem izboru Ljiljana Haidar Diab i Mirko Devčić. Na kajkavskom narječju najbolji je Mario Surjak iz Ivanca s pričom “Homo sapijensi opali z Marsa”, a među finalistima su Darko Raškaj i Štefica Dianežević.
Na treće izdanje natječaja u pisanju poezije koji organizira Gradska knjižnica Velika Gorica pristigla su ukupno 102 rada iz Hrvatske i inozemstva, čime je zabilježen najveći odaziv otkako se natječaj provodi. Nakon zatvaranja prijava, pjesme su predane stručnom žiriju koji će odabrati najbolje radove, a pobjednici će biti proglašeni 19. ožujka na završnoj večeri u knjižnici.
Prijave su stigle iz različitih dijelova Hrvatske, ali i iz Slovenije i Irske. Autori dolaze iz svih generacija, od 19-godišnjaka do pjesnika starijih od 70 godina, a gotovo 90 % prijava poslale su autorice.
O pristiglim radovima sada odlučuje tročlani žiri u sastavu Marija Cvetnić Hubak, Ana Matak i Zdenka Mlinar.
Završna večer natječaja održat će se 19. ožujka, u 18 sati u knjižnici. Program počinje književnim susretom s pjesnikinjom Dunja Bahtijarević, nakon čega slijedi proglašenje pobjednika i čitanje odabranih pjesama.
U nedjelju, 15. ožujka, u dvorani Gorica održat će se gradska smotra folklora. Program počinje u 17 sati, a publiku očekuje večer posvećena tradiciji, plesu i narodnim nošnjama.
Smotru organizira Zajednica kulturno-umjetničkih udruga Grada. Na pozornici će se predstaviti čak 13 folklornih društava, a to su KUD Ščitarjevo, KUD Dučec iz Mraclina, KUD Mičevec, KUD Stari grad iz Lukavca, KUD Nova zora, KUD Velika Mlaka, FA Šiljakovina, KUD Gradići, KUD Veleševec, KUD Čiče, KUD Kravarsko, OSS Buševec te FA Turopolje.
Nedaleko naše Gorice nalazi se jedan grad koji je u posljednje vrijeme sve zanimljiviji i privlačniji domaćim i stranim gostima. Na svega 80ak kilometara udaljenosti nalazi se Grad Varaždin. Smješten tik uz rijeku Dravu i na raskrižju četiriju velikih regija (Štajerske, Zagorja, Međimurja i Podravine), ovaj grad donosi velik broj povijesnih i kulturnih priča i zanimljivosti. Sve su to naravno djela ljudi koji svojim talentima, inicijativama i radom stvaraju priču vrijednu slušanja.
Tako je jedan od njih: gospodin Željko Prstec! Samostalni umjetnik-slikar, koji je na temelju svog slikarskog zaštitnog znaka utemeljio i otvorio prvi postav Muzeja anđela!
Prema riječima gospodina Prsteca, slikanje karakterističnih motiva anđela u baroknom ozračju gotovo tri desetljeća, vratio ga je u rodni grad Varaždin odnosno „Grad u kojem spavaju anđeli“. Taj slogan zaštićen je autorskim pravima, a prepoznat je u javnosti kao dio projekta “Anđelinjaka”. Stoga se Muzej anđela jednostavno „morao“ otvoriti upravo ondje i prikupljati umjetnička djela vezana uz temu anđela.
– Ja se temom anđela bavim već trideset godina i nekako se to povezalo s poviješću grada koja je karakterizirana barokom i predivnim crkvama.
Nastanak muzeja potaknut je i činjenicom, kako kaže Prstec, da su ljudi nekoć umjeli nositi svog anđela na ramenu, beskrajno mu vjerovali i nježno se njime ophodili, a danas to više nije tako.
– Sada su došla vremena kada se „ne stignemo“ posvetiti ni sebi ni djeci i roditeljima, a kamoli svome anđelu. Zato je važno pokušati napisati poruku svome anđelu ili eventualno pozvoniti na zvono u muzeju da probudite svojeg anđela – rekao je Prstec pozivajući sve na posjet muzeju u kojem se stvarno nalazi zvono i knjiga kojom možete „kontaktirati“ svojega anđela.
Potrebno je istaknuti Anđelinjak
To je jedinstven prostor u samom srcu Varaždina koji je uređen kao svojevrsni mali vrt anđela. Riječ je o umjetnički oblikovanom dvorištu koje posjetiteljima pruža priliku da zastanu, fotografiraju se i dožive posebnu atmosferu grada koji, kako kaže Prstec, „čuvaju anđeli“. Upravo je Anđelinjak postao jedno od prepoznatljivih mjesta Varaždina, gdje brojni posjetitelji ostavljaju svoje poruke, želje ili jednostavno zastanu kako bi na trenutak osjetili mir i simboliku koju anđeli predstavljaju.
Koncerti, tribine, predavanja…
Naravno, osim što sadrži jedinstvena i karakteristična umjetnička djela, muzej je prostor u kojem se zbivaju razna druga događanja. Neki od njih su koncerti, tribine, književne večeri, predavanja, razgovori, mjesto susreta i sl.
Uz sam muzej nalazi se i Rajski vrt, još jedan poseban kutak ovog umjetničkog prostora. Riječ je o mirnom dvorištu uređenom u duhu anđeoske simbolike, gdje posjetitelji mogu predahnuti, razgledati skulpture i umjetničke detalje te na trenutak pobjeći od gradske užurbanosti. Rajski vrt dodatno naglašava ideju muzeja kao mjesta susreta umjetnosti, duhovnosti i svakodnevnog života, a mnogi ga posjetitelji doživljavaju kao mali prostor tišine i inspiracije.
Foto: Muzej anđela
9.999 anđela
Posebnu zanimljivost muzeja čini i projekt „9.999 anđela“, koji simbolično okuplja anđele pristigle iz cijelog svijeta. Kako se glas o varaždinskom muzeju širio, tako su na njegovu adresu počeli pristizati darovani anđeli različitih oblika i materijala – iz brojnih europskih zemalja, ali i iz dalekih krajeva poput Japana, Kine, Tajlanda, Singapura ili Amerike. Danas se u muzeju čuva već oko tisuću takvih darovanih anđela, a svaki od njih nosi i svoju priču. Ideja projekta je jednostavna – svatko može darovati anđela i tako postati dio ove zbirke koja simbolično povezuje ljude iz cijelog svijeta kroz zajedničku potrebu za mirom, dobrotom i duhovnim čuvarom.
Tako Muzej anđela daje Varaždinu još jedno nezaobilazno mjesto posjeta za ljubitelje anđela iz cijelog svijeta, ali i atrakciju za svekoliku javnost. Na web stranici muzeja i facebook profilu možete pronaći galeriju umjetnina, previdne umjetničke opise ovog projekta, obavijesti o održanim događajima i onima koji slijede.
Kako kaže Prstec, ako ste kojim slučajem zapostavili svojeg anđela možete doći u Varaždin i pogledati skrovita mjesta Muzeja anđela – možda baš vaš anđeo spava u Varaždinu.
U sklopu manifestacije Lučićevi dani, 15. ožujka 2026. održat će se koncert posvećen skladatelju, pedagogu i kulturnom djelatniku Franji pl. Lučiću, čije ime nosi i Gradski zbor “Franjo pl. Lučić”. Publika će tom prigodom imati priliku čuti njegovo antologijsko djelo Missa jubilaris.
Izvornu verziju skladbe za mješoviti zbor i puhački orkestar izvest će Komorni zbor Ivan Filipović i Simfonijski puhački orkestar Oružanih snaga Republike Hrvatske. Koncert će voditi dirigent Goran Jerković.