Povežite se s nama

Kultura

FOTO Mažoretkinje HUMT-a posjetile znamenitosti Istanbula

Objavljeno

na

Mažoretkinje Plesnog kluba Barbara (Velika Gorica – Velika Mlaka), Vodiške mažoretkinje (Vodice), Mažoretkinje DND Budinščina (Budinščina) i Plesnog studia Tena (Zagreb) su u okviru svoga četverodnevnog boravka u Istanbulu posjetile neke od njegovih najvećih znamenitosti.

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džžamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džžamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džžamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džžamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, grad koji leži na dva kontinenta, čarobno mjesto gdje se susreću Istok i Zapad, bogat je povijesnim i kulturnim znamenitostima koje očaravaju posjetitelje iz cijelog svijeta. Ovaj jedinstveni grad, koji je tisućama godina služio kao prijestolnica triju velikih carstava – Rimskog, Bizantskog i Osmanskog, dom je nekim od najimpresivnijih zdanja i mjesta na svijetu.

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džžamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džžamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džžamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džžamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Aja Sofija (Hagia Sophia), prvotno izgrađena kao crkva u 6. stoljeću za vrijeme vladavine cara Justinijana I., jedan je od najprepoznatljivijih simbola Istanbula. Tijekom svoje bogate povijesti, služila je kao crkva, džamija, a danas je muzej. Njezina masivna kupola, koja se uzdiže na visinu od 55 metara, predstavlja remek-djelo bizantske arhitekture. Unutrašnjost Aja Sofije ukrašena je mozaicima i islamskim kaligrafskim pločama. Zdanje je poznato po svojoj akustici i veličanstvenom interijeru. Aja Sofija svjedoči o povijesnim promjenama koje su se dogodile u Istanbulu, od kršćanstva do islama. Postala je UNESCO-va svjetska baština 1985. godine, simbolizirajući kulturnu sintezu Istoka i Zapada.

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džžamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džžamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džžamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Plava džamija (Sultanahmet Camii) Plava džamija, poznata po svojih šest minareta i prekrasnom eksterijeru, izgrađena je u 17. stoljeću za vrijeme vladavine sultana Ahmeta I. Ova džamija je jedinstven primjer klasične osmanske arhitekture i jedna je od najposjećenijih znamenitosti u Istanbulu. Nazvana je Plava džamija zbog plavih pločica koje krase njenu unutrašnjost. Džamija ima veliku molitvenu dvoranu i impresivan dvorišni prostor. Unutrašnjost je ukrašena složenim islamskim umjetničkim djelima, uključujući kaligrafiju i vitraje. Osim kao mjesto bogoslužja, džamija služi kao važan kulturni i turistički simbol. U blizini Plave džamije nalazi se i poznati Hipodrom, još jedna značajna povijesna lokacija.

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džžamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džžamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džžamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Veliki Bazar (Kapalıçarşı), jedan od najstarijih i najvećih pokrivenih tržnica na svijetu, mjesto je gdje se susreću povijest, kultura i trgovina. Izgrađen u 15. stoljeću, tržnica se prostire na ogromnom području, s više od 60 ulica i preko 4,000 trgovina. Ovdje posjetitelji mogu pronaći sve, od tradicionalnog nakita, ručno rađenih tepiha, do začina i antikviteta. Bazar je poznat po svojoj labirintskoj strukturi, živopisnim bojama i bučnoj atmosferi. Trgovci su poznati po svojoj vještini pregovaranja, što kupovinu čini zabavnim i jedinstvenim iskustvom. Veliki Bazar nije samo trgovačko mjesto; to je mjesto gdje se može osjetiti duh Istanbula i njegova bogata trgovačka povijest. Prolazeći kroz uske uličice Velikog Bazara, posjetitelji doživljavaju pravu esenciju turske kulture i tradicije. Ovaj bazar je više od mjesta za kupovinu; to je kulturna institucija koja predstavlja živu povijest Istanbula i njegovog bogatog trgovačkog naslijeđa. (Izvor: TuristPlus.hr)

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džžamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džžamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džžamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džžamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džžamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Mažoretkinje su prijepodne, prije obilaska navedenih znamenitosti, iskoristile turu brodom da s brodske palube vide monumentalnost i ljepotu povijesnih zdanja, starih i novih građevina, perfekciju graditeljske izvedbe na obalama Bosfora.

Galerija fotografija

Kultura

Ovogodišnja dobitnica Albatrosa: Marijana Balog-Parazajda

Koprivničanka jednostavnim stilom donosi snažne slike svakodnevice.

Objavljeno

na

(Foto: knjizevnost.hr)

Među 12 pristiglih radova na natječaj, Prosudbeno povjerenstvo za dodjelu Književne nagrade Albatros za 2025. godinu, odlučilo je dodijeliti priznanje književnici Marijani Balog-Parazajda, za njezinu zbirku kratkih priča Tiho urušavanje.

Kako je Povjerenstvo istaknulo, kratkim i jednostavnim stilom autorica donosi snažne slike svakodnevice, prikazujući odnose među ljudima, njihove unutarnje borbe i trenutke u kojima se poznati svijet tiho, gotovo neprimjetno urušava.

-U svojim pričama Marijana Balog-Parazajda otvara pitanje čovjekove egzistencije, preispitujući kako pojedinac doživljava vlastitu stvarnost, ali i kako njegove promjene iznenađuju okolinu i najbliže. Riječ je o djelu koje snažno, ali nenametljivo progovara o teretu koji nosi „obični čovjek“ i o unutarnjim lomovima koji oblikuju njegov život – objasnili su iz Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica u čijem sklopu djeluje Biblioteka Albatros.

Nagrada se dodjeljuje kontinuirano od 1995. godine i jedna je od rijetkih takvih nagrada na državnoj razini.

Svečana dodjela Književne nagrade Albatros 2025. održat će se utorak, 9. prosinca u 19 sati u Gradskoj vijećnici.

  • O AUTORICI: Rođena je 1981. godine u Koprivnici, a živi i radi u Križevcima. Svoj profesionalni rad, ispunjen susretima s ljudima i njihovim životnim pričama, prenosi u književnost stvarajući autentične i emotivne pripovijetke.

Nastavite čitati

Kultura

Galerija Galženica otvara novu izložbu – stiže “Ritam u pogledu” Tina Samaržije

Mlad i već međunarodno afirmiran grafičar donosi minimalističke radove koji istražuju ravnotežu, ritam i odnos oblika.

Objavljeno

na

Objavio/la

Samostalna izložba “Ritam u pogledu” mladog grafičara Tina Samaržije otvara se u petak, 5. prosinca u 19 sati, u Galeriji Galženica u Velikoj Gorici. Postav, koji potpisuje kustosica Leila Topić, donosi izbor radova u kojima autor istražuje odnose linija, oblika i vizualnih ritmova, a izložba ostaje otvorena do 19. prosinca 2025.

Tin Samaržija jedan je od mlađih hrvatskih autora koji se istaknuo preciznim grafičkim rukopisom i istraživanjem jednostavnih, ali vrlo promišljenih oblika. U novom ciklusu nastavlja proučavati linije, mreže i ritmove koji stvaraju dojam kretanja i ravnoteže. Iako njegovi radovi često izgledaju jednostavno, temelje se na pažljivom planiranju i analitičkom pristupu.

Njegovi radovi nalaze se u zbirkama čak 29 muzeja i galerija, među kojima su Muzej suvremene umjetnosti i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, kao i brojne institucije u drugim hrvatskim gradovima te u Sloveniji, Crnoj Gori i BiH. Od 2024. radi u Diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

Galerija Galženica ovom izložbom donosi još jedno zanimljivo ime domaće umjetničke scene, a publika ga može upoznati do 19. prosinca.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Održani 28. Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025

Objavljeno

na

Objavio/la

Folklorni ansambl Turopolje Velika Gorica organizirao je 28. Dječje folklorne susrete koji su održani danas (subota, 29. studenog 2025., početak u 15 sati) u Dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica.

Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr

 

Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Voditeljica programa naglasila je na početku kako su Dječji folklorni susreti u Velikoj Gorici najstarija manifestacija ove vrste ne samo u našoj županiji nego u cijeloj Hrvatskoj. Ovi susreti pružaju priliku najmlađim folklorašima da kroz pjesmu, ples i tradicijsku baštinu predstave ljepotu kulturne raznolikosti svojih krajeva.

Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Mlade izvođače i brojne posjetitelje (roditelji, bake, dede, prijatelji) pozdravio je Ervin Kolarec, zamjenik župana Zagrebačke županije.

Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Sudjelovali su: Folklorni ansambl Turopolje (dvije grupe), Folklorni ansambl ”Zabok” (Zabok), Kulturno umjetničko društvo ”Preporod” (Dugo Selo), Folklorno društvo ”Šaltin” (Hvar), Kulturno umjetničko društvo ”Kvirin”(Linc, Austrija), Kulturno umjetničko društvo ”Bukovac” (Zagreb), Kulturno umjetničko društvo Bratinečko srce” (Bratina), Kulturno umjetničko društvo ”Jelsa” (Jelsa) i Folklorni ansambl ”Mladost” (Samobor).

Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr

 

Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr

FA Turopolje je mlađom grupom otvorio i starijom grupom zatvorio ovogodišnje susrete, a sva društva su dobili od organizatora zahvalnice i prigodne poklone.

Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Na kraju je Zlata Cundeković, predsjednica FA Turopolje, kazala da je na ovim susretima sudjelovalo ukupno 350 izvođača. Prigodnim riječima zahvalila se društvima koja su sudjelovala, kao i brojnim posjetiteljima, koji su spontanim pljeskom pozdravljali mlade izvođače.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Kultura

Turopoljska poculica dobiva suvremeni prikaz u Zračnoj luci Franjo Tuđman

Izložba “Crowned by Tradition” predstavlja poculicu u novom umjetničkom ruhu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: TZGVG

U Zračnoj luci Franjo Tuđman u utorak se otvara izložba “Crowned by Tradition”, koja donosi suvremenu interpretaciju poculice, tradicijskog modnog dodatka udanih žena Turopolja. Posjetitelji će na jednom od najfrekventnijih mjesta u državi moći vidjeti kako ovaj povijesni predmet dobiva novo simbolično značenje i umjetnički izraz.

Poculica je stoljećima bila prepoznatljiv znak statusa žena u Turopolju. Njezino nošenje jasno je govorilo da je žena udana i pripada plemićkom rodu, a količina i kvaliteta ukrasa otkrivali su i ekonomski položaj obitelji. Prvi poznati primjerci sežu u 17. stoljeće, kada su se poculice izrađivale od domaćeg platna i ukrašavale vezom, čipkom, perlicama i trakama. Dizajn se razlikovao ovisno o području, sjeverno od Velike Gorice prevladavali su okrugli, a južno srcoliki oblici.

Iako je nekada bila svakodnevni dio oglavlja udanih plemenitašica, između tridesetih i pedesetih godina 20. stoljeća poculica je zadržala mjesto isključivo u svadbenim običajima. Danas predstavlja vrijedan element etnografske i folklorne baštine te podsjetnik na život, estetiku i društvenu ulogu žena Turopolja.

Nastavite čitati

Kultura

Božidar Prosenjak nagrađen za svoj roman o prvoj kravati

Velikogorički književnik sudjelovao je na natječaju kojeg su organizirali Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne i Kulturno-informativni centar Tomislavgrad

Objavljeno

na

Na svečanosti koja je održana u Tomislavgradu 19. studenoga, u okviru manifestacije 1100. Obljetnice krunidbe Kralja Tomislava na Duvanjskom polju, dodijeljene su nagrade Miri Gavranu, Ludwigu Baueru i Božidaru Prosenjaku za najbolji povijesni roman u suvremenoj hrvatskoj književnosti. Natječaj je organiziralo Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne i Kulturno-informativni centar Tomislavgrad.

Prosenjak je dobio nagradu za ljubavni roman “Prva kravata”, a za medije je tom prigodom izjavio kako to nije nagrada samo autoru, nego i hrvatskom narodu, jer je svjedočanstvo o našem autorstvu nad kravatom, uresom koji je oplemenio Europu i svijet.

Saznajemo također da su u ovom djelu prisutne diskretne naznake turopoljskoga kraja, što je pisac već učinio i u ranijim svojim tiskanim djelima, prevedenim na engleski, japanski i slovenski jezik, koja su svojevremeno objavljena i na svjetskoj digitalnoj knjižnici u San Francisku u SAD-u, a na prijedlog Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno