Povežite se s nama

Kultura

FOTO Mažoretkinje HUMT-a posjetile znamenitosti Istanbula

Objavljeno

na

Mažoretkinje Plesnog kluba Barbara (Velika Gorica – Velika Mlaka), Vodiške mažoretkinje (Vodice), Mažoretkinje DND Budinščina (Budinščina) i Plesnog studia Tena (Zagreb) su u okviru svoga četverodnevnog boravka u Istanbulu posjetile neke od njegovih najvećih znamenitosti.

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džžamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džžamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džžamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džžamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, grad koji leži na dva kontinenta, čarobno mjesto gdje se susreću Istok i Zapad, bogat je povijesnim i kulturnim znamenitostima koje očaravaju posjetitelje iz cijelog svijeta. Ovaj jedinstveni grad, koji je tisućama godina služio kao prijestolnica triju velikih carstava – Rimskog, Bizantskog i Osmanskog, dom je nekim od najimpresivnijih zdanja i mjesta na svijetu.

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džžamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džžamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džžamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džžamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Aja Sofija (Hagia Sophia), prvotno izgrađena kao crkva u 6. stoljeću za vrijeme vladavine cara Justinijana I., jedan je od najprepoznatljivijih simbola Istanbula. Tijekom svoje bogate povijesti, služila je kao crkva, džamija, a danas je muzej. Njezina masivna kupola, koja se uzdiže na visinu od 55 metara, predstavlja remek-djelo bizantske arhitekture. Unutrašnjost Aja Sofije ukrašena je mozaicima i islamskim kaligrafskim pločama. Zdanje je poznato po svojoj akustici i veličanstvenom interijeru. Aja Sofija svjedoči o povijesnim promjenama koje su se dogodile u Istanbulu, od kršćanstva do islama. Postala je UNESCO-va svjetska baština 1985. godine, simbolizirajući kulturnu sintezu Istoka i Zapada.

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džžamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džžamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džžamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Plava džamija (Sultanahmet Camii) Plava džamija, poznata po svojih šest minareta i prekrasnom eksterijeru, izgrađena je u 17. stoljeću za vrijeme vladavine sultana Ahmeta I. Ova džamija je jedinstven primjer klasične osmanske arhitekture i jedna je od najposjećenijih znamenitosti u Istanbulu. Nazvana je Plava džamija zbog plavih pločica koje krase njenu unutrašnjost. Džamija ima veliku molitvenu dvoranu i impresivan dvorišni prostor. Unutrašnjost je ukrašena složenim islamskim umjetničkim djelima, uključujući kaligrafiju i vitraje. Osim kao mjesto bogoslužja, džamija služi kao važan kulturni i turistički simbol. U blizini Plave džamije nalazi se i poznati Hipodrom, još jedna značajna povijesna lokacija.

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džžamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džžamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džžamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Veliki Bazar (Kapalıçarşı), jedan od najstarijih i najvećih pokrivenih tržnica na svijetu, mjesto je gdje se susreću povijest, kultura i trgovina. Izgrađen u 15. stoljeću, tržnica se prostire na ogromnom području, s više od 60 ulica i preko 4,000 trgovina. Ovdje posjetitelji mogu pronaći sve, od tradicionalnog nakita, ručno rađenih tepiha, do začina i antikviteta. Bazar je poznat po svojoj labirintskoj strukturi, živopisnim bojama i bučnoj atmosferi. Trgovci su poznati po svojoj vještini pregovaranja, što kupovinu čini zabavnim i jedinstvenim iskustvom. Veliki Bazar nije samo trgovačko mjesto; to je mjesto gdje se može osjetiti duh Istanbula i njegova bogata trgovačka povijest. Prolazeći kroz uske uličice Velikog Bazara, posjetitelji doživljavaju pravu esenciju turske kulture i tradicije. Ovaj bazar je više od mjesta za kupovinu; to je kulturna institucija koja predstavlja živu povijest Istanbula i njegovog bogatog trgovačkog naslijeđa. (Izvor: TuristPlus.hr)

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džžamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džžamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džžamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džžamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džžamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Mažoretkinje su prijepodne, prije obilaska navedenih znamenitosti, iskoristile turu brodom da s brodske palube vide monumentalnost i ljepotu povijesnih zdanja, starih i novih građevina, perfekciju graditeljske izvedbe na obalama Bosfora.

Galerija fotografija

Kultura

Ogranak Seljačke sloge Buševec priprema jubilarni Božićni koncert

Objavljeno

na

Objavio/la

Ogranak Seljačke sloge Buševec u nedjelju, 21. prosinca, organizira tradicionalni Božićni koncert kojim se obilježava 30. obljetnica njegova održavanja, a koncert će se s početkom u 18 sati održati u crkvi sv. Ivana Krstitelja u Buševcu.

Riječ je o manifestaciji koja se već tri desetljeća održava uoči Božića i koja je postala prepoznatljiv dio blagdanskog kulturnog života Buševca.

Svi zainteresirani pozvani su pridružiti se slavlju.

Foto: Ogranak Seljačke Sloge Buševec/FB

Nastavite čitati

Kultura

Danas Muzej Turopolja zatvara vrata za posjetitelje – uskoro počinje obnova

Objavljeno

na

Objavio/la

15. prosinca 2025. godine Muzej Turopolja na adresi Trg kralja Tomislava 1 u Velikoj Gorici do daljnjega zatvara svoja vrata za posjetitelje – stoji u obavijesti na službenoj stranici našega gradskog muzeja.

Naime, natječaj za obnovu zgrade nakon potresa bliži se kraju i uskoro počinje cjelokupna revitalizacija zgrade Muzeja. Osim građevinskih radova predviđen je i novi stalni postav nakon čega će Muzej zasjati novim sjajem.

Foto: Marija Vrbanus

Ostale lokacije – Kurija Modić Bedeković, Zavičajna zbirka Vukomeričkih Gorica i Etno kuća Šćitarjevo – otvorene su za posjete po dogovoru.

Muzejska suvenirnica bit će preseljena u prostor Interpretacijskog centra Muzeja Turopolja na adresi Šetalište Franje Lučića 15, gdje će se privremeno održavati i ostali programi Muzeja Turopolja.

Foto: Marija Vrbanus

Nastavite čitati

Kultura

Sandra Sarija predstavlja knjigu “Velikogoričke priče”

Objavljeno

na

Velikogorička novinarka Sandra Sarija u utorak 16. prosinca u Dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta održat će promociju svoje knjige “Velikogoričke priče” nastalu od priča koje piše o ljudima koje čine naš grad, njihovim sudbinama, postignućima i posebnostima. 

Prvu priču Sandra je napisala povodom Dana grada 2022. godine o Juri Cundekoviću, kako kaže, „legendi naših zgrada“ a uslijedile su priče o Rojcu i ekipi, spiderman/vatrogascu Maksimilijanu, Buvljakušama, poštarici Anamariji, izviđačima…  

Sada je odlučila predstaviti i prvo ukoričeno izdanje.  

Promocija počinje u 19 sati. 

Nastavite čitati

Kultura

Stiže blagdanski maraton Umjetničke škole Franje Lučića – pet koncerata i tri plesne predstave

Objavljeno

na

Objavio/la

Umjetnička škola Franje Lučića održat će od 15. do 21. prosinca niz božićnih koncerata i plesnih predstava. Publika će u tri različita termina moći poslušati koncerte učenika u Dvorani Škole i Dvorani Galženica, dok će završni dan donijeti koncert ansambala te dvije izvedbe plesnog odjela u Dvorani Gorica. Sve manifestacije otvorene su za građane koji žele doživjeti rad i napredak učenika na kraju školske godine.

Ove godine škola najavljuje svoj dosad najopsežniji prosinački program, ukupno pet koncerata i tri plesne predstave. Glazbeni dio otvara se u ponedjeljak, 15. prosinca u 19:30 u Dvorani Škole, gdje će učenici izvesti prvi od dva koncertna programa. Drugi koncert slijedi dan kasnije u istom terminu i na istoj lokaciji. Glazbeni program seli se potom u Dvoranu Galženica, gdje će u četvrtak, 18. prosinca biti održana dva uzastopna koncerta, prvi u 18 sati, a drugi u 20 sati.

Završni dio programa održava se u nedjelju, 21. prosinca u Dvorani Gorica u Pučkom otvorenom učilištu. Dan počinje u 11:30 koncertom školskih ansambala, nakon čega slijede dvije izvedbe plesnog odjela pod nazivom “Božićna tvornica sreće” u 14 i u 16 sati.

Nastavite čitati

Kultura

Vani je trailer za “Diocles” čije su scene snimane u Kurilovcu

Jedva čekamo da stigne na velika platna početkom 2026. godine.

Objavljeno

na

Jedan od najvećih projekata u gotovo stogodišnjoj povijesti Hrvatske radiotelevizije, uskoro će ugledati svjetlo dana.

Projekt Dioklecijan, koji obuhvaća dva odvojena projekta: dugometražni igrani film “Diocles” i hibridnu dokumentarno-igranu seriju “Prvi Splićanin”,  predstavlja ekranizaciju Dioklecijanovog života, a kojeg je utjelovio glumac Amar Bukvić. 

Dio scena sniman je i u Kurilovcu u Velikoj Gorici (o čemu smo pisali članak OVDJE, uz ekskluzivne fotografije) te u Dioklecijanovoj palači u Splitu, u studiju HRT-a, Dalmatinskoj zagori i u Ježeviću kod Vrlike. 

Vani je i trailer koji najavljuje megafilmski spektakl: 

 

Prema komentarima gledatelja, ovo značajan pomak u hrvatskoj filmskoj produkciji, stoga jedva čekamo da stigne na velika platna početkom 2026. godine. 

Projekt je poseban i po tome što je za potrebe snimanja izrađeno oko 1.000 kostima, dijalozi su na izvornom, kolokvijalnom latinskom jeziku, no kako je redatelj Božidar Domagoj Burić istaknuo, posebnost je priča o vjerojatno najvažnijoj osobi s naših prostora i način na koji je ispričana.     

U filmu Diocles glume Nataša Janjić Medančić, Slavko Sobin, Krešimir Mikić, Marko Cindrić, Marinko Prga, Dragan Despot, Nikola Baće, Dušan Bućan te Anja Šovagović Despot, a cameo ulozi je pjevač TBF-a Mladen Badovinac koji u seriji Prvi Splićanin ima glavnu ulogu prezentera.  

  • Dioklecijan je bio rimski car koji je vladao od 284. do 305. godine, a nama je najpoznatiji po palači u Splitu u kojoj je boravio nakon povlačenja s prijestolja 305. godine.  

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno