Vlada danas raspravlja o nacrtu novog Zakona o potrošačkim kreditima, koji bi Hrvatska trebala dobiti do kraja godine. Zakon objedinjuje dosadašnja pravila o potrošačkim i stambenim kreditima, a uvodi i niz promjena koje bi trebale ići u korist građana. Najveća novost je zabrana tzv. „vezanja usluga“, što znači da banke više neće smjeti uvjetovati odobrenje kredita dodatnim zahtjevima poput prebacivanja plaće u njihovu banku.

Osim toga, kako prenosi N1, uvode se stroža pravila oglašavanja kredita i obveza davanja jasnih, standardiziranih informacija prije potpisivanja ugovora.

Zakon donosi i strože kriterije za procjenu kreditne sposobnosti, s ciljem da se spriječi odobravanje kredita ljudima koji ga realno ne mogu otplaćivati. Uvodi se i “pravo na zaborav” za bivše onkološke bolesnike, što znači da se njihova bolest neće uzimati kao otegotna okolnost kod izračuna osiguranja vezanog uz kredit.

Još jedna važna promjena je i besplatna usluga savjetovanja o dugu, koju bi trebala pružati Fina, za građane koji već imaju ili bi mogli imati problema s otplatom kredita.

Nadzor nad vjerovnicima i kreditnim posrednicima trebao bi preuzeti HNB, a ako utvrdi da netko kreditira građane bez odobrenja, o tome će morati obavijestiti DORH.

Promjene se uvode i zbog europske direktive o potrošačkim kreditima koja bi se trebala početi primjenjivati od studenog.

U nedjelju, 17. svibnja 2026., održava se javnozdravstveni hod, u organizaciji Hrvatske udruge za bolesti štitnjače. Akcija se provodi povodom Svjetskog dana svjesnosti o bolestima štitnjače, a cilj joj je podizanje svijesti o važnosti zdravlja štitnjače te pružanje podrške oboljelima.

Sudionici kreću u 7 sati ujutro s Bundeka, na križanju Ulice Savezne Republike Njemačke i Ulice Damira Tomljanovića Gavrana i kreću prema Velikoj Gorici.

Iz udruge poručuju kako žele potaknuti građane na informiranje o bolestima štitnjače te istaknuti važnost pravovremenog prepoznavanja i liječenja.

Prijave za sudjelovanje moguće su putem e-mail adrese [email protected].

Zagrebačka obilaznica na potezu između čvorova Zagreb zapad i Lučko uskoro bi trebala dobiti treći vozni trak. U Banskim dvorima potpisan je ugovor vrijedan gotovo 30 milijuna eura, a radove će izvoditi hrvatske tvrtke Gip Pionir i Pedom Asfalti. Riječ je o dionici koja je godinama jedna od najprometnijih u državi. Prema podacima Hrvatskih autocesta, tim dijelom obilaznice dnevno prođe više od 80 tisuća vozila, a ljeti su gužve još izraženije.

Ugovor je potpisao predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta Boris Huzjan, a potpisivanju su prisustvovali i premijer Andrej Plenković te ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, kao i zamjenik župana Ervin Kolarec.

Foto: Zagrebačka županija

Butković je poručio kako se radi o najopterećenijem dijelu cestovne infrastrukture u Zagrebu, dok je premijer Andrej Plenković naglasio da će proširenje obilaznice, uz uvođenje sustava automatske naplate cestarine, pomoći u rasterećenju prometa prema Splitu i Rijeci.

Uz dogradnju trećeg traka, iz Hrvatskih autocesta najavili su i dodatne zahvate na obilaznici. Već idući tjedan trebali bi početi radovi na rekonstrukciji dionice od Bregane do čvora Zagreb zapad, duge 13 kilometara, vrijedne oko 12,5 milijuna eura.

Prema najavama, kroz godinu dana trebalo bi biti završeno ukupno oko 18 kilometara nove autoceste na zagrebačkom obilaznom prstenu.

Foto: Zagrebačka županija

Planovi za ovu godinu uključuju i dovršetak uređenja odmorišta Plitvice, vrijednog oko 15 milijuna eura, kao i rekonstrukciju čvora Rakitje, procijenjenu na gotovo 9 milijuna eura. Sve zajedno, ulaganja u prometno područje zagrebačke obilaznice u sljedećih godinu dana trebala bi dosegnuti oko 65 milijuna eura.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastava u školskoj godini 2026./2027. trebala bi početi u ponedjeljak 7. rujna 2026. i trajati do utorka 15. lipnja 2027., predviđa prijedlog školskog kalendara koji je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih predstavilo i najavilo za javno savjetovanje.

Kako prenosi N1, prvo polugodište traje do 23. prosinca, a drugo počinje 7. siječnja 2027. Maturantima nastava, kao i uvijek, završava ranije, 21. svibnja 2027.

Najveća promjena odnosi se na zimske praznike, koji se ponovno dijele u dva dijela. Prvi dio traje od 24. prosinca do 5. siječnja, a drugi od 22. do 26. veljače.

Proljetni praznici planirani su od 25. ožujka do 2. travnja, dok ljetni odmor počinje 16. lipnja 2027.

Iz Ministarstva poručuju da je riječ o prijedlogu, a konačna odluka donijet će se nakon javnog savjetovanja.

Na području Zagrebačke županije uskoro bi trebala započeti realizacija prvog sustava javnog navodnjavanja, projekta Lonjica, za koji je osigurano 5,8 milijuna eura europskih sredstava. Sustav će omogućiti navodnjavanje 268 hektara poljoprivrednih površina na području Brckovljana i Vrbovca.

Projekt ukupne vrijednosti 5.781.539 eura financirat će se u stopostotnom iznosu iz fondova Europske unije, kroz intervenciju 74.01. „Potpora za sustave javnog navodnjavanja“ u okviru Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2027.

Zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović istaknuo je kako projekt predstavlja važan iskorak za županijsku poljoprivredu.

– Zagrebačka županija dobila je 5,8 milijuna eura za sustav javnog navodnjavanja i to će biti prvi takav sustav u Zagrebačkom županiji. Zbog toga smo izuzetno sretni i ponosni, rekao je Tomljenović.

Planirani sustav Lonjica obuhvatit će područje katastarskih općina Hrebinec, Lonjica i Negovec. Predviđena je izgradnja pregrade na vodotoku Lonja, zahvat vode iz novog akumulacijskog prostora, dovodni cjevovod između zahvatne građevine i crpne stanice te mreža tlačnih cjevovoda s hidrantima ukupne duljine 11,5 kilometara. U Zagrebačkoj županiji očekuju kako će novi sustav dugoročno omogućiti poljoprivrednicima prilagodbu proizvodnje i povećanje prinosa.

– To će biti višestruka korist za poljoprivrednike u našoj županiji, jer će oni moći, kad se taj sustav ugradi, s jednog uzgoja prijeći na povrtne kulture i na sjemenske kulture. To će unaprediti njihovu proizvodnju, poručio je Tomljenović.

Ugovor o financiranju projekta uručili su potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić te ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Nikola Dolački. Tom prilikom Vlajčić je naglasio da su dodijeljena 24 ugovora od ukupno 54, kroz sedam različitih intervencija ukupne vrijednosti 24 milijuna eura.

– Danas smo uručili 24 od ukupno 54 ugovora iz sedam intervencija vrijednih 24 milijuna eura. Oni znače jaču preradu, sigurniji rad u šumarstvu, ulaganje u navodnjavanje u vremenima kad živimo u klimatskim ekstremima i znače sigurnost našim poljoprivrednicima koji žive od svoga rada, izjavio je Vlajčić.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.