Povežite se s nama

HOTNEWS

FOTO Konstituiranje Gradskog vijeća u znaku svađe dvojice dojučerašnjih saveznika

Rezultat političkog razilaženja bio je taj da su prilikom izglasavanja Šimunića za potpredsjednika Gradskog vijeća, Josipović te vijećnica Bakota bili suzdržani

Objavljeno

na

Konstituirano je novo Gradsko vijeće Grada Velike Gorice u kojem većinu (19 od 31 vijećnika) ima tri stranačka bloka – koalicija predvođena Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ, HSLS, HSU), koalicija Bandić Milan 365 – Stranke rada i solidarnosti i HSS braće Radić te pravaški savez koalicije HSP – HČSP.

19.06.2017. – Velika Gorica – Konstituirajuća sjednica Gradskog vijeća. Foto: Miljenko Milanović/Cityportal.hr

Za predsjednika je izabran Neven Karas (Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti), dok je potpredsjednik Gradskog vijeća oporbeni Damir Šimunić (SDP). Naknadno će biti izabran još jedan potpredsjednik i to vjerojatno iz redova HDZ-a.

19.06.2017. – Velika Gorica – Konstituirajuća sjednica Gradskog vijeća. Foto: Miljenko Milanović/Cityportal.hr

„Želim zahvaliti vama, kolegicama i kolegama gradskim vijećnicama i gradskim vijećnicima što ste me izabrali na ovu časnu i odgovornu dužnost i ujedno vas pozvati da svi zajedno surađujemo i radimo na dobrobit naših građana sa izabranim gradonačelnikom i njegovim zamjenicima. Nadam se da će ta suradnja biti obostrana. Ako bude trebalo pozivam vas da i meni kao predsjedniku Gradskog vijeća te gradonačelniku uputite i pokoju kritiku ili da nas usmjerite u boljem radu. Očekujem da će to biti na načelima uzajamnog poštovanja i tolerancije“, s govornice je poručio Karas.

Posvađao ih broj mjesta u odborima

Potpuno neočekivano, došlo je do svađe dvojice dojučerašnjih saveznika i koalicijskih partnera Pere Josipovića, bivšeg HNS-ovog, a sada nezavisnog vijećnika te SDP-ovog Damira Šimunića, a vezano uz određivanje broja mjesta u odborima čime je Šimunić koordinirao. Josipović je, naime, zatražio da se listi HNS-a dodijeli četiri umjesto dva mjesta, za što kaže da bi bilo proporcionalno broju njihovih vijećnika.

19.06.2017. – Velika Gorica – Konstituirajuća sjednica Gradskog vijeća. Foto: Miljenko Milanović/Cityportal.hr

„Istina je kolega Šimunić da smo mi od danas nezavisni vijećnici i da ćemo biti oporba i vladajućima. Nazvali ste me prvi put i rekli da oporba ima 27 mjesta u odborima, dogovorili smo i usuglasili četiri mjesta. Poslao sam vam podatke za četiri kolegica i kolega koje sam obavijestio da će biti članovi odbora, da biste me sutradan nazvali i tražili ustupak da se spustimo na tri člana odbora. I taj ustupak sam vam napravio, da bi me nakon tri sata nazvali i osjetili potrebu opet nešto mijenjati i tada sam ja odbio mjesto u odboru, s pravom. Taj treći put ste mi rekli da nam je pripalo 21 mjesto. Dakle, lagali ste“, govorio je Josipović.

Šimunić: Ovo je bilo optimalno moguće

„Dakle točno je da sam s predstavnicima stranaka koordinirao raspodjelu mjesta po odborima. Konkretno, s HNS-om sam razgovarao tri puta. Ovo je sada situacija kada u Gradskom vijeću po prvi puta imamo što se opozicije tiče više stranaka koji bi trebali participirati u odborima i radnim tijelima Gradskog vijeća. Bilo je jako teško to koordinirati s obzirom da su želje i apetiti daleko veći od onoga što nam je i ponuđeno. Teoretski sam imao situaciju da je za jedan odbor bilo zainteresirano pet stranaka, što je praktički nemoguće. U toj komunikaciji došlo je do prijepora između mene kao koordinatora i HNS-a. Danas smo dobili službenu informaciju da su dvojica vijećnika izabrana na listi HNS-a nestranački vijećnici. Moglo se čak dogoditi s obzirom na koaliciju u državi da HDZ sa svojim koalicijskim partnerima participira s više mjesta nego što je to nama bilo rečeno. Prema  tome, ovo je bilo optimalno moguće“, kazao je Šimunić.

19.06.2017. – Velika Gorica – Konstituirajuća sjednica Gradskog vijeća. Foto: Miljenko Milanović/Cityportal.hr

Rezultat ovog političkog razilaženja bio je taj da su prilikom izglasavanja Šimunića za potpredsjednika Gradskog vijeća, Josipović te vijećnica Štefa Bakota bili suzdržani, baš kao i vijećnik Živog zida Zvonimir Stjepić.

Barišić pozvao na zajedničku ‘borbu’ za Goricu

Vijećnicima je na dobivenom mandatu za Gradsko vijeće na kraju čestitao gradonačelnik Dražen Barišić. Kaže kako je to prilika da se vlastitim doprinosom na najbolji način pomogne daljnjem razvoju Velike Gorice.

„Naš grad u protekle 22 godine uspjeli smo iz predgrađa Zagreba izgraditi u samostalni grad, šesti po veličini u Republici Hrvatskoj. Grad mladih, grad perspektive, fiskalne stabilnosti i gospodarskog razvoja. Želim da u jednoj zajedničkoj sinergiji vi kao predstavničko tijelo i mi kao izvršna vlast budemo partneri, da uvažavamo različitosti koje postoje, ali da se zajednički borimo za svoju Goricu“, istaknuo je Barišić.

19.06.2017. – Velika Gorica – Konstituirajuća sjednica Gradskog vijeća. Foto: Miljenko Milanović/Cityportal.hr

Vijećnici Gradskog vijeća:

Nenad Črnko (HDZ), Roman Krunić (HDZ), Stjepan Kosić (HDZ), Mihael Grdenić (HDZ), Mario Šipušić (HSLS), Stjepan Rak (HSU), Stjepan Kos (nezavisni), Jurica Mihalj (HDZ), Ivan Rak (HDZ), Milivoj Dijanežević (HDZ), Zlatko Turković (HDZ), Mladen Arapović (HDZ), Darko Bekić (HDZ), Goran Miličević (HDZ), Aleksandar Horvat (SDP), Damir Šimunić (SDP), Igor Horvačić (SDP), Marijo Zdelar (SDP), Sven Fabijančić (SDP), Katarina Šeravić (SDP), Neven Karas (BM365), Tajana Amšel Zelenika (BM365), Zlata Filipović (BM365), Ivica Barukčić (BM365), Alan Milan Šembera (MOST), Danijel Pukšić (MOST), Marko Šimac (MOST), Štefa Bakota (nezavisni), Pero Josipović (nezavisni), Lucijan Maslać (HSP) i Zvonimir Stjepić (Živi zid).

Galerija fotografija:

HOTNEWS

Grad objavio Javni poziv za potporu pedijatrima

Grad će isplatiti 1.200 eura mjesečno neto za pedijatre koji rade puno radno vrijeme, dok će pedijatri zaposleni na nepuno radno vrijeme moći ostvariti potporu od 600 eura mjesečno.

Objavljeno

na

Objavio/la

Grad Velika Gorica odlučno je krenuo u rješavanje jednog od ključnih problema koji već neko vrijeme zabrinjava roditelje, a to je nedostatak pedijatara. Svojom proaktivnom politikom donio je novu mjeru financijske potpore namijenjenu upravo liječnicima i liječnicama pedijatrijske medicine

Kako je i ranije najavljeno, raspisan je Javni poziv za ostvarivanje prava na namjensku potporu za 2025. godinu, koji je namijenjen pedijatrima koji već rade u goričkom Domu zdravlja, ali i budućima.

Grad će isplatiti 1.200 eura mjesečno neto za pedijatre koji rade puno radno vrijeme, dok će pedijatri zaposleni na nepuno radno vrijeme moći ostvariti potporu od 600 eura mjesečno.

–Zdravlje djece prioritet je svakog odgovornog društva, a naš zadatak kao lokalne vlasti, jest stvoriti uvjete u kojima će pedijatri poželjeti raditi i ostati ovdje. Ovim javnim pozivom želimo jasno poručiti da je Velika Gorica grad koji brine o svojim najmlađima i koji aktivno ulaže u zdravstveni sustav – poručio je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Javni poziv otvoren je za sve zainteresirane doktore medicine specijaliste pedijatrije koji rade u pedijatrijskim ordinacijama Doma zdravlja Zagrebačke županije, Ispostavi Velika Gorica, kao i za one koji obavljaju privatnu praksu u ordinacijama u zakupu Doma zdravlja.

Trenutačno, Velika Gorica ima potrebu za šest pedijatara, što je optimalan broj  gledajući broj malih pacijenata, a mjera bi trebala rasteretiti postojeće pedijatare, smanjiti vrijeme čekanja u čekaonicama, ali i stres koji roditelji i djeca doživljavaju tijekom posjeta pedijatru. Dodajmo kako će situaciju u zdravstvenim ambulantama uskoro olakšati i dolazak nove pedijatrice.

–Zahvalan sam našim pedijatricama na njihovom nesebičnom trudu, predanosti i brizi koju svakodnevno pružaju našim najmlađima. Svjesni smo koliko su preopterećene i koliko izazova nosi njihovo zanimanje, a naš doprinos je upravo ova mjera kojoj je cilj olakšati im posao – dodao je Ačkar.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Preokret na crpkama! Dizel jeftiniji od benzina, cijene zaključane do svibnja

U obrazloženju Vlade navodi se kako se mjere uvode radi zaštite građana i gospodarstva, ali i kako bi se suzbio rast inflacije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal.hr

Vozači diljem Hrvatske ovih dana mogu natočiti gorivo po cijenama koje nisu vidjeli godinama. Litra benzina trenutačno stoji 1,38 eura (nekadašnjih 10,40 kuna), dok je dizel još jeftiniji — 1,28 eura (bivših 9,64 kune), prenosi Večernji.hr. Posljednji put takve su cijene zabilježene u lipnju 2021. godine.

Glavni razlog povoljnijeg točenja leži u odluci Vlade da ponovno ograniči cijene goriva, a mjere će vrijediti najmanje do 6. svibnja. Ovakvo fiksiranje cijena prvi put je uvedeno početkom 2022. godine, kao reakcija na nagli rast cijena energenata prouzročen globalnim poremećajima, prije svega ratom u Ukrajini i posljedičnom energetskom krizom.

U obrazloženju Vlade navodi se kako se mjere uvode radi zaštite građana i gospodarstva, ali i kako bi se suzbio rast inflacije. Gorivo, naime, ima značajan utjecaj na opći indeks cijena jer se njegovo poskupljenje brzo prelijeva na ostale proizvode i usluge.

Trenutačni model regulacije temelji se na ograničavanju marži i redovitom ažuriranju cijena svakih 2 tjedna. Prilikom izračuna u obzir se uzima kretanje cijena na Mediteranskom tržištu te tečaj američkog dolara. Ipak, regulacija se odnosi isključivo na osnovna goriva, dok se cijene premium goriva formiraju slobodno.

Osim Hrvatske, i druge europske zemlje su pokušavale intervenirati. Mađarska je neko vrijeme imala fiksne cijene, ali je od toga odustala zbog nestašica. Slovenija i Francuska koristile su subvencije i porezne olakšice, dok je Njemačka privremeno snizila poreze na gorivo tijekom 2022. godine.

Na pad cijena utjecala su i tržišna kretanja. Cijena barela nafte posljednjih mjeseci pala je ispod 70 dolara, u odnosu na 133 dolara u ožujku 2022. Uz to, stabilizirani globalni transportni lanci, povoljan tečaj eura i uvoz dizela iz SAD-a, Bliskog istoka i Indije dodatno su snizili cijene.

Zanimljiv je i trenutačni omjer cijena. Dizel je, što je rijetkost, jeftiniji od benzina. To se objašnjava smanjenom potražnjom za loživim uljem nakon zime, kao i povećanom dostupnošću dizela na europskom tržištu. S druge strane, cijena aditiva za benzin porasla je, što dodatno povećava njegovu cijenu.

Bez vladine intervencije, benzin bi danas bio skuplji za tri centa, a dizel čak za 11 centi po litri.

Nastavite čitati

Crna kronika

U prometnoj nesreći na A3 dvije poginule osobe – kolona duga 10 kilometara

Trećoj osobi pružena liječnička pomoć.

Objavljeno

na

Danas oko 9 sati na autocesti A3, smjer istok, kod račvanja s autocestom A4 (odvajanje za Varaždin), dogodila se prometna nesreća u kojoj su sudjelovala tri vozila.

U prometnoj nesreći dvije osobe su smrtno stradale dok je trećoj osobi pružena liječnička pomoć.

Policijski očevid je u tijeku, a na mjestu događaja promet je obustavljen te se odvija obilazno uz regulaciju policijskih službenika.

Kako doznajemo kolona automobila duga je 10-tak kilometara.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Županija gradovima i općinama osigurala 3,8 milijuna eura za realizaciju 108 projekata

Samo za projekte iz domene prometa i komunalne infrastrukture dodijeljeno 1,5 milijuna eura.

Objavljeno

na

Objavio/la

Predstavnici gradova i općina danas su u prostorijama Zagrebačke županije preuzeli ugovore ukupne vrijednosti 3,8 milijuna eura, čime će biti omogućena realizacija čak 108 projekata na području županije.

Na taj način Županija potvrđuje svoju dugogodišnju viziju ravnomjernog razvoja svih svojih dijelova – istaknuo je prilikom uručivanja ugovora župan Stjepan Kožić.  

Foto: Zagrebačka županija

– Riječ je o projektima iz domene prometa i komunalne infrastrukture, opremanja poduzetničkih zona, financiranja EU projekata te razvoja infrastrukture u našim ruralnim područjima. Time nastavljamo kvalitetnu suradnju općina, gradova i Županije na kojoj leži realizacija čak 462 projekta u protekle četiri godine, a za koje je Županija dodijelila 12,7 milijuna eura. Uz pomoć ovogodišnjih 3,8 milijuna eura ostvarit ćemo zajednički cilj – povećanje kvalitete života svih stanovnika na području županije – rekao je Kožić.  

Foto: Zagrebačka županija

Bespovratne potpore osiguravaju snažan gospodarski zamah na području cijele županije. 

 – Kontinuitet ulaganja u poduzetničke zone, stvorili smo poželjna mjesta za investiranje u kojima posluju brojne strane i domaće tvrtke, a čiji uspješni rezultati poslovanja doprinose činjenici da je Zagrebačka županija danas najrazvijenija županija u Hrvatskoj – dodao je župan. 

Foto: Zagrebačka županija

Dodajmo kako je najviše sredstava, odnosno 1,5 milijuna eura, dodijeljeno kroz Upravni odjel za promet i komunalnu infrastrukturu, a radi se o 29 projekata kojima se sufinancira izgradnja i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture.  

Nadalje, za 36 projekta u gospodarstvu dodijeljeno je 1,2 milijuna eura, od čega je 510 tisuća eura za opremanje poduzetničkih zona te nešto više od 715 tisuća eura za izradu projektne dokumentacije i sufinanciranje EU projekata. Za 43 projekta gradnje i uređenja infrastrukture na ruralnom području izdvojeno je nešto više od milijun eura. 

Foto: Zagrebačka županija

U ime svih općina i gradova riječima hvale obratio se načelnik Općine Pisarovina Tomo Kovačić. Podsjetio je na važnost postizanja jednake kvalitete života na ruralnom području, u odnosu na urbani dio županije. 

Foto: Zagrebačka županija

–Sa svojim dugogodišnjim načelničkim stažem od 30 godina mogu svjedočiti velikim ulaganjima Zagrebačke županije na svim poljima, a posebno ističem na financijsku podršku u opremanju naših poduzetničkih zona koje privlače investitore i time osiguravaju prosperitet. Apostrofiram ravnomjeran razvoj naše županije upravo zbog sredstava koje se usmjeravaju u pravom smjeru, jer na taj način je općinama puno lakše ostvariti ciljeve i projekte na ruralnom području – naglasio je Kovačić.

Foto: Zagrebačka županija

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

HOTNEWS

Pokupsko i Kravarsko među najboljim općinama u povlačenju EU sredstava!

Analiza četverogodišnjeg razdoblja izrađena je temeljem kompozitnog indeksa.

Objavljeno

na

Foto: hbor.hr

Portal Načelnik.hr objavio je listu općina koje su tijekom protekle četiri godine povukle najviše EU sredstava za svoje projekte. Sukladno podacima Ministarstva financija, hrvatske općine u četiri protekle godine iz EU fondova povukle su preko 370 milijuna eura, dvostruko više nego u prethodnom mandatu!

– Za razliku od uobičajenih godišnjih analiza kad izlazimo s Top 10 listama najučinkovitijih po ostvarenom udjelu EU sredstava i po povučenim sredstvima ‘per capita’, mandatne analize odlučili smo temeljiti na kompozitnom indeksu u kojem smo u ovom izračunu objedinili navedena dva pokazatelja, i dobili deset na tom polju najuspješnijih općina u razdoblju 2021. – 2024. godine,  bazirajući poredak na podacima Ministarstva financija – navodi portal.

Na listi 10 najboljih općina nalaze se i općine u velikogoričkoj okolici, a to su Općina Pokupsko, koja je zauzela visoko 2. mjesto, te Općina Kravarsko koja je po povučenim EU sredstvima 6. općina u Republici Hrvatskoj.

Lista općina:

  1. Općina Perušić (Ivica Turić)
  2. Općina Pokupsko (Božidar Škrinjarić)
  3. Općina Gornja Stubica (Jasmin Krizmanić)
  4. Općina Veliko Trgovišće (Robert Greblički)
  5. Općina Krapinske Toplice (Gordana Jureković)
  6. Općina Kravarsko (Vlado Kolarec)
  7. Općina Brodski Stupnik (Goran Jelinić)
  8. Općina Lećevica (Ante Baran)
  9. Općina Brdovec (Alen Prelec)
  10. Općina Sukošan (Ante Martinac)

Nastavite čitati

Reporter 447 - 17.04.2025.

Facebook

Izdvojeno