Županu Stjepanu Kožiću danas su u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu predsjednik Vlade Republike Andrej Plenković i ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs dodijelili ugovore za izgradnju, rekonstrukciju i opremanje pet školskih objekata ukupne vrijednosti 55 milijuna eura za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne škole.

Ugovori o bespovratnim sredstvima iznose gotovo 47 milijuna eura, dok će razliku sredstava Županija osigurati u vlastitom proračunu.

Sredstva su odobrena za izgradnju novih osnovnih škola u Dugom Selu i Kominu, dogradnju OŠ Rugvica, izgradnju nove sportske dvorane i dogradnju PŠ Strmec te dogradnju SŠ Ivan Švear u Ivanić-Gradu, o čemu smo pisali ovdje.

–Od svih županija u Hrvatskoj najveći iznos za gradnju i dogradnju osnovnih škola do sada iz NPOO-a odobren je upravo Zagrebačkoj županiji. Kroz mjesec dana prijavljujemo još četiri škole procijenjene vrijednosti oko 25 milijuna eura, dok se za 9 škola rade glavni projekti s troškovnicima s namjerom da ih prijavimo na NPOO do kraja rujna – rekao je župan Stjepan Kožić.

Po pitanju srednjih škola na NPOO bilo je moguće kandidirati samo škole s gimnazijskim programom.

– Na Nacionalni plan oporavka i otpornosti mogli su se prijaviti samo oni projekti koji se odnose na proširenje gimnazijskog programa, a tu je Zagrebačka županija uspješno aplicirala projekt dogradnje Srednje škole Ivan Švear u Ivanić-Gradu za što odobreno bespovratnih 1,8 milijuna eura zahvaljujući kojima će se škola dograditi sa četiri nove učionice – dodao je župan.

Dodajmo kako je Vlada ovom prilikom dodijelila 19 ugovora za izgradnju i opremanje osnovnih škola i sportskih dvorana ukupne vrijednosti 150 milijuna eura  s ciljem uvođenja jednosmjenskog rada i cjelodnevne škole do 2027.

Poduzetnici su pokretači gospodarskog razvoja, a njihova uspješnost uvelike ima utjecaj na proračunska sredstva.

Zagrebačka županija od svojih početaka vrednuje njihov poslovni put i iz godine u godinu osigurava sve veće iznose bespovratnih potpora u nekoliko kategorija.

Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Gledajući kompletnu sliku izdvajanja, Županija poduzetnike prati od samog početka poslovanja. Tako je zamjenik župana Damir Tomljenović danas dodijelio 390 tisuća eura vrijedne ugovore o bespovratnim potporama poduzetnicima početnicima. Temeljem javnog natječaja sredstva u iznosu do 2.000 eura ostvarilo je 206 poduzetnika početnika, odnosno svi koji su ispunjavali uvjete natječaja.

–Prvo bih pohvalio poduzetnike Zagrebačke županije koji su po svim relevantnim podacima u samom vrhu Republike Hrvatske, a njihov kvalitetan i dobar rad važan je za Županiju jer oni pune županijski Proračun, kako bi se dalje iz njega izdvajala sredstva za potrebne namjene. Riječ je o važnim projektima poput izgradnje škola i prometne infrastrukture, i stoga je naša obveza i zadatak osigurati poduzetnicima bespovratna sredstva kojim će unaprijediti svoje poslovanje – istaknuo je Tomljenović.

Foto: Zagrebačka županija

Podsjetimo kako je samo u ovoj godini Županija za svoje poduzetnike osigurala ukupno 3 milijuna eura bespovratnih potpora.

–Od toga je 2,1 milijun namijenjen poduzetnicima s ciljem povećanja konkurentnosti, zatim novost od ove godine, bespovratna sredstva u visini pola milijuna eura poduzetnicima za ugradnju fotonaponskih ćelija, te za početak poslovanja  390 tisuća eura – naveo je zamjenik župana.

Foto: Zagrebačka županija

Jedan od ovogodišnjih dobitnika potpore je Vedran Damjanović, vlasnik obrta za usluge, trgovinu i proizvodnju TerraSens.

–Bavim se preciznom poljoprivredom, odnosno razvojem senzora za preciznu poljoprivredu, kao što je senzor vlage tla i primjenom dronova u poljoprivredi, poput snimanja ili prskanja usjeva dronovima. Potporu Zagrebačke županije dobio sam za nabavu CNC stroja kojim ću sam moći izrađivati prototipove elektroničkih pločica potrebnih za izradu senzora, što će mi smanjiti troškove budući da ih moram uvesti iz inozemstva što je jako skupo i iziskuje puno vremena za dostavu – objasnio je Damjanović.

Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal

Preostali dio bespovratnog novca i dalje čeka poduzetnike!

2,1 milijun eura vrijedan natječaj za dodjelu bespovratnih potpora subjektima malog gospodarstva koji se bave proizvodnim i neproizvodnim djelatnostima s ciljem povećanja konkurentnosti, i dalje je otvoren, i to do 15. svibnja.

Za proizvodne djelatnosti moguće je ostvariti bespovratnih sredstva u maksimalnom iznosu do 10 tisuća eura, a za neproizvodne djelatnosti maksimalni iznos potpore je 4 tisuće eura.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Bio sam vratar, stipendist Dinama, odnosno tadašnje Croatije, igrao sam u Karlovcu, sisačkoj Segesti, kratko i sisačkom Metalcu, nakon čega sam se vratio u Radnik. Branio sam i za Dinamo Hidrel iz Novog Čiča i Turopoljac iz Kuča, a zadnja igračka postaja bio mi je Mraclin. Doživio sam i najveću čast igranja za svoju domovinu, kroz nastupe za hrvatsku juniorsku reprezentaciju, godinama sam igrao nogomet i uvijek se rado sjetim igračkih dana, kaže Ervin Kolarec na uvodu u svoje gostovanje u serijalu “Sport Zagrebačke županije”.

Nakon što je završio s nogometom, otišao je u politiku. U dva mandata Kolarec je bio zamjenik gradonačelnika Velike Gorice, a posljednje četiri godine obnašao je ulogu zamjenika župana Zagrebačke županije. Na isteku prvog mandata u toj ulozi idealan je trenutak za rekapitulaciju razdoblja iza nas.

– Uvijek rado govorim o temama kojima se propagira sport – rekao je i nastavio:

– Moja generalna ocjena trenutačnog stanja u županijskom sportu vrlo je visoka. Napomenut ću samo da u županiji imamo oko 680 udruga u svim granama sporta, koje su pod ingerencijom Zajednice sportskih udruga i saveza Zagrebačke županije. Mislim da postižemo sjajne rezultate, da se oni događaju u svim sportovima, i to sve više iz godine u godine, a sve to Županija prati. Tu je posebno važno reći da se sve više mladih ljudi uključuje u te udruge, što je jedan veliki plus – vjeruje Kolarec.

Ogromna je ta županijska sportska obitelj, velike su to brojke.

– Kad govorimo o brojkama, pričamo o otprilike 20.000 aktivnih sportašica i sportaša u županiji, o oko 1600 trenera, sudaca i delegata, a možemo dodati i da po gradovima i općinama imamo nešto više od 200 sportskih objekata – zadovoljan je zamjenik župana.

Kad dođemo do teme što prije birati, rekreativni ili natjecateljski sport, odgovor je najčešće točno na sredini.

– Natjecateljski dio je jako važan, jer kroz njega dolaze i svi ti sjajni rezultati, koji su i najbolja promocija naše županije, ali i cijele Hrvatske. Međutim, važno nam je i da se što više naših stanovnika, bez obzira na dob, bavi sportom. Rekreacija je itekako bitna, znam da brojni gradovi i općine ulažu i u rekreacijske programe, baš zato da bi se omogućilo ljudima da je bave sportom kojim žele, i to je pravi put – vjeruje Kolarec.

U skladu sa svojim ingerencijama, ali i mogućnostima, Županija sve više odvaja za sport, kojem nikad nije dovoljno…

– Naš županijski sportski savez u stalnoj je koordinaciji s općinama i gradovima, odnosno njihovim savezima, a mi im dajemo financijsku podršku. Svake godine Županija izdvaja sve veća i veća sredstva, pa smo ove godine došli do 1,66 milijuna eura za sport. Najveći dio ide za sportsku Zajednicu, dio ide i za školski sportski savez, koji također sjajno radi, jednako kao i naš parasavez, u kojem je desetak klubova.

Pogled unatrag, tvrdi, nudi jako cijeli niz razloga za zadovoljstvo.

– Zadovoljan sam što pojačavamo infrastrukturu u općinama i gradovima. Moram pohvaliti gradonačelnike i načelnike, kao i sve odgovorne ljude, koji svake godine poboljšavaju uvjete za sport. Važno je i što svake godine možemo povećavati sredstva za sport, a naš fokus je već 20-ak godina i na gradnji škola. Uz te škole izgrađene su i školske sportske dvorane, koje nakon nastavnog procesa mogu koristiti sve te brojne udruge. To nam je cilj raditi i u godinama koje su pred nama – ističe Kolarec.

Dotaknuli smo se i nogometa, odnosno činjenice da imamo tek dva županijska predstavnika u prva tri ranga: Goricu u prvom i Dugo Selo u trećem.

– Moramo težiti da se u godinama koje su pred nama sredinama kao što su Dugo Selo, Samobor ili Vrbovec, zašto ne i Kurilovec, odu u rang ili dva više. Strategija našeg nogometnog saveza je da se ide u tom smjeru.

Posebna priča je Inker iz Zaprešića.

– Vidim da se polako vraćaju na pravi put, prva momčad bori se za viši rang i siguran sam da će i dalje ići prema naprijed, jer grad poput Zaprešića zaslužuje više od ovoga u nogometnom smislu. Baš kao i Samobor, nakon Velike Gorice drugi grad u županiji, sa 40.000 stanovnika, koji po svemu zaslužuju klub u rangu ili dva više.

U tom smislu, zamjenika Kolarca rukomet u županiji veseli nešto više od košarke, koju pokušavaju “spasiti” u Samoboru, isprati i odbojku…

Već godinama Kolarec je u organizaciji Noći borilačkog sporta u Velikoj Gorici, a bio je i predsjednik NK Jelačića.

– Uz sve to ostane vremena za posvetiti se djeci, malo s njima odigrati nogomet. Kad uspijem, volim otići na utakmice HNK Gorice, ali i na sav drugi sport.

Ključeve novog teretnog vozila za potrebe osposobljavanja učenika ravnatelju Srednje strukovne škole Samobor, Davoru Škiljanu uručio je zamjenik župana Ervin Kolarec.

Naime, ova srednja škola je jedina u Zagrebačkoj županiji, koja od 2007. godine ima obrazovni program „Vozač motornog vozila“, a svake godine upisuje 24 do 26 učenika i učenica.

Foto: Zagrebačka županija

–Vrijednost novog vozila je 130 tisuća eura, a ovu investiciju u cijelosti je financirala Zagrebačka županija koja je i osnivač ove škole. Za učenike Srednje strukovne škole Samobor ovo vozilo je most između teorije i prakse. No, ovo nije prva investicija na području Samobora. Naime, prije godinu dana smo upravo u ovoj školi otvorili Centar izvrsnosti za automatiku, senzoriku i obnovljive izvore energije u sklopu 15,5 milijuna eura vrijednog projekta Regionalni centar kompetentnosti. Posebno mi je drago što je interes za upise u strukovna zanimanja u našim školama izuzetno velik – istaknuo je Kolarec.

U vozilo marke Mercedes, C kategorije, najveće dopuštene mase od 12 tona, uz sva potrebna ispitivanja i potvrde, ugrađen je digitalni tahograf te odvojene komande gasa, spojke i radne kočnice, a svaki učenik ovog smjera u vozilu mora odvoziti 45 sati prije polaganja vozačkog ispita, istaknuo je ravnatelj škole Davor Škiljan.

Foto: Zagrebačka županija

–Škola ima 548 učenika u 21 razredu i u 4 sektora sa 10 zanimanja. Jedno od zanimanja je „Vozač motornog vozila“ koje je deficitarno na području cijele Europske unije. Dosadašnji kamion kupili smo 2010. godine a da bi to zanimanje i dalje imali, morali smo nabaviti novo vozila iz razloga što Zakon o sigurnosti na cestama propisuje da se svi nastavni procesi kao i ispiti moraju održavati u vozili koje je do 15 godina starosti – ispričao je ravnatelj.

Srednja strukovna škola Samobor u ovom smjeru ima jedan razred u školskoj godini sa oko 26 učenika koji u trećem razredu polažu prometne propise i prvu pomoć.

–Nakon toga odlaze na vanjsko vrednovanje u Hrvatski auto klub i na provjeru liječničke sposobnosti i tada mogu ući u teretno vozilo nosivosti 12 tona na praktični dio nastave kroz 45 sati po čijem završetku učenici odlaze na drugi ispit u HAK, nakon čega dobivaju završnu svjedodžbu. Tada im se B i C kategorija upisuje u vozačku dozvolu – objasnio je Škiljan.

Foto: Zagrebačka županija

Inače, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavilo podatke o uspješnosti učenika na državnoj maturi u protekloj godini, po čemu je u konkurenciji 270 srednjih škola u Hrvatskoj, jedino samoborska Srednja strukovna škola uz zagrebačku Tehničku školu Ruđera Boškovića, bila na sve tri liste iz tri nastavna predmeta.

– Riječ je o hrvatskom jeziku, engleskom jeziku i matematici, pri čemu su učenici naše škole bili treći u engleskom i šesti u hrvatskom jeziku, te sedmi u matematici. Time smo zapravo druga škola u Republici Hrvatskoj po prošlogodišnjim uspjesima na državnoj maturi – dodao je ravnatelj Srednje strukovne škole Samobor.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Zagrebačka županija, s još nekoliko hrvatskih regija, ostvarila je izniman rast u povlačenju sredstava iz europskih fondova u razdoblju od 2021. do 2024. godine. Prema analizi portala Župan.hr, temeljene na skupnom indeksu koji uzima u obzir iznos povučenih sredstava po stanovniku i udio u ukupnim sredstvima svih županija, Zagrebačka županija bilježi rast povučenih sredstava od čak 332 % u odnosu na prethodni četverogodišnji mandat (2017.–2020.).

U promatranom razdoblju aktualnog mandata, Zagrebačka županija se pozicionirala kao jedna od pet vodećih po trendu postotnog rasta povučenih sredstava iz europskih fondova. Rast od 332 % stavlja ju odmah iza Krapinsko-zagorske (582 %) i ispred Splitsko-dalmatinske (250 %), Osječko-baranjske (234 %) i Dubrovačko-neretvanske županije (160 %).

U apsolutnim brojkama, Zagrebačka županija je u posljednje četiri godine povukla 7,1 milijun eura više nego u prethodnom mandatu. Kada se gleda udio u ukupno povučenim sredstvima svih županija, taj udio porastao je za dva postotna boda.

Ukupno gledano, hrvatske županije su u aktualnom mandatu (2021.–2024.) povukle približno 1,1 milijardu eura iz EU fondova, što je više nego dvostruko u odnosu na prethodni mandat, kada je taj iznos bio 453 milijuna eura. Bez uključivanja Grada Zagreba, županije su u prethodnom mandatu povukle 367,7 milijuna eura, dok je u aktualnom taj iznos narastao na 711,7 milijuna eura.

Velik dio sredstava u ovom razdoblju odnosi se na obnovu od potresa, ulaganja iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), izgradnju škola, vrtića, sportskih dvorana, centara za starije, kao i na projekte u sklopu ITU mehanizma i industrijske tranzicije.

U novom financijskom razdoblju (2021.–2027.) Hrvatska ima na raspolaganju 25 milijardi eura, s posebnim naglaskom na teritorijalnu ravnotežu i ulaganja u slabije razvijena područja. Planira se više od 200 novih natječaja vrijednih više od 4 milijarde eura samo u ovoj godini, što otvara nove prilike i za Zagrebačku županiju da dodatno kapitalizira svoj rastući potencijal.

Zagrebačka županija jasno pokazuje da zna prepoznati i iskoristiti prilike koje nude europski fondovi. Ako se zadrži ovaj smjer, u sljedećim  bi godinama mogla postati jedan od najuspješnijih primjera regionalnog razvoja financiranog sredstvima Europske unije.