Prosinac 2023. Zagreb. Festival kose – Advent u kosi. Foto: Ognjen Karabegović
Prosinac 2023. Zagreb. Festival kose – Advent u kosi. Foto: Ognjen Karabegović
Manifestacija Festival kose – Advent u kosi, ”Izbor najljepše adventske frizure Hrvatske”, uz prestižne nagrade Kristalni cvijet i Zlatna tiara maslina u organizaciji Firme Shapeit j.d.o.o iz Zagreba održana je u Hotelu Antunović u Zagrebu. Među brojnim posjetiteljima posebni gosti bili su supruga veleposlanika Ukrajine Nina Kyrylych, predsjednica Ukrajinske zajednice grada Zagreba Marija Maleško i predsjednik Ukrajinske nacionalne manjine grada Zagreba Viktor Filima.
Prosinac 2023. Zagreb. Festival kose – Advent u kosi. Foto: Ognjen Karabegović
Prosinac 2023. Zagreb. Festival kose – Advent u kosi. Foto: Ognjen Karabegović
Prosinac 2023. Zagreb. Festival kose – Advent u kosi. Foto: Ognjen Karabegović
Frizeri i đaci iz srednjih strukovnih škola iz više gradova Hrvatske natjecali su se u osam kategorija: svečana frizura, avangardna, etno i muška frizura, make up, oslikavanje lica, nail art i dizajnerska haljina. Njihove kreacije ocjenjivao je stručni žiri u sastavu: Josip Križnjak – predsjednik žirija, Višnja Loparić Lobor, Mateja Jokić, Sanela Škorput (svi iz Zagreba), Silvana Slugić (Bjelovar), Sanela Moscarda (Pula) i Marin Šimek (Varaždinske Toplice).
Prosinac 2023. Zagreb. Festival kose – Advent u kosi. Foto: Ognjen Karabegović
Prosinac 2023. Zagreb. Festival kose – Advent u kosi. Foto: Ognjen Karabegović
Nagrade Kristalni cvijet dodijeljene su najboljima u 8 kategorija, a dobili su ih: za dizajnersku haljinu Martina Kulfa (Zlatar) i Nensi Sinožić (Poreč), za make up Ivana Horvatić (Konjščina), za nail art Valerija Hudika (Konjščina), za svečanu frizuru Paola Terlević (Vižinada), a rad pod nazivom Adventska ruža snova rađen je u timu sa Emili Bulić-make up, za avangardnu frizuru Marija Štabek (Konjščina), Tina Lukačić (Karlovac) te Marinka Ružić (Delnice) sa modelom pod nazivom Gorska vila koji je rađen u timskom radu sa Adriana Rajčić-dizajnerska haljina i Nora Južnić-make up, za oslikavanje lica Tina Lukačić (Karlovac), za etno frizuru Tetiana Zubkova (Ukrajina), a model pod nazivom Mavka-šumska vila rađen je u timu sa Alona Yatsyna-nail art, za mušku frizuru Dominik Adam Burić (Rovinj) i Adrijana Žoldin (Vinkovci).
Prosinac 2023. Zagreb. Festival kose – Advent u kosi. Foto: Ognjen Karabegović
Prosinac 2023. Zagreb. Festival kose – Advent u kosi. Foto: Ognjen Karabegović
Glavna nagrada Zlatna tiara maslina dodijeljena je za opći dojam frizerskom salonu vlasnice Jasmine Pažić iz Konjščine, koja je bila glavni mentor Mariji Štabek u izradi avangardne frizure pod nazivom Novogodišnja zvijezda, a Ivana Martinjak iz kozmetičkog salona Esencija sa svojim timom, Valerija Hudika radila je nail art i Ivana Horvatić izradila je prekrasan adventski make up, a Martina Kulfa dizajnirala je adventsku haljinu.
Prosinac 2023. Zagreb. Festival kose – Advent u kosi. Foto: Ognjen Karabegović
Stručni žiri dodijelio je Kristalni cvijet i učenicama, a dobile su ih po kategorijama: muška frizura Lana Marinković, nail art Dunja Kordić i etno frizura Jana Božić (sve tri Strukovna škola Marko Babić Vukovar); avangardna frizura Emma Lebec, Strukovna škola Garešnica, Ana Petrih, Strukovna škola Marko Babić Vukovar, Ivona Grčić, Mješovito industrijsko obrtnička škola Karlovac; svečana frizura Lea Čertan i Dora Šantalab (obje Industrijsko obrtnička škola Slatina; make up Luna Pušić, Mješovito industrijska obrtnička škola Karlovac.
Prosinac 2023. Zagreb. Festival kose – Advent u kosi. Foto: Ognjen Karabegović
Kristalni cvijet izradio je ručno Stjepan Kos (Velika Gorica) iz firme Gorica Staklo (50 godina tradicije i kvalitete u staklarstvu). Zlatnu tiara maslina izradio je Mario Nokaj vlasnik zlatarske radnje koja izrađuje dizajnerski nakit – Lapidarium, Zagreb.
Moderatorica Festivala bila je Jadranka Šepek. Fotograf manifestacije: Ognjen Karabegović.
U iščekivanju najveće velikogoričke gastro manifestacije Gastro Turopolja, u sklopu koje će se održati i 7. Gospodarski sajam grada Velike Gorice, gradsko Udruženje obrtnika poziva obrtnike da se prijave i svojom ponudom daju vrijednost manifestaciji.
Interes se iskazuje putem maila [email protected] ili u Udruženju u Kurilovečkoj 5, a nakon toga slijedi slanje prijavnice za sudjelovanje .
Prijave su otvorene do 29. rujna ili do popunjenja mjesta.
Gospodarski sajam Velike Gorice održat će se 10. 11. i 12. listopada, istovremeno sa 24. Gastrom Turopolja u suorganizaciji s Turističkom zajednicom Grada Velike Gorice.
Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u lipnju 2025. iznosila je 1.444 eura, što je manje nego u svibnju, ali gotovo 10 % više nego u istom mjesecu prošle godine. Kako piše Župan.hr, Zagrebačka županija svrstala se među predvodnike rasta, s prosječnom plaćom od 1.467 eura u drugom tromjesečju i godišnjim rastom većim od 10 %.
U usporedbi sa svibnjem, lipanjska plaća bila je nominalno niža za 0,5 %, a realno za 0,7 %. Ipak, u odnosu na prošlogodišnji lipanj zabilježen je nominalni rast od 9,8 % te realni od 5,9 %. Promatrajući razdoblje od siječnja do lipnja, prosječna plaća iznosila je 1.432 eura, što je 10,4 % više nego u prvoj polovici 2024. godine.
Plaće su u drugom tromjesečju 2025. porasle u svim županijama. Zagrebačka bilježi povećanje od 10,6 %, čime se svrstava među županije s najvećim rastom, zajedno s Koprivničko-križevačkom (11 %), Istarskom i Požeško-slavonskom (10,3 %) te Međimurskom i Dubrovačko-neretvanskom (10,1 %).
Najviša prosječna plaća u drugom tromjesečju isplaćena je u Gradu Zagrebu, 1.660 eura. Slijede Zagrebačka županija (1.467 eura), Primorsko-goranska (1.452 eura) te Karlovačka (1.430 eura). Na dnu ljestvice i dalje su Virovitičko-podravska (1.276 eura) i Brodsko-posavska (1.299 eura).
Gleda li se samo lipanj, Zagrebačka županija zabilježila je rast plaća od 11 % u odnosu na lipanj prošle godine. Kad je riječ o djelatnostima, najviša prosječna plaća u lipnju isplaćena je u zračnom prijevozu (2.279 eura), dok je najniža ostala u proizvodnji odjeće (926 eura).
Podaci Državnog zavoda za statistiku potvrđuju nastavak trenda rasta plaća u svim županijama, pri čemu Zagrebačka županija prednjači s jednim od najvećih skokova. Iako je lipanjska plaća bila nešto niža nego mjesec prije, godišnji rast jasno pokazuje da je standard zaposlenih u regiji ipak u porastu.
Potrošnja raste, ali sporije! srpanj donio povećanje od 1,4 %
Državni zavod za statistiku objavio je da je potrošnja u trgovini na malo u srpnju porasla 28. mjesec zaredom, no rast je znatno slabiji nego mjesec ranije.
U Hrvatskoj je u srpnju potrošnja u maloprodaji porasla za 1,4 % u odnosu na isti mjesec prošle godine, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS). Kako prenosi Poslovni.hr, riječ je o 28. uzastopnom mjesecu rasta na godišnjoj razini, no stopa rasta znatno je manja nego u lipnju, kada je iznosila 7,5 %.
Prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u srpnju pala za 4 % u odnosu na lipanj. Istodobno, trgovina hranom, pićem i duhanskim proizvodima bilježila je pad prometa od 1,9 %, dok je promet u segmentu neprehrambenih proizvoda, isključujući gorivo i maziva, zabilježio rast od 7,6 %.
U prvih sedam mjeseci ove godine ukupni promet u trgovini na malo porastao je za 3,8 % u usporedbi s istim razdobljem lani, pokazuju podaci DZS-a.
Kako potrošnja čini najveći dio bruto domaćeg proizvoda, njezin rast unatoč usporavanju upućuje na nastavak stabilnog kretanja gospodarstva. DZS podsjeća da je BDP u drugom tromjesečju ove godine porastao za 3,4 % u odnosu na isto razdoblje lani, što je već 18. kvartal zaredom rasta.
Od 1. rujna 2025. na snagu stupa Uredba Komisije (EU) br. 2025/877 kojom se zabranjuje uporaba TPO-a (Trimethylbenzyldiphenylphosphine oxide) u kozmetičkim proizvodima, uključujući lakove za nokte. To znači da će nakon tog datuma svi proizvodi koji sadrže ovu supstancu biti povučeni s tržišta, kako iz trgovina tako i iz profesionalne upotrebe u kozmetičkim salonima.
Hrvatska obrtnička komora zatražila je službeno tumačenje Ministarstva zdravstva vezano uz primjenu uredbe i moguće prijelazne rokove. Međutim, dodatnih odgoda nema. Proizvodi s TPO-om nakon 1. rujna ne smiju biti dostupni potrošačima niti korišteni u salonima.
Zbog toga Komora poziva obrtnike da se što prije prilagode novim propisima i na vrijeme povuku proizvode sa zaliha. Naglašavaju kako se svi proizvodi s TPO-om moraju do navedenog roka ukloniti iz upotrebe i zbrinuti u reciklažnim dvorištima.
Oni koji ne prilagode poslovanje mogli bi se suočiti s regulatornim posljedicama.
Cijena kave bi uskoro mogla porasti i u hrvatskim kafićima, i to zbog rasta cijena sirove kave na svjetskim burzama, političkih odluka iz SAD-a i nepovoljnih vremenskih prilika u Brazilu, piše Tportal. Iako trenutačno prosječna cijena šalice kave u Hrvatskoj iznosi 2,14 eura, tržište je pod pritiskom, a sve bi se moglo osjetiti već ove jeseni.
Situacija na globalnom tržištu kave nije obećavajuća. Cijena arabice, najkvalitetnije sorte kave, u samo godinu dana skočila je s osam na gotovo 14 eura po kilogramu. Glavni uzroci leže u ekstremnim sušama koje su pogodile Brazil, jednog od najvećih proizvođača kave na svijetu, ali i u carinama koje je nedavno uveo bivši američki predsjednik Donald Trump. Naime, carine na uvoz kave iz Brazila povećane su za čak 50 %, što je uzrokovalo lančanu reakciju na burzama. Karlo Purić, vlasnik domaće pržionice kave, potvrđuje da su cijene sirovine porasle za 70 % do 90 %.
“Stanje je zeznuto, pogotovo jer uz carine problem stvara i klima. Vremenske neprilike doslovno su poharale ovogodišnje prinose”, ističe Purić.
Da problem nije kratkoročan, potvrđuju i iz Atlantic Grupe. Njihove analize upućuju na to da će manjak arabice potrajati barem do 2026. godine, s obzirom na smanjene procjene budućih berbi. Situaciju dodatno komplicira porezno opterećenje u Hrvatskoj.
I dok susjedna Slovenija naplaćuje PDV na kavu u visini od 9,5 %, kod nas ukupni porezni teret premašuje 30 %. Glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić upozorava da je upravo to dodatna prepreka održivosti cijena na tržištu. “Država od visokih trošarina nema preveliku korist, a zato podiže cijenu sirovine ugostiteljima i potrošačima.” Jurica Protić iz Udruženja ugostitelja Zagreb ističe da trenutni višegodišnji ugovori donekle štite cijene, ali ne zadugo. “Ugovori imaju rok trajanja. Ako se trendovi ne promijene, i mi ćemo morati reagirati.”
Iako trenutno nema službenih najava o povećanju cijene šalice kave, sve ukazuje na to da bi se promjene mogle dogoditi u skoroj budućnosti. Hoće li se višak kave, koji ne ode prema SAD-u zbog carina, preliti na europsko tržište i tako ublažiti udar, ostaje neizvjesno.