MOST Velike Gorice, u subotu pet minuta do 12 sati, predstavio je svog kandidata za gradonačelnika na lokalnim izborima 2021. godine. Ivan Bekavac je liječnik specijalist koji radi kao anesteziolog u bolnici u Klaićevoj, a trenutno je angažiran u COVID bolnici u Dubravi. Osim toga, Bekavac je i zastupnik u Županijskoj skupštini Zagrebačke županije te povjerenik MOST-a za Zagrebačku županiju.
– Gorica je za mene grad brojnih neiskorištenih infrastrukturnih i ljudskih potencijala. Nažalost, Gradska uprava ne živi život naših sugrađana, živi neki paralelni svijet sigurnosti i uhljebništva. To nije svijet koji podržava MOST, to nije svijet koji podržava HSP niti građanska inicijativa koja daje potporu mojoj kandidaturi. Mi želimo ravnomjerno i pravedno raspolaganje javnim sredstvima, odgovorno vođenje grada i Gradsku upravu koja će slušati i procijeniti potrebe grada. Mi želimo vratiti povjerenje građana u politiku i zato sam se kandidirao za gradonačelnika. Ja sam uvjeren da se može bolje i da možemo pretvoriti Veliku Goricu iz 50-godišnje spavaonice Zagreba u jedan suvremeni grad u srcu Europe – kazao je Bekavac.
Autobusni kolodvor i prometna povezanost sa željezničkom stanicom samo su neki od problema za koje, kaže Bekavac, rješenja već postoje, ali stoje neiskorištena.
12.12.2020. Velika Gorica – Ivan Bekavac kandidat MOST-a Velike Gorice za gradonačelnika. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr
Goričani su Ivana Bekavca upoznali još prošle godine kada se našao na drugom mjestu liste za šestu izbornu jedinicu, odmah nakon Nikole Grmoje koji je i danas došao podržati kandidata goričkih MOST-ovaca.
– Ovo je grad na koji ozbiljno računamo. Uvjereni smo, s obzirom na dobre rezultate MOST-a ovdje u Gorici, gdje smo najjača oporba i u Gradskom vijeću, ali i gdje smo i na parlamentarnim izborima ostvarili fantastičan rezultat od preko 12 posto, da uz potporu nezavisnih građanskih inicijativa, ali i drugih političkih stranaka, da će naš Ivan doći do drugog kruga. A, kada uđe u drugi krug, očekujemo pobjedu – poručio je ispred Muzeja Turopolja saborski zastupnik i politički tajnik MOST-a Nikola Grmoja.
Već na predstavljanju MOST-ovog kandidata za gradonačelnika, potporu su mu dali i gorički HSP te Inicijativa za bolju Goricu, čiji je član Alan Šembera također bio MOST-ov kandidat za gradonačelnika na prošlim lokalnim izborima.
– Vjerujemo da je konačno došlo vrijeme da s pravim i poštenim ljudima Velika Gorica krene u novom smjeru. Vjerujemo da je, s obzirom da su oni koji su godinama vodili ovaj grad sijali metastaze, ovom gradu potreban liječnik. HSP je donio odluku jer vjeruje da je doktor Ivan Bekavac čovjek koji može riješiti te metastaze i povesti Goricu u novom smjeru, dati priliku ljudima, ne samo po podobnosti, već isključivo po stručnosti i da konačno počnemo društvo okrupnjavati, a ne raslojavati kako se radilo godinama – kazao je predsjednik goričkog HSP-a Lucijan Maslać.
Na kraju, Ivan Bekavac je kazao kako će voditi afirmativnu kampanju, ali će ukazivati i na probleme s kojima žive Goričani.
– Svi se moramo uključiti u promjenu. Nadam se da će i oni koji u ovih 10 godina nisu sudjelovali u izbornom procesu shvatiti da je potrebno uključiti se. Računam na podršku MOST-ovih glasača, a potpora MOST-u raste, i nadam se da ćemo kroz naredno vrijeme zadobiti povjerenje svih građana – zaključio je Ivan Bekavac.
Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj se 19,8 % građana u 2024. godini subjektivno smatra siromašnima, što je manje nego prethodnih godina, ali i dalje iznad prosjeka Europske unije. Objavljeni podaci pokazuju kako se situacija mijenja sporije nego u nekim drugim članicama, no trend je posljednjih deset godina jasan.
Usporedba s 2015. godinom otkriva drastičan pomak, piše N1. Naime, tada je više od polovice stanovnika, čak 54,4 %, izjavilo da se osjeća siromašno. Od tada taj udio kontinuirano pada, a 2024. je zabilježena najniža razina dosad.
Među državama Europske unije najveći udio građana koji se osjećaju siromašnima bilježi Grčka, čak 66,8 %. Slijede Bugarska s 37,4 % te Slovačka s 28,7 %. Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se Nizozemska i Njemačka, u kojima tek 7,3 % stanovnika sebe smatra siromašnima.
Uz subjektivnu percepciju, objavljeni su i pragovi rizika od siromaštva za 2024. godinu. Za jednočlano kućanstvo iznosili su 7.407 eura godišnje, dok je prag za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina postavljen na 15.554 eura.
Zagrebačka županija izdvojila je najviše sredstava u Hrvatskoj za sufinanciranje javnog prijevoza u 2024. godini, a uz to bilježi i jedan od najvećih godišnjih porasta ulaganja. Prema analizi konsolidiranih proračunskih izvješća, Županija je za prijevoz izdvojila nešto više od 5 % proračuna te gotovo 38,5 eura po stanovniku, što je svrstava u sam vrh po ulaganjima.
Prema izvještaju portala Župan.hr, ulaganja se ponajprije odnose na mjere koje olakšavaju prijevoz učenika, studenata, umirovljenika i ostalih putnika. Sufinanciranje prijevoza srednjoškolaca provodi se u suradnji s državom, koja i dalje pokriva 75 % cijene međumjesnih karata za učenike koji putuju više od pet kilometara. Osim toga, Županija već godinama sudjeluje u modelima subvencija koji se provode zajedno s gradovima i općinama na njezinom području.
Zagrebačka županija dio je i razgovora o uvođenju integriranog prijevoza na širem zagrebačkom području, u suradnji s Gradom Zagrebom i Krapinsko-zagorskom županijom. Plan predviđa jedinstvenu tarifnu uniju te usklađivanje voznih redova ZET-a, HŽ-a i privatnih prijevoznika, što bi građanima omogućilo jednostavnije i brže kombiniranje različitih vrsta prijevoza.
Ulaganja koja su vidljiva u ovogodišnjem proračunu prate i nacionalni trend jačanja javnog prijevoza. Čak 16 županija povećalo je sredstva za ovu namjenu, a devet ih izdvaja više od 2 % proračuna.
Ovakav porast izdvajanja prati i niz državnih i lokalnih inicijativa, uključujući i pilot-projekte poput besplatnog prijevoza vlakom za učenike, studente i umirovljenike, koji se nastavlja do kraja 2025. godine. Županija sudjeluje i u širenju mreže javnog prijevoza koja uključuje suradnju s privatnim i državnim prijevoznicima te sve veću usmjerenost na usklađivanje linija između županija.
Svjetski dan šećerne bolesti 2025. obilježen je u Velikoj Mlaki edukativnim i zanimljivim predavanjem koje je organiziralo Društvo žena Velika Mlaka (predsjednica Ivana Andrić Penava) u suorganizaciji s Udrugom VG Dijabetičar Velika Gorica.
Velika Mlaka, 14.11.2025. Svjetski dan ećerne bolesti – predavanje dr. Zrinke Mach. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 14.11.2025. Svjetski dan ećerne bolesti – predavanje dr. Zrinke Mach. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Predavanje je održala dr. Zrinka Mach, doktorica znanosti, predsjednica Hrvatskog društva za kronične bolesti (HDKB). Doktorica Mach je naglasila, između ostalog, da simptomi šećerne bolesti nisu vidljivi dok indeks šećera ne bude viši od deset. Zato diabetes i zovu ”tihim ubojicom”, a u suvremenom dobu ljudi se ponašaju upravo onako kako je tu bolest teško izbjeći. Ne poklanja se dovoljno pozornosti prevenciji, zdravim životnim navikama, tjelesnoj aktivnosti. Zato i ne čudi podatak da je 65% populacije u Hrvatskoj pretilo, a da se samo 20% posvećuje tjelesnoj aktivnosti.
Velika Mlaka, 14.11.2025. Svjetski dan ećerne bolesti – predavanje dr. Zrinke Mach. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 14.11.2025. Svjetski dan ećerne bolesti – predavanje dr. Zrinke Mach. Foto: David Jolić/cityportal.hr
VG Dijabetičar predstavljali su predsjednica Marica Varjačić, Mira Rakarić i Darko Salopek.
Velika Mlaka, 14.11.2025. Svjetski dan ećerne bolesti – predavanje dr. Zrinke Mach. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Svjetski dan šećerne bolesti (engl. World Diabetes Day) obilježava se svake godine 14. studenoga , na dan rođenja Sir Fredericka Bantinga, jednog od otkrivača inzulina 1921. godine. Tema razdoblja 2024.-2025. je ”Šećerna bolest i dobrobit”, a ovogodišnji naglasak stavljen je na šećernu bolest na radnom mjestu.
Diljem svijeta sedam od deset odraslih osoba koje žive sa šećernom bolesti, odnosno oko 412 milijuna ljudi , nalazi se u radnoj dobi. Za mnoge zaposlenike dijabetes predstavlja svakodnevnu stvarnost, no na radnom mjestu on često postaje izvor stresa, stigme i nesigurnosti. (Hrvatski zavod za javno zdravstvo).
Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, u sklopu zamjene cjevovoda, sutra u subotu 15. studenoga, dio Velike Gorice ostat će bez vode. Obustava je najavljena od 8 do 12 sati.
Vode neće biti u Ulici Matice Hrvatske, na dionici od rotora na raskrižju sa Slavka Kolara do raskrižja s Kurilovečkom ulicom.
Iz VG Vodoopskrbe poručuju da će se, u slučaju lošeg vremena, radovi i obustava vode prebaciti na sljedeći dan.
VG Čistoća pokrenula je kampanju za pravilno odvajanje otpada nakon što je analiza nekoliko spremnika miješanog komunalnog otpada pokazala da se čak 62 % odloženog materijala moglo reciklirati. Kontrola je provedena kako bi se utvrdilo koliko se građani pridržavaju pravila odvajanja i kakav je stvarni sastav otpada u spremnicima.
Prema rezultatima analize, 38 % sadržaja čini otpad koji se ne može reciklirati i spada isključivo u miješani komunalni otpad. No većina pronađenog otpada , točnije 62 %, zapravo pripada kategorijama koje bi se trebale odlagati u posebne spremnike. Najviše je evidentirano biootpada, ali i značajne količine plastike, papira te tekstila.
“Cilj je osvijestiti kako pravilno odvajanje otpada smanjuje ukupne troškove odvoza, doprinosi čišćem okolišu i produljuje vijek trajanja odlagališta”, poručuju iz VG Čistoće.
Kontrola svih obuhvaćenih linija još je u tijeku, a rezultati će biti objavljeni do kraja studenoga. “Krenuli smo s kampanjom, a vaš doprinos je ključan”, zaključuju.