FOTO Gradonačelnik primio oskarovce: ‘Ovakve mlade ljude može se samo poželjeti!’
Od nešto manje od 400 dobitnika “Oskara znanja”, najprestižnije nagrade za učenike, njih 22 su Velikogoričani. I svi su oni pozvani na prijem kod ponosnog gradonačelnika Krešimira Ačkara
Ljetni praznici već su u punom jeku, ali priznanja iz Grada za one najbolje ne prestaju stizati. Tako je gradonačelnik Krešimir Ačkar, zajedno s resornim pročelnikom Nevenom Topolnjakom, u zgradi Gradske uprave primio dobitnike “Oskara znanja” iz velikogoričkih škola. Tu je nagradu, namijenjenu samo najboljima, dobilo nešto manje od 400 učenika iz cijele Hrvatske, a njih 22 su Velikogoričani.
– Čast je primiti vas, a osobito sam ponosan jer se ovdje radi o kategoriji znanja. Kad sam prvi put išao u kampanju za Hrvatski sabor, geslo mi je bilo “Samo zemlja znanja je sigurna zemlja”. Važno mi je, kao bivšem profesoru, da znanje bude jedan od čimbenika koji će učiniti naš grad uspješnim. Znanje je moć, nešto što vam nitko ne može oduzeti, i zato preda mnom ovdje stoji sve ono što jedan gradonačelnik može poželjeti, vi mali “oskarovci”, ali i dvije profesorice koje su dobitnice najprestižnije nagrade u obrazovnom sustavu, nagrade “Ivan Filipović”. Od srca vam na svemu tome čestitam – rekao je gradonačelnik Ačkar i dodao:
– Uspjeli ste se dokazati u jakoj konkurenciji, na nacionalnom nivou, jer od 400 učenika koji se mogu pohvaliti Oskarom znanja vas 22 iz Velike Gorice. To je impresivna brojka, ali i produkt rada, odricanja, upornosti, kao i vašeg intelektualnog postignuća. Pokazali ste da niste dobri, nego najbolji, i želim vam da nastavite koracima kojima ste krenuli. I uvijek imajte na umu da je život prekratak i preskup da biste ga živjeli jeftino i trošili na nevažne stvari. Iako, vidim da već sad vaša usmjerenost i fokus pokazuju sve ono što bih i ja kao roditelj poželio za svoju djecu.
Dobitnice nagrade “Ivan Filipović” su profesorice Ivana Dubovečak i Marina Mužek. Prva predaje hrvatski jezik, druga je u razrednoj nastavi, obje zaposlene u Osnovnoj školi Eugena Kvaternika, obje toliko uspješne u svom poslu da su zaslužile najveću moguću nagradu.
– U našim prosvjetnim vodama nagrada Ivan Filipović je najviša nagrada koja se može dobiti kao učitelj za svoj rad. Dobila sam nagradu za 2020. godinu i to mi jako puno znači, jer riječ je o doista prestižnoj nagradi, koju možeš osvojiti samo jednom u životu. Iza te nagrade stoji jako puno rada i naravno da sam sretna što je to prepoznato – kazala je profesorica Dubovečak.
Među nagrađenima je bilo učenika iz svih područja, pa tako i iz vjeronauka. Četvorka iz OŠ Eugena Kvaternika osvojila je prvo mjesto na državnom natjecanju.
– Bilo je jako lijepo doći ovdje i dobiti ovakve nagrade. Pripremali smo se od prosinca, čak i tijekom praznika, oko tri puta tjedno, i to nam je nešto najveće u životu dosad. Željeli smo biti među najboljima, ali prvo mjesto i nas je šokiralo – rekla je Laura Horvat, pa dodala da su u timu s njom bili i Tia Stojaković, Mihael Blažević te Petra Cerjak.
U okviru međunarodne CONRIS zimske škole, prodekanica za znanost Veleučilišta Velika Gorica prof.dr.sc. Sanja Kalambura boravila je u radnom posjetu na Laurea University of Applied Sciences u Finskoj. Zajedno s kolegama i studentima iz deset europskih zemalja sudjelovala u programu posvećenom suvremenim sigurnosnim izazovima, razvoju sustava civilne zaštite te utjecaju klimatskih promjena na nordijske zemlje. Ovaj međunarodni susret okupio je 40 studenata i profesora iz Finske, Portugala, Njemačke, Belgije, Nizozemske, Češke, Velike Britanije, Španjolske, Francuske i Hrvatske te još jednom potvrdio važnost suradnje, mobilnosti i razmjene znanja u visokom obrazovanju.
Finska, veljača 2026. Radni posjet prof.dr.sc. Sanje Kalambure na Laurea University of Applied Sciences. Foto: Sanja Kalambura
Tijekom boravka prodekanica je aktivno sudjelovala u radu sa studentima, predstavila projekte i programe matične institucije te s partnerima dogovorila nove oblike buduće suradnje. U razgovoru za naš portal osvrnula se na značaj međunarodnog umrežavanja, iskustva finskog obrazovnog modela te važnost otvaranja dodatnih prilika za studente kroz europske projekte i mobilnosti.
Finska, veljača 2026. Radni posjet prof.dr.sc. Sanje Kalambure na Laurea University of Applied Sciences. Foto: Sanja Kalambura
Kako biste opisali svoje iskustvo boravka u Finskoj? – Boravak na Laurea University of Applied Sciences bio je iznimno vrijedno i poticajno međunarodno iskustvo te još jednom potvrdilo koliko su umrežavanje, razmjena znanja i međunarodna mobilnost ključni za razvoj suvremenog i kvalitetnog visokog obrazovanja. ”Svaka međunarodna mobilnost prilika je za profesionalni rast, ali i za preispitivanje vlastitih praksi. Upravo kroz usporedbu sustava i otvoreni dijalog učimo jedni od drugih i podižemo kvalitetu obrazovanja na višu razinu“, istaknula je prodekanica.
Finska, veljača 2026. Radni posjet prof.dr.sc. Sanje Kalambure na Laurea University of Applied Sciences. Foto: Sanja Kalambura
Što Vas je posebno dojmilo u organizaciji i programu? – Domaćini s Lauree pokazali su iznimnu profesionalnost i organizacijsku izvrsnost. Program je bio jasno strukturiran i sadržajno bogat, a sudionicima je predstavljen finski koncept civilne zaštite kroz niz aktualnih tema koje oblikuju suvremeno sigurnosno okruženje – od geopolitičkih izazova do klimatskih promjena.
Finska, veljača 2026. Radni posjet prof.dr.sc. Sanje Kalambure na Laurea University of Applied Sciences. Foto: Sanja Kalambura
”Posebno me dojmio njihov interdisciplinarni pristup. Sigurnost danas više nije isključivo pitanje jednog sektora – ona uključuje obrazovanje, tehnologiju, društvene znanosti i upravljanje krizama. Takav pristup smatram nužnim i za daljnji razvoj naših studijskih programa.”
Finska, veljača 2026. Radni posjet prof.dr.sc. Sanje Kalambure na Laurea University of Applied Sciences. Foto: Sanja Kalambura
Kakva je bila međunarodna dimenzija programa? – Na zimskoj školi sudjelovalo je ukupno 40 studenata i profesora iz deset zemalja što je stvorilo raznolikost perspektiva i dodatno obogatilo rasprave te radne aktivnosti. Međunarodno okruženje potiče studente na kritičko razmišljanje i širenje vidika. Kada mladi ljudi zajedno rješavaju konkretne zadatke, razmjenjuju iskustva i uče o različitim sustavima, ostvarujemo pomak u našem obrazovanju.
Finska, veljača 2026. Radni posjet prof.dr.sc. Sanje Kalambure na Laurea University of Applied Sciences. Foto: Sanja Kalambura
Finska, veljača 2026. Radni posjet prof.dr.sc. Sanje Kalambure na Laurea University of Applied Sciences. Foto: Sanja Kalambura
Kakva je bila Vaša uloga tijekom zimske škole? – Aktivno sam sudjelovala u radu sa studentima pri izradi njihovih tematskih zadataka, pružajući im mentorsku podršku i stručne smjernice. Također sam predstavila nadolazeće aktivnosti Veleučilišta poput BIP programa koji organiziramo u lipnju, kao i 19. međunarodnu DKU konferenciju. Posebno je važno biti vidljiv i aktivan partner u europskom prostoru visokog obrazovanja.
Finska, veljača 2026. Radni posjet prof.dr.sc. Sanje Kalambure na Laurea University of Applied Sciences. Foto: Sanja Kalambura
Koliko je, po Vašem mišljenju, važna međunarodna suradnja u visokom obrazovanju? – Međunarodna suradnja nije dodatna vrijednost, ona je danas nužnost. Kvalitetno obrazovanje podrazumijeva otvorenost, razmjenu iskustava i kontinuirano usavršavanje, a kroz suradnju razvijamo kompetencije koje su potrebne našim studentima kako bi bili konkurentni na europskom i globalnom tržištu rada.
Finska, veljača 2026. Radni posjet prof.dr.sc. Sanje Kalambure na Laurea University of Applied Sciences. Foto: Sanja Kalambura,2
Finska, veljača 2026. Radni posjet prof.dr.sc. Sanje Kalambure na Laurea University of Applied Sciences. Foto: Sanja Kalambura Zaključno, radni posjet Laurei i sudjelovanje u CONRIS zimskoj školi dodatno su učvrstili međunarodne veze, otvorili nove mogućnosti suradnje te potvrdili stratešku usmjerenost prema internacionalizaciji i izvrsnosti u visokom obrazovanju. (Tekst i foto: prof.dr.sc.Sanja Kalambura)
Javna vatrogasna postrojba Velika Gorica u suradnji sa školama djeci približava rad vatrogasaca, ali ih i uči kako pravilno reagirati u kriznim situacijama.
Pogledajte kako je protekao njihov posjet i što su sve mališani naučili.
Ministarstvo gospodarstva otvorilo je prijave za stipendije namijenjene učenicima koji se školuju za obrtnička zanimanja. Riječ je o projektu „Stipendiranje učenika u obrtničkim zanimanjima“ za školsku godinu 2025./2026., a prijave su otvorene do 30. ožujka.
Stipendije su namijenjene učenicima koji pohađaju trogodišnje strukovne programe za zanimanja koja su na tržištu rada označena kao deficitarna na temelju preporuka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Potporu je moguće dobiti i za druga trogodišnja zanimanja ako se na određenom području nalaze na popisu deficitarnih zanimanja. Više informacija dostupno je ovdje.
Na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu održano je prvo izdanje Codeplaya, najvećeg hackathona u Hrvatskoj namijenjenog srednjoškolcima. Tijekom dva dana natjecanja 100 učenika podijeljenih u 20 timova radilo je na izradi vlastitog elektroničkog joysticka kojim su na kraju upravljali igricom organizatora.
Interes za sudjelovanje bio je velik – zaprimljeno je čak 175 prijava, a na natjecanje su odabrani timovi iz više hrvatskih gradova, među kojima su Zagreb, Požega, Varaždin, Velika Gorica, Karlovac, Zadar i Split.
Natjecatelji su u 24 sata morali sastaviti i isprogramirati joystick koristeći dobivene elektroničke komponente i mikrokontroler. Uz to su rješavali niz tehničkih zadataka, napisali kratku dokumentaciju projekta i snimili video prezentaciju svog rješenja.
Glavna nagrada, posebne nagrade i iznenađenje za organizatore
Prvo mjesto osvojio je tim MIOC AA Meeting iz Matematičke gimnazije, drugo mjesto pripalo je timu Ništavni pokazivači, dok je treće mjesto osvojio tim Vranjice iz Gimnazije Lucijana Vranjanina. Osim glavnih nagrada, dodijeljene su i posebne nagrade za najbolji kod, najbolje ime tima, najbolji video te najbolji rezultat u igrici. Posebno zanimljivo bilo je to što je završni zadatak hackathona osmišljen kao vrlo zahtjevan izazov za koji su organizatori pretpostavili da ga timovi neće uspjeti riješiti u tako kratkom vremenu. Ipak, čak pet timova uspjelo je dovršiti i taj zadatak.
Svim timovima tijekom natjecanja pomagali su mentori – studenti viših godina FER-a, dok su projekte ocjenjivali profesor s FER-a, predstavnik partnerske tvrtke Njuškalo te studenti završnih godina fakulteta.
Hackathon je organizirala studentska udruga EESTEC LC Zagrebuz podrškuFER-a i deset partnerskih tvrtki. Nakon završetka natjecanja svi sudionici dobili su komponente koje su koristili tijekom hackathona kako bi mogli nastaviti razvijati vlastite projekte i učiti programiranje i elektroniku kod kuće.
Organizatori ističu kako se nadaju da će Codeplay u idućim godinama rasti i okupiti još veći broj srednjoškolaca zainteresiranih za tehnologiju.
Centar za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica organizirao je jučer (utorak, 10.03.2026.) tribinu u Vijećnici Pučkog otvorenog učilišta u Velikoj Gorici povodom Tjedna psihologije koji se obilježava u ožujku. Na tribini ”Nevidljivi teret majčinstva” govorile su stručnjakinje o svojim iskustvima majčinstva i koja su im se pitanja i izazovi pojavljivali na tom putu.
Velika Gorica, 10.03.2026. Tribina ”Nevidljivi teret majčinstva”. Foto: David Jolić/cityporta.hr
Velika Gorica, 10.03.2026. Tribina ”Nevidljivi teret majčinstva”. Foto: David Jolić/cityporta.hr
Na tribini su otvorena brojna pitanja, pa je prof. dr.sc. Gordana Keresteš s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu govorila o promjenama koje se događaju u tijelu trudnica i mladih majki i kako to utječe na njihovo ponašanje. Također je govorila o očekivanjima okoline na majke i kako to utječe na njihovo mentalno zdravlje.
Velika Gorica, 10.03.2026. Tribina ”Nevidljivi teret majčinstva”. Foto: David Jolić/cityporta.hr
Velika Gorica, 10.03.2026. Tribina ”Nevidljivi teret majčinstva”. Foto: David Jolić/cityporta.hr
Iva Bezinović-Haydon, spisateljica, je iznijela svoje iskustvo samohrane majke troje djece koja je ujedno i privatna poduzetnica i spisateljica. Prisutni u publici su mogli čuti kako je lako izgubiti sebe u tim brojnim ulogama.
Velika Gorica, 10.03.2026. Tribina ”Nevidljivi teret majčinstva”. Foto: David Jolić/cityporta.hr
Velika Gorica, 10.03.2026. Tribina ”Nevidljivi teret majčinstva”. Foto: David Jolić/cityporta.hr
Jelena Cvetnić, psihologinja u Centru za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica i majka dvoje male djece, opisala je kako je izgledao njen nedavni povratak na posao nakon dva uzastopna porodiljna dopusta i kako se uspjela prilagoditi na zahtjeve posla i svoje obitelji.
Velika Gorica, 10.03.2026. Tribina ”Nevidljivi teret majčinstva”. Foto: David Jolić/cityporta.hr
Moderatorica Sanda Puljiz Vidović, psihologinja i ravnateljica Centra za djecu, mlade i obitelj otvorila je pitanje poplave savjeta koje roditelji mogu naći na internetu i u medijima.
Velika Gorica, 10.03.2026. Tribina ”Nevidljivi teret majčinstva”. Foto: David Jolić/cityporta.hr
Zanimljivo je bilo čuti i iskustva majki iz publike, a svi su zaključili koliko je važna podrška okoline majkama, ali i očevima.