29.06.2020. Velika Gorica. Erasmus+ Projekt ”U korak s vremenom za uspješnu inkluziju” Ekonomske škole Velika Gorica. Foto: EŠVG
Tijekom školske godine 2019./2020. u Ekonomskoj školi Velika Gorica u sklopu programa Erasmus+ proveden je međunarodni projekt pod nazivom ”U korak s vremenom za uspješnu inkluziju”. Projekt su osmislili i u njemu sudjelovali profesori: Ksenija Vatavuk Margetić, Snježana Starčević, Nina Burić, Marin Čuljak, Ana Topal i Marija Schjaer.
Usvajanje novih metoda i alata učenja (uz primjenu IKT-a), aktualizacija nastavnog sadržaja i kurikuluma, upoznavanje s primjerima dobre prakse i razmjena iskustava s nastavnicima drugih europskih odgojno-obrazovnih ustanova ostvareni su na tečajevima: Inclusive Teaching and Special Educational Needs u UK, Special Education Classroom: Effective Strategies and Productive Learning Environment u Švedskoj, i Special Needs Education: A step-by-step approach u Grčkoj.
29.06.2020. Velika Gorica. Erasmus+ Projekt ”U korak s vremenom za uspješnu inkluziju” Ekonomske škole Velika Gorica. Snježana Starčević i Ksenija Vatavuk Margetić. Foto: EŠVG
Prvu mobilnost iz projekta ostvarile su pedagoginja Ksenija Vatavuk Margetić i profesorica Snježana Starčević. Tijekom pohađanja strukturiranog tečaja Inclusive Teaching and Special Education Needs u gradu Bathu (United Kingdom, od 22. – 28. rujna 2019.), upoznale su engleski obrazovni sustav, kao i oblike inkluzije učenika s teškoćama. Ostvareni su posjeti školama: Fosse Way Special School i Bath Academy u kojima su mogle vidjeti neposredni rad s učenicima i razmijeniti iskustva s nastavnim osobljem o inkluziji učenika s teškoćama. Tijekom tečaja kroz konstruktivne razgovore s ostalim polaznicima upoznale su kako se provodi inkluzija u talijanskim, španjolskim i njemačkim obrazovnim sustavima. U jednom od zadataka, tijekom tečaja, imale su priliku prezentirati Ekonomsku školu Velika Gorica i svoja iskustva u radu s učenicima s teškoćama.
Organizator tečaja bio je Merganser Consulting Ltd. koji je polaznicima omogućio da upoznaju i povijesne znamenitosti Batha-a te kulturu i običaje engleskog naroda.
29.06.2020. Velika Gorica. Erasmus+ Projekt ”U korak s vremenom za uspješnu inkluziju” Ekonomske škole Velika Gorica. Marin Čuljak i Nina Burić. Foto: EŠVG
Profesori Nina Burić i Marin Čuljak pohađali su strukturirani tečaj Special Education Classroom: Effective Strategies and Productive Learning Environment u organizaciji Udruge Motivated Learning for Everyone iz Bugarske u Stockholmu (Švedska, od 14. do 20. listopada 2019. godine)
Glavni cilj tečaja bio je doprinijeti promicanju inkluzivnog obrazovanja i osposobljavanja u kontekstu socijalne i kulturne raznolikosti. Polaznici tečaja su kroz različite aktivnosti razvijali svoja znanja i vještine o inkluziji učenika s teškoćama te stjecali nova znanja o poteškoćama s kojima se učitelji susreću u učionici: poremećaji učenja, poremećaj hiperaktivnosti s nedostatkom pozornosti (ADHD), intelektualni nedostaci, poremećaji u ponašanju, tjelesni nedostaci, oštećenja osjeta, rad s učenicima migrantima te vještine o tome kako pomoći i poučavati navedene učenike.
Kroz grupne aktivnosti razmjenjivali su iskustva i ideje. Sudionici su upoznali kulturne raznolikosti Švedske i zemalja iz kojih dolaze te stvorili mogućnosti za buduću suradnju. U sklopu tečaja posjetili su i švedsku osnovnu školu koju pohađa oko 400 učenika među kojima su i učenici s teškoćama. Kroz taj posjet upoznali su se sa švedskim obrazovnim sustavom i strategijama s kojima se profesori koriste u poučavanju učenika s teškoćama.
U slobodno vrijeme profesori su razgledali švedsku prijestolnicu i posjetili mnogobrojne edukativne muzeje budući da je Stockholm jedan od svjetskih gradova s najvećim brojem muzeja.
29.06.2020. Velika Gorica. Erasmus+ Projekt ”U korak s vremenom za uspješnu inkluziju” Ekonomske škole Velika Gorica. Ana Topal i Marija Schjaer. Foto: EŠVG
Treću mobilnost apsolvirale su profesorice Ana Topal i Marija Schjaer, koje su pohađale strukturirani tečaj „Special Needs Education: A step-by-step approach“. Održan je u gradu Kalamati (Grčka, od 27. listopada do 2. studenoga 2019. godine). Za vrijeme pohađanja navedenog tečaja imale su priliku bolje upoznati grčki obrazovni sustav, kao i način realizacije inkluzije učenika s teškoćama u odgojno obrazovni sustav. Osim teoretskih sadržaja i radionica, organizirane su posjete školama E.E.E.E.K. (škola za djecu s posebnim potrebama) i X. Gymnasium (osnovna škola) gdje su se upoznale s neposrednim radom s učenicima i razmijenile iskustva s nastavnim osobljem.
Osim profesorica iz Hrvatske na tečaju su sudjelovali profesori iz Estonije, Latvije, Bugarske i Slovačke s kojima su izmijenile iskustva o radu s učenicima s teškoćama. Na tečaju su predavači prezentirali razne nove metode rada s učenicima s teškoćama čime su motivirali polaznike za kreiranje personaliziranih materijala i aktivnosti.
Organizator tečaja bio je Areadne, Lifelong Learning Centre iz Kalamate koji je sudionicima omogućio da upoznaju povijesne znamenitosti Kalamate i okolice te kulturu i običaje grčkog naroda.
29.06.2020. Velika Gorica. Erasmus+ Projekt ”U korak s vremenom za uspješnu inkluziju” Ekonomske škole Velika Gorica. Foto: EŠVG
Sudionici navedenih mobilnosti vratili su se u svoju sredinu obogaćeni novim znanjima i iskustvima koja su podijelili sa svojim kolegicama i kolegama u Školi kroz razne aktivnosti diseminacije te u koje su bili uključeni i učenici, roditelji i stručnjaci kroz županijska stručna vijeća. Njihova stečena znanja i iskustva doprinijeti će aktualizaciji Kurikuluma Škole i uspješnoj obrazovnoj inkluziji, što je veliki doprinos za Ekonomsku školu Velika Gorica i lokalnu zajednicu.
Luciana i Andro Koren osim što su blizanci, dobitnici su i Rektorove nagrade – i to svatko po dvije. Njihov nevjerojatan uspjeh prati ovih dana cijela Hrvatska, jer osim što su briljirali na maturi i prijemnom, zajedno su upisali Medicinski fakultet u Zagrebu. Dobitnici su i Dekanove nagrade, a sada su na šestoj godina faksa.
No, to nije sve. Proteklih pet godina studija prošli su s 5.0!
Inače, tu je i nagrada za projekte „U nijansama hrabrosti – Priče iza platna“ i „Zdravlje srca za sve“. Prvi projekt bio je izložba u suradnji s udrugom „Sve za nju“ koja je predstavila radove žena oboljelih od raka dojke, koji su skrenuli pažnju na marginalizirane skupine pacijenata.
Tako je i na poziv urednice Matee Brenčić, Luciana u lipnju gostovala u programu City radija u emisiji o zdravlju „FM Ordinacija“, u kojoj je zajedno Liljanom Vukotom, izvršnom direktoricom udruge „Sve za nju“ i slikaricom Lydijom Pataftom, progovorila o Svjetskom danu preživjelih od malignih bolesti, kroz snagu umjetnosti uz spomenutu prateću Izložbu „U nijansama hrabrosti – Priče iza platna”.
-Iz Studenske sekcije za onkologiju, kako je u emisiji objasnila, primijetili da imamo jednu veliku odgovornost i veliku čast htjeti biti više od liječnika i shvatili smo da imamo priliku obilježiti međunarodni, ali i nacionalni dan preživjelih od malignih bolesti i na jedan poseban način povezati se s onima koji su nama medicinarima najvažniji – pacijenti. I to specifično pacijentice koje su prošle zaista veliku borbu s malignom bolesti, te smo organizirali ovu stvarno lijepu priču zajedno sa udrugom Sve za nju, koja godinama njeguje holistički pristup prema pacijentu – ispričala je Luciana, iz čega je odmah postalo jasno kako je ova mlada buduća liječnica korak ispred uvriježenom pristupu liječenju.
Foto: Udruga žena oboljelih i liječenih od raka SVE za NJU
Na pitanje voditeljice zašto je odabrala onkologiju, Luciana je priznala kako ju to svi pitaju i pokušavaju ju maknuti od te ideje.
-Moja primarna ideja za medicinom bila je zbog jedne želje za empatijom, za altruizmom i za brigom za one pacijente kojima je to najpotrebnije i koji su najteži. Sama onkologija činila mi se vrlo zanimljiva zbog kompleksne patofizijologije, ali isto tako zbog psihološkog aspekta koji je nekad nedovoljno naglašen, ali iznimno važan. To je ujedno bila i poveznica s ovom izložbom i ideja da na jedan način povežemo taj zanemareni pristup prema pacijentu, dakle taj emotivni spektar koji nekad ostane sa strane i koji mi liječnici u našoj brzini često zaboravimo – odgovorila je Koren.
Dodajmo kako je izložba okupila umjetnička djela žena koje su prošle kroz dug i bolan proces borbe s karcinomom – iskustvo koje je teško riječima dočarati i u potpunosti razumjeti.
– Vjerujem da zajedničkom ambicijom, empatijom i inicijativom, poručuje Luciana, možemo graditi suosjećajnije društvo i potaknuti promjene koje nadilaze akademske okvire.
Foto: Privatni album obitelji Koren
Osim toga, kako je ispričala za portal Srednja.hr, Luciana i njen brat Andro pronalaze vrijeme i za dodatne aktivnosti, poput nogometa, modelinga, stranih jezika i rada u studentskim sekcijama.
Kako su najavili, očekuje ih specijalizacija. Lucianin interes osim onkologije, vezan je i uz reumatologiju i dermatologiju, dok je Andro bacio fokus na kirurške struke.
Brat i sestra Koren, morate priznati, inspiracija su po akademskom uspjehu, ali i angažmanu u medicinskoj struci u kojoj pomiču granice i integriraju drugačiji pristup pacijentima – s puno uvažavanja i empatije.
Zrakoplovna tehnička škola Rudolfa Perešina u Velikoj Gorici specifična je sama po sebi, budući da srednjoškolcima nudi nekoliko smjerova vezanih uz avionski promet, a koji će ih obučiti za zanimanja zrakoplovnih tehničara i prometnika.
No, posebnost su i izborni predmeti poput vježbi osnovnog pilotiranja, na kojima učenici imaju probni let mini školskim multikopterom, dronom za letenje u zatvorenim dvoranama – policijskim helikopterom Bell 206 Jet Ranger koji je zapravo replika pravog.
Osim samog leta letjelicom s rotirajućim krilima, učenici se susreću i s pripadajućom opremom i rukovanjem Li-Po baterijama, što je ujedno i uvod u izvanučioničku nastavu s većim letjelicama i dronovima kojima se izvode određene letačke operacije poput snimanja i fotografiranja iz zraka, te obilaska određenih letačkih ruta i povratak na mjesto polijetanja.
Vrijedna znanja i iskustva učenicima su prijeko potrebna jer je primjena besposadnih i bespilotnih letjelica svakodnevna u civilnom i vojnom sektoru inovacija i vještina.
(Foto: Zrakoplovna tehnička škola Rudolfa Perešina)
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih nagradilo je ove godine 522 najboljih nastavnika, učitelja, ravnatelja i drugih odgojno-obrazovnih djelatnika koji su se u 2024./2025. istaknuli svojim radom i doprinosom odgojno-obrazovnom sustavu. Nagrade su im uručene povodom Dana učitelja, a uključuju i novčani iznos od 1.327 eura bruto.
Čak 6 velikogoričkih odgojno-obrazovnih djelatnica ove godine nosi titulu najboljih, a neke od njih istu nagradu dobile su i lani. Riječ je o učiteljici Renati Kolarec i pedagoginji Ivi Kovačević iz OŠ Kravrasko, Vesni Stipić iz OŠ Nikole Hribara, Daliji Kager iz OŠ Eugena Kvaternika, Mariji Kirinić iz velikogoričkog Centra za odgoj i obrazovanje i Kristini Lučić iz Gimnazije Velika Gorica.
Danas ih je primio gradonačelnik Krešimir Ačkar kako bi im osobno čestitao na trudu i predanosti njihovom pozivu.
-Za početak ću reći Kako je dobro vidjeti vas opet! – rekao je gradonačelnik na početku svojeg obraćanja, čime je istaknuo činjenicu da su velikogoričke odgojno-obrazovne djelatnice i prošle godine dobile državno priznanje.
-To je znak vaše ozbiljne predanosti i kvalitete, nešto što se ne događa slučajno i činjenica da naš grad i okolica imaju vrhunske stručnjakinje u odgojno-obrazovnim ustanovama. Vi ste nadahnuće svima nama, vašim učenicima i kolegama jer podižete kvalitetu života i standard obrazovanja. Kako sam i sam osam godina bio nastavnik, znam koliko je to zahtjevnih trenutaka i situacija u školi, energije koja je potrebna za samo 45 minuta školskog sata, a sve to često nosimo kući sa sobom nakon nastave. Zato cijenim vašu izvrsnost, profesionalnost i ljudsku dimenziju, koju ne može imati svatko. Imaju to samo najbolji – poručio je Ačkar i uručio odgojno-obrazovnim djelatnicama pohvalnicu Grada.
U ime svih se zahvalila Iva Kovačević koja je istaknula kako od ukupno 46 tisuća odgojno-obrazovnih djelatnika u Hrvatskoj, njih 6 je dokazalo svoju izvrsnost.
-To je dodatna veličina i priznanje, zato sam izrazito ponosna što sam danas u društvu ovih nevjerojatnih žena. One su nositelji i oslonac svih odgojno-obrazovnih politika našega Grada. Ne moram ni pričati s kakvim se izazovima svakoga dana susrećemo, tako da je ova nagrada potvrda njihove stručnosti. Nama koje smo po prvi put primile priznanje i nagradu, to je veliki motivator da budemo bolje iz godine u godinu – naglasila je Kovačević.
Uloga učitelja je temelj budućnosti, istaknuo je na kraju gradonačelnik prisjetivši se svoje prve učiteljice i anegdote koja pokazuje njenu posebnost.
-Tada je zimi bilo puno snijega i mi djeca smo svaki trenutak htjeli iskoristiti u igri na snijegu. Ništa joj nije bilo teško. Moja učiteljica Đurđa svaki nas je odmor pustila van na grudanje i sanjkanje, a za vrijeme sata je sušila našu odjeću. Tek kasnije kad je druga učiteljica došla na zamjenu i nije nas pustila na igru da se ne smočimo, shvatili smo da je naša učiteljica izuzetak – ispričao je Ačkar.
Dan kruha – dan zahvalnosti za plodove zemlje obilježen je jučer (ponedjeljak, 13. listopada 2025.) u Osnovnoj školi Nikole Hribara u Velikoj Gorici. Prigodnim programom uz pjesmu, glumu i recitacije učenici su promišljali o zahvalnosti, o kojoj se danas tako malo govori, a još manje pokazuje.
Velika Gorica, 13.10.2025. Dan kruha u Osnovnoj koli Nikole Hribara. Foto: ONH
Priređene su četiri priredbe u matičnoj školi te dvije priredbe u Područnim školama Gradići i Donjoj Lomnici. Uz učenike program su pripremale profesorice vjeronauka Marija Patrlj, Katarina Solomon, Fanija Jelinčić, učiteljice razredne nastave Jadranka Jelisavac i Vesna Stipić te profesorice glazbene kulture Branka Kopilović i Lidija Smolenicki.
Velika Gorica, 13.10.2025. Dan kruha u Osnovnoj koli Nikole Hribara. Foto: ONH
U školi se osjećao slavljenički duh i miris kruha, peciva, kolača koje su pripremile vrijedne ruke mama, baka, a i ponekog đaka.
Velika Gorica, 13.10.2025. Dan kruha u Osnovnoj koli Nikole Hribara. Foto: ONH
Blago danu koji počinje mirisima kruha, a nastavlja se brigom za drugoga tradicionalnom humanitarnom akcijom za Pučku kuhinju, jer vjera bez djela nije prava vjera, a tako ni odgoj bez primjera dobre prakse.
Prema podacima sustava eRudnik, u hrvatskim školama ove je godine upisano ukupno 445.881 učenika, što je 63.283 manje nego prije 12 godina, pad od 12,43 %. Najveći gubitak bilježe slavonske županije, dok Zagreb i njegova okolica, uključujući Zagrebačku županiju, pokazuju otpornost na dugotrajni demografski pad.
Kako prenosi Župan.hr, u Zagrebačkoj županiji, koja ima 133 obrazovne ustanove, trenutno školu pohađa 30.763 učenika, a u odnosu na prošlu školsku godinu broj učenika gotovo da se nije promijenio, zabilježen je pad od samo 0,13 %. Time Zagrebačka spada među rijetke županije s minimalnim oscilacijama u broju učenika.
Grad Velika Gorica, kao najveći grad županije, među onima je koji bilježe rast broja učenika u apsolutnim brojkama. U odnosu na prošlu godinu, Gorica ima 51 učenika više, što je među većim pojedinačnim porastima u državi. Najveći broj učenika i dalje ima Grad Zagreb, gotovo 100 tisuća učenika, slijede Splitsko-dalmatinska i Zagrebačka županija.
S druge strane, najveći pad učenika bilježe slavonske županije, Vukovarsko-srijemska (-33,76 %), Brodsko-posavska (-30,86 %) i Požeško-slavonska (-30,38 %).
Kada se promatraju vrste škola, u Hrvatskoj djeluje 1.974 osnovnih i 410 srednjih škola, uz 65 glazbenih. Broj razrednih odjela povećao se u Zagrebu i još nekoliko jadranskih županija, dok većina ostalih bilježi pad. Zanimljivo, iako je ukupno manje učenika, broj srednjoškolaca raste. U čak 14 županija, među njima i Zagrebačkoj, koja bilježi rast od 2,6 %, odnosno 167 srednjoškolaca više nego lani.