11.09.2022. Kravarsko. Dan Općine Kravarsko. Vlado Kolarec. Foto: David Jolić/cityportal.hr
11.09.2022. Kravarsko. Dan Općine Kravarsko. Tomo Medved. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Dan Općine Kravarsko svečano je proslavljen jučer (nedjelja, 11.09.2022.) polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomenika poginulima za Republiku Hrvatsku, svečanom sjednicom Općinskog vijeća Općine Kravarsko, svetom misom, sportskim igrama za mlade te prigodnim domjenkom za žitelje Kravarskog, uzvanike i goste.
11.09.2022. Kravarsko. Dan Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr
11.09.2022. Kravarsko. Dan Opæine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Na početku svečane sjednice u Domu kulture himnu Lijepa naša otpjevala je sopranistica Josipa Gvozdanić te minutom šutnje odana je počast svima poginulima za Hrvatsku i prvom predsjedniku Republike Hrvatske dr. Franji Tuđmanu. Posebno su pozdravljeni: Tomo Medved, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar Hrvatskih branitelja, Krešimir Ačkar, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, saborski zastupnik i gradonačelnik Grada Velike Gorice, Darko Nekić, državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja, Ervin Kolarec, zamjenik župana Zagrebačke županije, Siniša Blatarić, župnik Župe Uzvišenja Svetog Križa, Tomo Kovačić, načelnik Općine Pisarovina, Božidar Škrinjarić, načelnik Općine Pokupsko, Ervin Vujica, načelnik Općine Orle, Darko Rajtar, predsjednik Općinskog vijeća Općine Dubrava i Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije.
11.09.2022. Kravarsko. Dan Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr
11.09.2022. Kravarsko. Dan Općine Kravarsko. Josipa Gvozdanić i Ana Lucić. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Svečanu sjednicu otvorio je predsjednik Općinskog vijeća Općine Kravarsko Zdravko Horvačić, a nakon toga prikazan je dokumentarni film o općini Kravarsko. Iza toga redom su na govornicu dolazili: Vlado Kolarec, Božidar Škrinjarić, predstavnik gradova/općina, Ervin Kolarec, Krešimir Ačkar i Tomo Medved. Svi su redom pohvalno govorili o dostignućima Općine nakon potresa i posebno izgradnjom nove crkve, koja predstavlja simbol vjere.
11.09.2022. Kravarsko. Dan Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr
11.09.2022. Kravarsko. Dan Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr
11.09.2022. Kravarsko. Dan Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Javna priznanja Općine Kravarsko primili su: Ella Zlodi (učenica 6. razreda, koja je u školskoj godini 2021./2022. postigla izniman uspjeh plasmanom na državnu smotru natjecanja iz vizualnih umjetnosti LIK 2022), David Juvan (učenik 8.razreda, koji je tijekom školovanja pokazao iznimnu svestranost i kroz umjetnost i kroz sport), Goranka Cividini (liječnica opće medicine radi u Kravarskom od 1987. godine), Dobrovoljno vatrogasno društvo Kravarsko (osnovano 2007. godine), Kulturno umjetničko društvo Kravarsko (osnovano 2017. s ciljem očuvanja i širenja tradicije svoga kraja), Udruga umirovljenika Općine Kravarsko (osnovano 2000. godine), Udruga Pet Plus (djeluje preko 20 godina i usmjerena je na šire djelovanje u razvoju društvene zajednice), Udruga žena Općine Kravarsko (djeluje već niz godina u promicanju vrijednosti humanog djelovanja zajedništva).
11.09.2022. Kravarsko. Dan Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr
11.09.2022. Kravarsko. Dan Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr
11.09.2022. Kravarsko. Dan Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Na kraju svečane sjednice Josipa Gvozdanić je uz pratnju Ane Lucić otpjevala skladbu Lastavica Ivana pl. Zajca. Program je vodila Katarina Drvodelić.
11.09.2022. Kravarsko. Dan Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr
11.09.2022. Kravarsko. Dan Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr
11.09.2022. Kravarsko. Dan Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Nakon završetka svečane sjednice započela je sveta misa (zahvalnica za završetak izgradnje prve faze nove crkve Uzvišenja Svetog Križa i obilazak iste), a iza toga prigodni domjenak za sve. Odziv žitelja bio je primjeren, gulaš i odojak prvoklasni, a muzičari iz dva benda ekstra raspoloženi. Svirka i pjesma bez prestanka, drmeš je (pre)dugo trajao. Paralelno s feštom na općinskom trgu, odvijale su se Sportske igre mladih na betonskom igralištu iza Doma kulture. Djeca (više od stotinu) su se natjecala u graničaru, badmintonu, stolnom nogometu, odbojci i malom nogometu.
Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj se 19,8 % građana u 2024. godini subjektivno smatra siromašnima, što je manje nego prethodnih godina, ali i dalje iznad prosjeka Europske unije. Objavljeni podaci pokazuju kako se situacija mijenja sporije nego u nekim drugim članicama, no trend je posljednjih deset godina jasan.
Usporedba s 2015. godinom otkriva drastičan pomak, piše N1. Naime, tada je više od polovice stanovnika, čak 54,4 %, izjavilo da se osjeća siromašno. Od tada taj udio kontinuirano pada, a 2024. je zabilježena najniža razina dosad.
Među državama Europske unije najveći udio građana koji se osjećaju siromašnima bilježi Grčka, čak 66,8 %. Slijede Bugarska s 37,4 % te Slovačka s 28,7 %. Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se Nizozemska i Njemačka, u kojima tek 7,3 % stanovnika sebe smatra siromašnima.
Uz subjektivnu percepciju, objavljeni su i pragovi rizika od siromaštva za 2024. godinu. Za jednočlano kućanstvo iznosili su 7.407 eura godišnje, dok je prag za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina postavljen na 15.554 eura.
Zagrebačka županija izdvojila je najviše sredstava u Hrvatskoj za sufinanciranje javnog prijevoza u 2024. godini, a uz to bilježi i jedan od najvećih godišnjih porasta ulaganja. Prema analizi konsolidiranih proračunskih izvješća, Županija je za prijevoz izdvojila nešto više od 5 % proračuna te gotovo 38,5 eura po stanovniku, što je svrstava u sam vrh po ulaganjima.
Prema izvještaju portala Župan.hr, ulaganja se ponajprije odnose na mjere koje olakšavaju prijevoz učenika, studenata, umirovljenika i ostalih putnika. Sufinanciranje prijevoza srednjoškolaca provodi se u suradnji s državom, koja i dalje pokriva 75 % cijene međumjesnih karata za učenike koji putuju više od pet kilometara. Osim toga, Županija već godinama sudjeluje u modelima subvencija koji se provode zajedno s gradovima i općinama na njezinom području.
Zagrebačka županija dio je i razgovora o uvođenju integriranog prijevoza na širem zagrebačkom području, u suradnji s Gradom Zagrebom i Krapinsko-zagorskom županijom. Plan predviđa jedinstvenu tarifnu uniju te usklađivanje voznih redova ZET-a, HŽ-a i privatnih prijevoznika, što bi građanima omogućilo jednostavnije i brže kombiniranje različitih vrsta prijevoza.
Ulaganja koja su vidljiva u ovogodišnjem proračunu prate i nacionalni trend jačanja javnog prijevoza. Čak 16 županija povećalo je sredstva za ovu namjenu, a devet ih izdvaja više od 2 % proračuna.
Ovakav porast izdvajanja prati i niz državnih i lokalnih inicijativa, uključujući i pilot-projekte poput besplatnog prijevoza vlakom za učenike, studente i umirovljenike, koji se nastavlja do kraja 2025. godine. Županija sudjeluje i u širenju mreže javnog prijevoza koja uključuje suradnju s privatnim i državnim prijevoznicima te sve veću usmjerenost na usklađivanje linija između županija.
Svjetski dan šećerne bolesti 2025. obilježen je u Velikoj Mlaki edukativnim i zanimljivim predavanjem koje je organiziralo Društvo žena Velika Mlaka (predsjednica Ivana Andrić Penava) u suorganizaciji s Udrugom VG Dijabetičar Velika Gorica.
Velika Mlaka, 14.11.2025. Svjetski dan ećerne bolesti – predavanje dr. Zrinke Mach. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 14.11.2025. Svjetski dan ećerne bolesti – predavanje dr. Zrinke Mach. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Predavanje je održala dr. Zrinka Mach, doktorica znanosti, predsjednica Hrvatskog društva za kronične bolesti (HDKB). Doktorica Mach je naglasila, između ostalog, da simptomi šećerne bolesti nisu vidljivi dok indeks šećera ne bude viši od deset. Zato diabetes i zovu ”tihim ubojicom”, a u suvremenom dobu ljudi se ponašaju upravo onako kako je tu bolest teško izbjeći. Ne poklanja se dovoljno pozornosti prevenciji, zdravim životnim navikama, tjelesnoj aktivnosti. Zato i ne čudi podatak da je 65% populacije u Hrvatskoj pretilo, a da se samo 20% posvećuje tjelesnoj aktivnosti.
Velika Mlaka, 14.11.2025. Svjetski dan ećerne bolesti – predavanje dr. Zrinke Mach. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 14.11.2025. Svjetski dan ećerne bolesti – predavanje dr. Zrinke Mach. Foto: David Jolić/cityportal.hr
VG Dijabetičar predstavljali su predsjednica Marica Varjačić, Mira Rakarić i Darko Salopek.
Velika Mlaka, 14.11.2025. Svjetski dan ećerne bolesti – predavanje dr. Zrinke Mach. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Svjetski dan šećerne bolesti (engl. World Diabetes Day) obilježava se svake godine 14. studenoga , na dan rođenja Sir Fredericka Bantinga, jednog od otkrivača inzulina 1921. godine. Tema razdoblja 2024.-2025. je ”Šećerna bolest i dobrobit”, a ovogodišnji naglasak stavljen je na šećernu bolest na radnom mjestu.
Diljem svijeta sedam od deset odraslih osoba koje žive sa šećernom bolesti, odnosno oko 412 milijuna ljudi , nalazi se u radnoj dobi. Za mnoge zaposlenike dijabetes predstavlja svakodnevnu stvarnost, no na radnom mjestu on često postaje izvor stresa, stigme i nesigurnosti. (Hrvatski zavod za javno zdravstvo).
Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, u sklopu zamjene cjevovoda, sutra u subotu 15. studenoga, dio Velike Gorice ostat će bez vode. Obustava je najavljena od 8 do 12 sati.
Vode neće biti u Ulici Matice Hrvatske, na dionici od rotora na raskrižju sa Slavka Kolara do raskrižja s Kurilovečkom ulicom.
Iz VG Vodoopskrbe poručuju da će se, u slučaju lošeg vremena, radovi i obustava vode prebaciti na sljedeći dan.
VG Čistoća pokrenula je kampanju za pravilno odvajanje otpada nakon što je analiza nekoliko spremnika miješanog komunalnog otpada pokazala da se čak 62 % odloženog materijala moglo reciklirati. Kontrola je provedena kako bi se utvrdilo koliko se građani pridržavaju pravila odvajanja i kakav je stvarni sastav otpada u spremnicima.
Prema rezultatima analize, 38 % sadržaja čini otpad koji se ne može reciklirati i spada isključivo u miješani komunalni otpad. No većina pronađenog otpada , točnije 62 %, zapravo pripada kategorijama koje bi se trebale odlagati u posebne spremnike. Najviše je evidentirano biootpada, ali i značajne količine plastike, papira te tekstila.
“Cilj je osvijestiti kako pravilno odvajanje otpada smanjuje ukupne troškove odvoza, doprinosi čišćem okolišu i produljuje vijek trajanja odlagališta”, poručuju iz VG Čistoće.
Kontrola svih obuhvaćenih linija još je u tijeku, a rezultati će biti objavljeni do kraja studenoga. “Krenuli smo s kampanjom, a vaš doprinos je ključan”, zaključuju.