Faraon i Kleopatra, predatori iz slavonskih šuma, mravi, indijanci, zobiji, svi su redom koračali Zagrebačkom ulicom na 107. Turopoljskom fašniku. Dok su oni stizali zemljom, iz Ribnice je u Veliku Goricu sletio avion.
„Bilo je teško, imali smo turbulencije pa su krila išla lijevo pa desno a onda su motori otkazali i nismo znali kako ćemo sletjeti“, ispričao nam je Hrvoje Mravec, vozač ‘Follow me’ vozila.
Ipak, sve je prošlo dobro zahvaljujući spretnom pilotu Nenadu Miškoviću i njegovoj kopilotkinji Aniti Rajković Mravec.
„Kad pogledamo uz koju smo mehanizaciju letjeli, ovo je vrlo dobro i kvalitetno odrađeno“, viknuli su nakon slijetanja.
Uz ‘Air Ribnica’ našla i cijela zračna luka. Od stjuardesa, osoblja za pregled putnika i putnih torbi do nezaobilaznog pratećeg ‘follow me‘ vozila. Sve su izrađivali punih mjesec dana, za što je trebalo dobro zasuknuti rukave i nabaviti mnoštvo dijelova, od igle do traktora.
„Osim traktora, trebalo je još 4 prikolice, pa brdo štafli, letvi, čavala i dobre volje. Za konstrukciju aviona nismo koristili lim već stiropor. Pa gledaj, od svog tog materijala napravili bi kuću katnicu“, napomenuo je predsjednik Fašničke udruge ‘Žir’ Tugomir Hlopec.
Glavnom velikogoričkom ulicom prošle su 24 fašničke skupine. KUD Dučec iz Mraclina predstavio je autoservis ‘Parikožar’. Defilirajući ulicom popravljali su stari auto. Karnevalska udruga Žaba iz Ivanić Grada ispričala je keltsku mitologiju, dok su iz Velike Mlake stigle vesele udovice s dobrim penzijama. Prolaznike su na Fašniku plašili zombiji, hodajuća trupla, Udruge mladih iz Strmca Bukevskog.
Prave probleme izazivale su pokretne kuharice iz Đakova, koje su okupljene građane posipavale brašnom. Sakupljači perja iz Matinske vesi napravili su pravi dar-mar. Njihovo je perje letjelo sa svih strana i razljutilo brojne posjetitelje, a najviše alergičare.
„Pola Gorice su zasipali s perjem, ljudi su govorili da imaju alergiju“, požalila nam se jedna prolaznica.
Perje se ipak spustilo na zemlju i centrom Gorice uspješno su prošle sve maskirane grupe. Pobjednik 107. Turopoljskog fašnika je ‘Air Ribnica’, osvojivši najveću nagradu od 5.000 kuna. Drugi po ocjeni žirija su ‘Predatori iz slavonskih šuma’, dok je treće mjesto osvojio ‘Žirek wood’ Dječjeg vrtića Žirek.
Iz Turističke zajednice ističu kako je riječ o manifestaciji iza koje stoji velika priprema i organizacija.
„Suradnja s fašničkim grupama je kontinuirana. Cijelu godinu se razmišlja o temi i grade se odnosi, da bi sve kulminiralo na Fašniku nastupom u fašničkoj povorci.“, kazala je direktorica velikogoričke Turističke zajednice Milada Mesarić.
Fašnička povorka stigla je do šatora iza Pučkog otvorenog učilišta gdje je počela velika fešta. Pjevalo se i plesalo do ranih jutarnjih sati.
Najviše razloga za veselje imali su rokeri, jer šator se tresao uz Davora Gopca i Psihomodo Pop.
Nedjelja je bila dan za mališane i njihove kreacije. Na Mali fašnik stigli su brojni klinci i klinceze koji su uživali u predstavljanju svojih maskiranih vršnjaka iz osam vrtićkih i osam školskih grupa te 16 pojedinačnih maski.
‘Irci – Potraga za srećom’ Dječjeg vrtića Ciciban osvojili su prvu nagradu u predškolskoj grupi. ‘Eko barok’ Osnovne škole Eugena Kumičića najbolji je među školarcima, dok je ‘Lego pilot’ Filipa Bošnjaka najbolja pojedinačna maska. Prvu nagradu među skupinama osvojila je Udruga ‘Mali prijatelj’ za svatove iz filma ‘Vlak u snijegu’.
Velikogorički brass festival: sedam dana glazbenog spektakla od klasike do elektronike
Raznolik program jubilarnog izdanja potvrđuje međunarodni karakter festivala i njegov spoj tradicije, suvremenih glazbenih pravaca i različitih izvedbenih formata.
Velika Gorica od 4. do 10. svibnja domaćin je 20. izdanja Velikogoričkog brass festivala, koji donosi sedam dana koncerata na više gradskih lokacija te program koji se kreće od klasične i sakralne glazbe do jazza, elektronike i tradicionalnih formi.
Festival otvara španjolski ansambl Spanish Brass (Luur Metals), koji 4. svibnja u 20 sati nastupa u Dvorani Gorica. Riječ je o jednom od vodećih svjetskih limenih puhačkih kvinteta s više od tri desetljeća karijere i preko trideset diskografskih izdanja, poznatom po inovativnom pristupu repertoaru.
Dan kasnije, 5. svibnja u Crkvi Navještenja BDM, nastupaju četvorica hrvatskih trubača – Luka Buljan, Mario Lončar, Petar Obradović i Dario Teskera – uz orguljaša Alena Kopunovića Legetina, u programu koji spaja trubu i orgulje u sakralnom ambijentu.
U srijedu, 6. svibnja, Park dr. Franje Tuđmana preuzima Jazz orkestar Oružanih snaga RH pod ravnanjem Davora Dropuljića, s repertoarom koji obuhvaća jazz i zabavnu glazbu.
Međunarodni dio programa nastavlja se 7. svibnja u Dvorani Galženica nastupom estonskih glazbenika Neemea Otsa, Toomasa Vane i Piret Randal, dok 8. svibnja isti park donosi eksperimentalni program projekta Eksterminator ‘81 i trubača Andreja Jakuša, koji spajaju elektroniku, jazz i suvremeni izraz.
Završni vikend donosi orkestralne i festivalske programe na otvorenom. U subotu, 9. svibnja, nastupaju Puhački orkestar DVD-a Velika Gorica i američki Christopher Newport University Wind Ensemble, uz soliste. Festival završava 10. svibnja koncertom sastava Mariachi Los Caballeros, poznatog po nastupima u Hrvatskoj i inozemstvu.
Raznolik program jubilarnog izdanja potvrđuje međunarodni karakter festivala i njegov spoj tradicije, suvremenih glazbenih pravaca i različitih izvedbenih formata.
Velika Gorica ovogodišnji Dan planeta Zemlje obilježila je instalacijom „Drvo budućnosti Velike Gorice“, koja je danas u 11 sati bila predstavljena na Trgu Stjepana Radića uz sudjelovanje gradonačelnika Krešimira Ačkara.
Poseban naglasak stavljen je na uključivanje djece – učenici trećih razreda goričkih osnovnih škola sudjelovali su u programu ispisujući svoje ideje o očuvanju okoliša i razvoju grada na simboličnim „listovima“.
Instalacija, visoka tri metra i izrađena od kartona, zamišljena je kao otvoreni prostor za poruke najmlađih o održivijoj budućnosti. Time projekt dobiva i edukativnu dimenziju, potičući djecu na promišljanje o okolišu i vlastitoj ulozi u zajednici.
Gradonačelnik Krešimir Ačkar istaknuo je važnost uključivanja najmlađih u ekološke teme od najranije dobi: “Okupili smo se po prvi puta oko našega drva budućnosti grada Velike Gorice, koja na najljepši mogući način simbolizira ono što smo danas željeli u ime Dana planeta Zemlje pokazati. Inicijativu u kojoj se naši najmlađi već od rane predškolske i školske dobi odgajaju s ekologijom, vodeći računa o svemu onome kako ćemo ostaviti planet”.
Cijeli koncept razvijen je i proizveden lokalno, u suradnji s tvrtkom Velprom, a temelji se na principima kružne ekonomije. Nakon završetka događanja, skulptura će biti u potpunosti reciklirana.
Kako bi se inicijativa proširila i na najmlađe sugrađane, mini verzije „Drva budućnosti“ bit će postavljene u 15 goričkih vrtića. Ačkar je pritom naglasio opseg aktivnosti: “Oko 15 manjih stabala je zasađeno u našim dječjim vrtićima i osnovnim školama. Ono što je jako bitno, 40 pravih stabala će se danas zasaditi. Svi zajedno moramo još više raditi, prionuti i odgojiti djecu da upozoravaju okolinu oko sebe na bitnost zaštite prirode i da čuvamo planet jer on je naš jedan jedini”.
‘Dječja zrelost je nevjerojatna’
Uključivanje djece u projekt otvorilo je i pitanje njihove percepcije ekoloških problema. Na upit o tome razumiju li dovoljno složenost problematike, gradonačelnik je poručio: “Nevjerovatno je koliko često puta se nađete u situaciji da vas iznenadi njihova zrelost. Upravo danas su oni manifestirali na najbolji mogući način svoju zrelost, gdje pohvaljujem sve one koji zajedno s njima kreativno sudjeluju u tome dijelu njihovog života. Budućnost ovoga grada pripada njima i njihove poruke ćemo probati implementirati u što kraćem vremenskom roku na zadovoljstvo svih.”
Problem sve većih količina odbačenog tekstila i njegov utjecaj na okoliš bio je u fokusu javne rasprave održane u Regionalnom centru kompetentnosti u Velikoj Gorici, gdje je otvorena tema odgovornijeg odnosa prema odjeći i potrošačkim navikama.
Događanje pod nazivom „Od ormara do otpada: priča o tekstilu koji bacamo” okupilo je stručnjake i predstavnike različitih institucija, a organizatori su bili Veleučilište Velika Gorica i Turistička zajednica grada Velike Gorice kao suorganizator.
U raspravi je naglasak stavljen na činjenicu da se tekstilna industrija ubrzano razvija, dok se odjeća sve kraće koristi prije odbacivanja, što dodatno opterećuje sustave gospodarenja otpadom i okoliš. Sudionici su pritom otvorili pitanje recikliranja i ponovne uporabe kao ključnih elemenata u smanjenju negativnog utjecaja.
Posebno je istaknuto kako male svakodnevne odluke potrošača mogu imati šire posljedice, te kako promjena navika može doprinijeti održivijem pristupu odjeći i smanjenju otpada u cjelini.
U panelu su sudjelovali predstavnici VG Čistoće, Gimnazije Velika Gorica, Ekonomske škole, Srednje strukovne škole, Turističke zajednice grada Velike Gorice, VEGORA-e i Veleučilišta Velika Gorica, koji su temu obradili iz različitih profesionalnih i obrazovnih perspektiva.
Popravak umjesto bacanja i kreativna prenamjena predmeta u fokusu su akcije „Majstori održivosti – sačuvaj ne bacaj“, koja će se održati danas, 22. travnja, od 9 do 11 sati u dvorištu Doma obrtnika u Kurilovečkoj 5.
Riječ je o inicijativi kojom Udruženje obrtnika Velika Gorica obilježava Dan planeta Zemlje, s naglaskom na smanjenje otpada kroz ponovnu uporabu i produženje vijeka trajanja odjeće i obuće. U akciju su uključeni Modni salon Ivančica, u vlasništvu Višnje Vučin, te Postolarska radnja Marko, koju vodi Saša Žerjav.
Program je osmišljen tako da građani aktivno sudjeluju – mogu donijeti jedan odjevni predmet i saznati kako ga prilagoditi, preoblikovati ili osvježiti. Isto vrijedi i za obuću: za nove cipele dobit će preporuke za očuvanje, dok će stare pokušati popraviti iskusni postolar.
Na štandu će biti prikazane i različite mogućnosti iskorištavanja postojećih materijala. Posjetitelji će moći vidjeti kako se ostatci tkanine koriste za izradu dodataka, ali i kako se stari komadi pretvaraju u nove uporabne predmete. Posebna pažnja posvećena je i redizajnu starijih, takozvanih vintage komada poput kaputa, haljina i košulja koje su se prenosile kroz generacije.