Povežite se s nama

Zanimljivosti

Finci već u dvadesetima štede za starost, Hrvati odgađaju razmišljanje do zadnjeg trena

Ključnu ulogu u tome ima višedesetljetna kultura osobne odgovornosti i visok stupanj financijske pismenosti koji se razvija od najranije dobi.

Objavljeno

na

Foto: ClickerHappy/pexels.com

Usporedba stavova mladih prema mirovinskoj štednji između Finske i Hrvatske otkriva duboke razlike ne samo u financijskim navikama, nego i u načinu razmišljanja, prenosi Studentski.hr. Podaci iz 2024. godine, koje donosi Finski centar za mirovine, pokazuju da više od polovice građana Finske u dobi između 25 i 67 godina aktivno štedi ili je barem u nekom trenutku štedjelo za mirovinu. Još je značajniji podatak da čak 45 posto mladih Finaca mlađih od 30 godina već sada odvaja sredstva za starost – što je gotovo dvostruko više nego prije deset godina.

Ovakav trend nije slučajan. Ključnu ulogu u tome ima višedesetljetna kultura osobne odgovornosti i visok stupanj financijske pismenosti koji se razvija od najranije dobi. U skandinavskim zemljama financijsko obrazovanje počinje već u osnovnoj školi. Djeca se uče kako upravljati novcem, razumjeti štednju, ali i planirati dugoročne ciljeve poput kupovine stana, ulaganja ili – mirovine.

Za razliku od Finske, u Hrvatskoj je slika bitno drukčija. Unatoč postojanju alata poput trećeg mirovinskog stupa i državnih poticaja koji dodatno nagrađuju štednju, mladi rijetko razmišljaju dugoročno. Mirovina im se često čini kao nešto daleko, nejasno i trenutačno nebitno. Prema dostupnim istraživanjima, veliki broj mladih ne posjeduje ni osnovna znanja o funkcioniranju mirovinskog sustava.

Oslanjanje na državu i uvjerenje „nekako će već biti” i dalje su česta pojava, iako pokazatelji govore suprotno – prosječna mirovina u Hrvatskoj sve je niža u odnosu na troškove života, a sve više umirovljenika živi na granici siromaštva.

Razlike između dviju zemalja ne leže samo u ekonomskim ili institucionalnim razlikama, već i u mentalitetu. Dok se u Finskoj o novcu razgovara otvoreno i odgovorno, u Hrvatskoj tema financijske budućnosti najčešće dolazi na red tek pred kraj radnog vijeka – često prekasno za kvalitetnu pripremu.

Ipak, situacija nije bez nade. Postoje konkretni alati koji mogu potaknuti promjene: uvođenje financijskog obrazovanja u škole, digitalne platforme za edukaciju mladih te sve veća osviještenost o nesigurnosti javnog mirovinskog sustava otvaraju prostor za zaokret. Promjena svijesti o mirovinskoj štednji može se dogoditi – ali zahtijeva aktivan pristup, edukaciju i jasno komunicirane koristi.

Pad povjerenja, ali sustav još ima podršku

Zanimljiv je i odnos Finaca prema vlastitom mirovinskom sustavu. Kako prenosi portal Mojevrijeme.hr, iako gotovo dvije trećine radno sposobnih građana i dalje izražava povjerenje u sustav, to je ipak sedam postotnih bodova manje u usporedbi s istim istraživanjem iz 2019. godine. Najniže povjerenje zabilježeno je među mlađim osobama, ženama i osobama s nižim obrazovanjem.

„Nismo zabilježili veće promjene u detaljnijim stavovima o funkcioniranju mirovinskog sustava. Više ispitanika nego ranije smatra da su mirovine sadašnjih umirovljenika na zadovoljavajućoj razini. No, istovremeno su i dalje prisutne kritike u vezi s dostatnošću budućih mirovina te pravednošću i jasnoćom sustava”, pojasnila je ekonomistica Sanna Tenhunen iz Finskog centra za mirovine.

Znanstvenici smatraju da su na promjene u stavovima građana utjecali globalna politička nestabilnost, gospodarska neizvjesnost te rasprave o mirovinskoj reformi, čiji sadržaj do kraja 2024. još nije bio poznat. Unatoč tome, temeljni stavovi građana o sustavu ostali su uglavnom stabilni. Istraživanje je provedeno na uzorku od oko 1.600 radno sposobnih Finaca.

Iako povjerenje u sustav u Finskoj blago pada, činjenica da gotovo polovica mladih već aktivno štedi za mirovinu pokazuje snagu edukacije i kulture odgovornosti. Suprotno tomu, Hrvatska se suočava s pasivnošću i nedostatkom znanja kod mladih, unatoč dostupnim mehanizmima štednje.

Ako Hrvatska želi slijediti put razvijenijih zemalja, ključ neće biti samo u reformama sustava, već u razvoju svijesti da se o mirovini ne razmišlja u pedesetima, već u dvadesetima. Financijska sigurnost u starosti ne dolazi slučajno, već kao rezultat odluka koje donosimo danas. Stoga, na svakom je pojedincu da se educira o raznim načinima štednje za mirovinu, bilo da se radi o trećem mirovinskom stupu ili nekim drugim oblicima štednje na pravi način.

Zanimljivosti

Invazija dinosaura stiže na Zagrebački velesajam – izložba otvorena od danas

Posjetitelje očekuju dinosauri u prirodnoj veličini i edukativni sadržaji.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Cup of Couple/pexels.com

Od 22. siječnja do 12. travnja Zagrebački velesajam ugostit će izložbu Invazija dinosaura, veliku obiteljsku atrakciju koja posjetitelje vodi u doba kada su Zemljom vladali dinosauri. Riječ je o edukativno-zabavnom događaju namijenjenom djeci i odraslima, s naglaskom na učenje kroz iskustvo i interakciju.

U izložbenom prostoru bit će postavljeni realistični modeli dinosaura u prirodnoj veličini, uz scenografiju i interaktivne zone kroz koje posjetitelji mogu doznati osnovne informacije o životu dinosaura, njihovoj prehrani i razlozima nestanka. Izložba je osmišljena kao šetnja kroz prapovijesni svijet, prilagođena različitim dobnim skupinama.

Sadržaj izložbe obogaćen je stručnim informacijama Nacionalnog parka Brijuni o dinosaurima koji su nekad živjeli na području Istre, kao i suradnjom sa Seizmološkom službom Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.

Izložba će radnim danom biti otvorena od 12 do 19 sati, petkom do 20 sati, subotom od 10 do 20, a nedjeljom od 10 do 18 sati. Posljednji ulaz moguć je sat vremena prije zatvaranja.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Zračna luka Zagreb upozorava putnike: litijske baterije i e-cigarete samo u ručnoj prtljazi

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zračna luka Franjo Tuđman/Josip Škof

Zračna luka Zagreb poziva sve putnike da posebnu pažnju obrate na pakiranje prijenosnih litijskih baterija i e-cigareta. Ističu kako se u posljednje vrijeme bilježe incidenti povezani sa samozapaljenjem ovih uređaja, što može ugroziti sigurnost zrakoplova i putnika.

Prijenosne baterije i e-cigarete više se ne smiju stavljati u predanu prtljagu. Putnici ih mogu nositi isključivo u ručnoj prtljazi, a snaga baterija ne smije prelaziti 100 Wh. Za uređaje snage između 100 i 160 Wh potrebna je prethodna pisana potvrda zrakoplovnog prijevoznika. Zračna luka naglašava da se pravilo ne odnosi na baterije ugrađene u mobitele, laptope ili slične uređaje, već samo na samostalne prijenosne baterije.

“Sigurnost u zračnom prometu počinje kod kuće – odgovornim pakiranjem prtljage”, poručuju.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Zagrljaj na dan, loše raspoloženje van! Evo nekoliko dobrih razloga zašto danas vrijedi stati i zagrliti

Jedna od najjednostavnijih ljudskih gesta ima iznenađujuće snažan učinak na naše zdravlje, emocije i međusobne odnose…

Objavljeno

na

Objavio/la

Ako vam se danas netko učini mrvicu prisnijim nego inače, moguće je da ima dobar izgovor, danas, 21. siječnja, je Svjetski dan zagrljaja. Iako zvuči kao još jedan od onih “mekanih” međunarodnih dana, grljenje ima više znanstvenog pokrića nego što bismo na prvu pomislili. I ne, ne radi se samo o lijepom osjećaju. Stoga, evo nekoliko fun factova o grljenju.

Koliko zapravo traje jedan zagrljaj?

Ako mislite da se ljudi grle dugo, znanost vas demantira. Prosječan zagrljaj traje tek nešto više od tri sekunde, točnije 3,17 sekundi. Do tog podatka došlo se analizom spontanih zagrljaja sportaša, trenera i navijača na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008. godine. Bez obzira na spol, nacionalnost ili odnos među ljudima, trajanje je bilo gotovo identično. Kratko, ali očito dovoljno da poruka bude jasna.

Ne zna se kad je počelo, ali ljudi su se grlili oduvijek

Grljenje nije moderni trend niti rezultat “mekšeg” načina života. Arheološki dokazi govore da su se ljudi grlili i prije šest tisuća godina. U jednoj neolitičkoj grobnici u Italiji pronađeni su kosturi muškarca i žene pokopani u zagrljaju. Teško je zamisliti snažniji dokaz da je potreba za bliskošću duboko ukorijenjena u ljudskoj prirodi.

Zašto većina ljudi grli udesno?

Istraživanja pokazuju da većina ljudi instinktivno započinje zagrljaj desnom rukom. U neutralnim situacijama to čini gotovo 90 % ljudi. No u emocionalnijim trenucima, primjerice susretima na aerodromima, oproštajima ili ponovnim viđenjima s bliskim osobama, ta se navika lagano mijenja. Emocije preuzimaju kontrolu, a mozak reagira drukčije. Tijelo, jednostavno rečeno, zna prepoznati situaciju.

Ima neka tajna veza između zagrljaja i imuniteta

Nije samo fraza da “zagrljaj liječi”. Istraživanje provedeno 2014. godine u SAD-u pokazalo je da ljudi koji češće dobivaju zagrljaje rjeđe obolijevaju, čak i kada su izloženi stresu ili konfliktima. Društvena podrška, osobito ona koja uključuje fizički kontakt, ima mjerljiv učinak na otpornost organizma. Ne zamjenjuje liječnika, ali očito pomaže više nego što mislimo.

Manje stresa, više dobrog raspoloženja

Grljenje potiče lučenje serotonina, hormona koji ima ključnu ulogu u osjećaju zadovoljstva i emocionalne stabilnosti. Zato se nakon dobrog zagrljaja često osjećamo smirenije, sigurnije i barem malo bolje nego prije. U svijetu u kojem se stres gomila brže nego poruke u inboxu, to nije zanemariva stvar.

I za kraj, nema velike filozofije…

Svjetski dan zagrljaja ne nosi nikakvu veliku poruku niti obećava čuda. Ne traži da budemo bolji ljudi preko noći ni da se grlimo s potpunim strancima na ulici. Traži samo da se sjetimo koliko je malo potrebno da nekome (ili sebi) olakšamo dan. Tri sekunde su dovoljne. Ako danas imate priliku, nemojte je preskočiti. Zagrljaj ne rješava sve, ali je dobar početak.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Tko će ostati bez vozačke? 12 bodova vas vraća u autoškolu, stižu i nova EU pravila

Zbog negativnih bodova se ide natrag u autoškolu, mladi vozači pod strožim su pravilima, a stiže i digitalna dozvola.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

U Hrvatskoj vozači koji u dvije godine skupe 12 negativnih bodova (mladi vozači 9) ostaju bez vozačke na dvije godine i moraju ponovno proći cijelu autoškolu, dok se istodobno država priprema za primjenu nove EU direktive koja uvodi stroža pravila za mlade vozače, redovite liječničke preglede i digitalnu vozačku dozvolu.

Kako prenosi Poslovni.hr, gubitak vozačke zbog negativnih bodova ne znači samo pauzu od vožnje. Nakon što im se dozvola ukine, vozači dvije godine ne smiju voziti, a potom moraju ponovno u autoškolu, od predavanja do ispita. Stroža pravila vrijede za mlađe od 24 godine, kojima je dovoljno devet bodova da ostanu bez dozvole. Ponovno polaganje čeka i dio stranaca. Oni s dozvolom iz zemalja izvan EU mogu voziti najviše godinu dana u Hrvatskoj. Ako im je dozvola istekla prije više od šest mjeseci, moraju polagati ispočetka.

Promjene stižu i na razinu cijele EU. Novi vozači imat će obvezni probni period od najmanje dvije godine s nultom tolerancijom na alkohol i strožim kaznama. Polaganje bi moglo biti moguće već sa 17 godina, ali uz pratnju do punoljetnosti.

Svi vozači morat će redovito na liječničke preglede pri izdavanju i produljenju dozvole, s naglaskom na vid i srce. Dozvole za osobne automobile trebale bi vrijediti 15 godina, dok profesionalni vozači ostaju na pet godina.

Također, uskoro stiže i digitalna vozačka na mobitelu, iako će fizička kartica i dalje biti moguća. EU će također priznati zabrane vožnje u svim državama članicama, pa više neće biti moguće izbjeći kaznu prelaskom granice.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Prekretnica u e-Dnevniku! Ukida se jedno od najstarijih pravila

Nakon godina vremenskog odmaka, CARNET ukinuo “period čekanja”.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Tim Samuel/pexels.com

Roditelji učenika u Hrvatskoj od sada mogu vidjeti ocjene i bilješke svoje djece u e-Dnevniku odmah nakon što ih nastavnik upiše, bez dosadašnjeg vremenskog odmaka, piše Srednja.hr. Riječ je o prvoj takvoj promjeni otkako je sustav uveden prije 15 godina, a cilj je potaknuti češće korištenje roditeljskog sučelja.

Do sada su ocjene i bilješke bile vidljive tek nakon 24 sata, a ranije čak 48 sati od unosa. Taj “period čekanja” uveden je kako bi učenici imali vremena sami objasniti roditeljima eventualne lošije ocjene, izostanke ili opomene. CARNET je još prošle godine branio takav model, navodeći da brza dostupnost informacija može biti izazovna za odnose između roditelja i djece. Međutim, to pravilo sada odlazi u povijest. Nadogradnjom aplikacije omogućeno je da roditelji u svom sučelju, kojem pristupaju putem e-Građana, vide sve unose u stvarnom vremenu, jednako kao i učenici.

Iz CARNET-a objašnjavaju da su uočili kako mnogi roditelji ionako koriste učeničko sučelje, pa ovom promjenom žele potaknuti aktivnije korištenje službenog roditeljskog profila. Ondje, osim ocjena i bilješki, roditelji mogu vidjeti raspored sati, termine pisanih zadaća, izostanke, informacije o vladanju i pedagoškim mjerama.

Također, kroz e-Dnevnik roditelji mogu opravdavati izostanke uz prilaganje liječničke ispričnice, koristiti alat “Informativka” za komunikaciju sa školom te, ako imaju više djece, jednim prijavama pristupiti podacima za svako dijete. Na mobilnoj aplikaciji dostupne su i push obavijesti.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno