Kultura
Festival Oglede ove godine uz Dihotomiju i svjetski poznatu umjetnicu Ljiljanu Mihaljević!
Cilj festivala je i ove godine isti: ‘U glavnoj ulozi je Grad. Odnos prema gradu, promatramo ga iz različitih perspektiva. Želimo biti i ogledalo tome gradu – kroz izvođače koje pozivamo i kroz one koji nam se javljaju na Javni poziv’, rekla nam je Ana Katulić, umjetnička voditeljica Festivala Oglede.
Oglede, prvi velikogorički festival izvedbenih umjetnosti i suvremenih praksi, u svom drugom izdanju, stiže u samo srce našeg grada početkom listopada. Nešto ostaje isto, nešto je novo, no ono što jest sigurno – bit će to trodnevna ‘fešta od suvremene umjetnosti’!
Foto: Najavna konferencija za medije drugog izdanja Festivala Oglede u Galeriji Galženica i Javni poziv umjetnicima na sudjelovanje/ G.Kiš, Cityportal.hr
Baš kao i prošle, prve godine festivala, koji je donio neke nove umjetničke vjetrove u našu Veliku Goricu, sve kreće s Javnim pozivom umjetnicima na sudjelovanje u 2. Oglede festivalu, koji je upućen s najavne konferencije za medije koja je održana u Galeriji Galženica.
– Drugo izdanje Festivala Oglede ove će se godine održati od 3. do 5. listopada, na istim lokacijama, Trg kralja Tomislava i na lokaciji Parka plemenite opčine turopoljske. Novo je da će nam festivalska baza biti smještena u novom Interpretacijskom centru Muzeja Turopolja, a to će ujedno biti i prilika za neformalna druženja, kako u unutarnjem dvorištu, tako i u prostorijama samog centra – rekla nam je Ana Katulić, umjetnička voditeljica festivala.
Foto: U listopadu stiže drugo izdanje Festivala izvedbenih umjetnost i suvremenih praksi, Oglede/ Oglede FB
Sjajan vjetar u leđa svim budućim izdanjima ovog festivala su zasigurno i prošlogodišnje brojke.
– Stvarno smo jako zadovoljni, u tri dana nastupilo je deset izvođača i deset izvedbenih kolektiva, a gostovanje svjetski poznatog umjetnika, Siniše Labrovića, dalo nam je i tu jednu međunarodnu dimenziju. U tom smjeru nastavljamo i ove godine, gostuje nam također svjetski priznata multimedijalna umjetnica Ljiljana Mihaljević.
Proizveli smo ukupno 16 sati festivalskog programa, stotinjak posjetitelja je jako dobra brojka za tu vrstu umjetnosti, a isto tako bih se posebno zahvalila volonterima goričke Srednje Ekonomske škole. Diljem Hrvatske smo odaslali i stotinjak razglednice Festivalske pošte, a poslane su i na razne strane svijeta, sve do daalekog Japana – otkrila nam je Ana Katulić.
Foto: Najavna konferencija za medije drugog izdanja festivala izvedbenih umjetnost i suvremenih praksi – Oglede, u Galeriji Galženica/ G.Kiš, Cityportal.hr
Nositelji programa su Štoos teatar i Pučko otvoreno učilište VG, a nešto više o temi ovogodišnjih Ogleda otkrila nam je voditeljica i kustosica Galerije Galženica, Antonia Vodanović.
– Ovogodišnja festivalska tema je ‘Dihotomija grada’, podijeljenost na dvoje, ali Želimo sagledati naš Grad kao zrcalo tih podijeljenosti, odnos javni-provatni prostor, ruralni-urbani prostor,planirana-neplanirana gradnja.
Društvo u kojem živimo i prostor u kojem se krećemo obilježen je antagonističkim parovima, poput inferiornog i superiornog, individua naspram društva, razum naspram osjećaja i slično, a sve to se reflektira i u društvu. Ali ne gledamo to na način crno/bijelo, već i sve što je između i promišljamo kako to približiti – istaknula je Vodanović.
Foto: Ljiljana Mihaljević, multimedijalna umjetnica, happeningom ‘Gozba’ otvara ovogodišnji Festival Oglede u V.Gorici /G.Kiš, Cityportal.hr
Ljiljana Mihaljević je multimedijalna umjetnica svjetskog glasa, koja je u našem gradu 80-tih i 90-tih godina prošlog stoljeća ostavila veliki trag na kulturnoj i općenito urbanoj sceni Velike Gorice.
– Došla sam na poziv da svojim happeningom ‘Gozba’ otvorim ovaj Festival Oglede, što me silno obradovalo, jer je Gorica mjesto kojemu se uvijek vrlo rado vraćam. Taj moj rad je inače jedan od najizvođenijih u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti, izveden je više od dvadesetak puta ne samo u našoj zemlji nego i diljem svijeta. Neću puno otkrivati, jer to bi bilo kao otvaranje poklona prije Božića, ali kako publika ovdje nije toliko u prilici vidjeti happening pojasnit ću ukratko formu.
Inače, moji svi radovi su dihotomija, uvijek su u suprotnostima, bogato-siromašno, racionalno-emocionalno. A happening, za razliku od performansa, ne kontrolira umjetnik, nego publika. Ja dajem ideju i input, a publika je ona druga strana cijele te priče, kreaciju prepuštam publici. I štogod se dogodi je happening, nemojte se samo tući i nemojte nikoga ubiti! Sve drugo je happening – pojasnila je multimedijalna umjetnica, Ljiljana Mihaljević.
Foto: Ana Katulić, umjetnička voditeljica Festivala Oglede pustila je video poruku i Javni poziv umjetnicima za sudjelovanje koji im je uputio međ.priznati umjetnik, Siniša Labrović/G.Kiš, Cityportal.hr
Cilj Festivala Oglede i ove godine ostaje isti.
– U glavnoj ulozi je Grad. Odnos prema gradu, promatramo ga iz različitih perspektiva. Želimo biti i ogledalo tome gradu – kroz izvođače koje pozivamo i kroz one koji nam se javljaju na Javni poziv. Želimo promatrati grad i kroz vrijeme, stanovništvo, njegovu kulturu i baštinu – rekla nam je Katulić.
Potencijalnim izvođačima ovogodišnjeg Festivala Oglede video poruku je uputio umjetnik Siniša Labrović, te pozvao izvedbene i interdisciplinarne umjetnike koji stvaraju u polju performansa, fizičkog, neverbalnog kazališta ili vizualnih umjetnosti da svoje prijave radove prijave do 21.lipnja.
Foto: Antonia Vodanović, Ana Katulić i Ljiljana Mihaljević/G.Kiš, Cityportal.hr
Najbolji rad osvaja i novčanu nagradu od 400 eura, a sve detalje pronađite na festivalskoj web stranici www.oglede.com i njihovim društvenim mrežama.
Umjetnička voditeljica prvog velikogoričkog festivala izvedbenih umjetnosti i suvremenih praksi, Ana Katulić na kraju se zahvalila svim sponzorima koji podupiru festival i potporama koje su i ove godine osigurali Grad Velika Gorica, Zagrebačka županija i TZ Velike Gorice.
Na cityportalu.hr pisano je već u dva navrata o nastupu mažoret reprezentacije Hrvatskog udruženja mažoret timova (HUMT) na internacionalnom ‘Majorette festival Bosfor 2025’ u Istanbulu (Turska) u petak, 25. travnja 2025. godine. Reprezentacija je bila sastavljena od mažoretkinja iz četiri tima: Plesni klub Barbara (Velika Mlaka – Velika Gorica), Vodiške mažoretkinje (Vodice), Budinščanske DND mažoretkinje (Budinščina) i Plesni studio Tena (Zagreb).
Turska, Bugarska-27.04.2025. Putovanje od Istanbula do Sofije. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Turska, Bugarska-27.04.2025. Putovanje od Istanbula do Sofije. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Turska, Bugarska-27.04.2025. Putovanje od Istanbula do Sofije. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Prema riječima Vlade Palca, predsjednika HUMT-a, revijalni nastup mažoretkinja u Istanbulu ocijenjen je najvišom ocjenom, za kvalitetnu izvedbu i umjetnički dojam. Obilazak i posjeta nekim od najvećih znamenitosti Istanbula, svjetskog grada na dva kontinenta, ponašanje hrvatske ekspedicije u hotelu ‘Blue Visita Hotel’ u kojem su boravili četiri dana te uvažavanje dogovorenih termina zaslužuju samo pohvale.
Turska, Bugarska-27.04.2025. Putovanje od Istanbula do Sofije. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Turska, Bugarska-27.04.2025. Putovanje od Istanbula do Sofije. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Turska, Bugarska-27.04.2025. Putovanje od Istanbula do Sofije. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Udaljenost Zagreba od Istanbula iznosi 1350 kilometara. Putovalo se u jednom busu na kat u kojem je zajedno s dva vozača bilo ukupno 76 osoba. Povratak iz Istanbula uslijedio je u nedjelju, 27. travnja 2025., točno u 7 sati. Bilo je dogovoreno, ako ne bude velikog čekanja na granici (iz Turske u Bugarsku), da ćemo posjetiti Sofiju, glavni grad Bugarske (od graničnog prijelaza do Sofije je 305 km).
Turska, Bugarska-27.04.2025. Putovanje od Istanbula do Sofije. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Turska, Bugarska-27.04.2025. Putovanje od Istanbula do Sofije. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Turska, Bugarska-27.04.2025. Putovanje od Istanbula do Sofije. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Granične formalnosti pri ulasku iz Turske u Bugarsku bile su obavljene za dva sata i to je bilo odlučujuće da ćemo imati dovoljno vremena da posjetimo Sofiju na dva-tri sata. Putovanje je bilo bez zastoja u prometu, ustavljali smo se po dogovoru na lijepo uređenim stajalištima odnosno odmorištima.
Turska, Bugarska-27.04.2025. Putovanje od Istanbula do Sofije. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Turska, Bugarska-27.04.2025. Putovanje od Istanbula do Sofije. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Turska, Bugarska-27.04.2025. Putovanje od Istanbula do Sofije. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Ulazak u glavni grad Bugarske odnosno njegov centar nije bio otežan pojačanim prometom i naš bus je ubrzo bio parkiran naspram velike zgrade Bugarske akademije nauka odnosno ogromne Katedrale Aleksandra Nevskog. U sklopu centra je i Sofijski univerzitet Sv. Kliment Ohridski te spomenik osloboditeljima Bugarske i Intercontinental hotel.
Turska, Bugarska-27.04.2025. Putovanje od Istanbula do Sofije. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Turska, Bugarska-27.04.2025. Putovanje od Istanbula do Sofije. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Turska, Bugarska-27.04.2025. Putovanje od Istanbula do Sofije. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Nakon trosatnog boravka u Sofiji bus nas je oko 20 sati iz glavnog grada Bugarske povezao prema granici Bugarske i Srbije. Formalnosti oko ulaska u Srbiju i nakon ponoći izlazak iz Srbije odnosno ulazak u Hrvatsku nisu dugo trajali. Stigli smo u Veliku Mlaku u 7 sati (ponedjeljak, 28.04.2025.), točno nakon 24 sata od polaska u Istanbulu.
Turska, Bugarska-27.04.2025. Putovanje od Istanbula do Sofije. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Turska, Bugarska-27.04.2025. Putovanje od Istanbula do Sofije. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Turska, Bugarska-27.04.2025. Putovanje od Istanbula do Sofije. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Turska, Bugarska-27.04.2025. Putovanje od Istanbula do Sofije. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Na kraju, velika zahvala vozačima Pajser-busa, Mariu Pajseru i njegovom suvozaču iz Slavonskog Broda. Sjajno, vrhunski, profesionalno su odradili svoj posao. Imali smo cijelo vrijeme ugodnu vožnju, usputni dogovori uvažavani su maksimalno. Veselimo se budućem putovanju s njima.
Galerija fotografija
Kultura
KUD Čiče predstavio knjigu “Naših dvadeset godina”
Pravo je bogatstvo imati ovakve ljude u svojim zajednicama.
U Novom Čiču održana je promocija knjige “Naših dvadeset godina” KUD-a “ČIČE” autora Petre Batelja Majić i Đure Mesića, a u kojoj je sažet razvoj društva od skromnih početaka 2005. godine do danas, kada je prepoznatljivo po svojem stvaralaštvu i djelovanju i van Hrvatske.
–Ponosan sam na sve članove društva i to od onih koji su ga stvarali 2005. godine, do današnjeg dana. Tijekom 20 godina pridonijeli su njegovanju svoje tradicije i ova knjiga čuva od zaborava sve važnije datume i događanja, kako bi ostala trajan zapis naše povijesti za budućnost – rekao je na predstavljanju knjige Stipo Duvnjak, predsjednik KUD-a ČIČE, dodavši kako su članovi društva mještani svih generacija, od najmlađeg koji ima 2 i pol godine do najstarijeg od 80 godina.
Svojim dolaskom ovaj je događaj uveličao i gradonačelnik Grada Velike gorice Krešimir Ačkar koji je u svojem obraćanju okupljenima poručio kako je ovo društvo ponos grada.
–Knjiga “Naših dvadeset godina” svjedočanstvo je predanosti, zajedništva i ljubavi prema tradiciji. Čestitam predsjedniku Stipi Duvnjaku i svim članovima na ovoj važnoj obljetnici i na svemu što ste kroz godine postigli – od očuvanja tradicije do stvaranja prostora zajedništva i učenja – rekao je gradonačelnik, poželjevši vodstvu KUD-a uspješan nastavak vrijednoga rada.
Podršku predstavljanju knjige dao je i zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec koji je istaknuo brigu Županije o društvima koja njeguju kulturnu baštinu i tradiciju.
– Moram zahvaliti svima koji su sudjelovali u realizaciji ovog projekta, kako bi imali trajan trag koji svjedoči o kulturnom doprinosu ljudi ovoga kraja za generacije koje dolaze. Bez njihovog angažmana kulturni život bio bi siromašan, stoga je pravo bogatstvo imati ovakve ljude u svojim zajednicama – rekao je Kolarec.
Dodajmo kako KUD “ČIČE” iz Novog Čiča danas broji više od 130 aktivnih članova koji djeluju u četiri folklorno plesačke, dvije tamburaške i u gajdaškoj sekciji, a knjiga “Naših dvadeset godina” izašla je u izdanju Biblioteke Albatros Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica.
Kultura
Što je Laszowski zapisao o Turopolju? Predstavljanje knjige „Zapisci turopoljskoga historika“
Muzej Turopolja bit će domaćin predstavljanja knjige „Zapisci turopoljskog historika“ – dnevničke bilješke Emilija Laszowskoga o Turopolju i Turopoljcima, autora dr.sc. Marija Stipančevića iz Hrvatskog državnog arhiva, koja je objavljena u izdanju Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Velikoj Gorici i Plemenite općine turopoljske.
Njezino prvo predstavljanje je bilo u Muzeju grada Zagreba koji je nizom aktivnosti obilježavao život i djelo Emilija Laszowskoga, a ovo goričko predstavljanje održat će se u utorak, 13. svibnja u 18 sati kao doprinos obilježavanju 800. obljetnice djelovanja Plemenite općine turopoljske. Inače, knjiga je nastala na inicijativu Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Velikoj Gorici te uz podršku Plemenite opčine turopoljske.
Laszowski je autor trosveščane knjige o povijesti Plemenite općine turopoljske, a u ovoj knjizi sabrani su njegovi dnevnički zapisi u razdoblju od 27. 05.1899. (prva bilješka) do 6. 07.1946. (zadnja bilješka) kada je on dolazio u Veliku Goricu izučavajući građu za povijest Plemenite općine turopoljske.
U svojim zabilježbama on navodi brojne osobe, njih čak 272 iz različitih sfera društva od kojih su mnoge od njih prošle Turopoljem, a u 148 fusnota autor je pojasnio o kojim se to osobama radi, što daje dodatnu vrijednost ovoj knjizi koja je obogaćena sa 40-tak fotografija iz fundusa Hrvatskog državnog arhiva od kojih su neke prvi puta prikazane u javnosti. Ova knjiga je još jedan kamenčić u mozaiku zavičajne građe o Turopolju.
U predstavljanju knjige će sudjelovati akademik Željko Cvetnić, voditelj Zavoda HAZU u Velikoj Gorici, Juraj Odrčić, župan Plemenite općine turopoljske, dr. sc. Mario Stipančević, Hrvatski državni arhiv, autor izdanja i Katja Matković Mikulčić, urednica izdanja, upraviteljica Zavoda HAZU u Velikoj Gorici.
Kultura
Kapetan na kazališnim daskama – HNS poziva na predstavu o Luki Modriću!
Predstava je to o najvećem hrvatskom nogometašu svih vremena, a donosi njegovu priču iz nove perspektive.
Kapetan hrvatske nogometne reprezentacije, Luka Modrić, igrao je na mnogim svjetskim terenima, a uskoro će zaigrati i na – kazališnim daskama.
Naime, u suradnji Hrvatskog nogometnog saveza i Boss teatra nastala je predstava “Luka Modrić: Moja igra” u režiji Arije Rizvić. Predstava je to o najvećem hrvatskom nogometašu svih vremena, a donosi njegovu priču iz nove perspektive – one dramske.
Autori dramskog teksta su Valentina i Luka Mavretić dok u glavnim ulogama nastupaju Matej Đurđević, Gloria Dubelj i Denis Bosak.
Predstava donosi priču o Luki Modriću iz emotivne i osobne perspektive, kroz koju će publika bolje upoznati mladića koji je svladao brojne prepreke kako bi jednoga dana postao najbolji nogometaš svijeta.
–Luku svi znaju kao kapetana naše reprezentacije, nogometnog genijalca i virtuoza, no on je i sin, otac, muž, unuk i brat. Kroz ovu predstavu pokušali smo približiti sva ta lica Luke Modrića publici, dati dublji uvid u životne i nogometne zaplete koji su ga oblikovali u nogometaša i osobu koju toliko cijene suigrači, protivnici i svi ljubitelji nogometa. Za mene je on savršen dramski junak, koji je na svom putu do uspjeha puno toga žrtvovao i putem imao različite teškoće, prepreke i padove, pa mi je bila čast i odgovornost prihvatiti se ovakvog projekta. Ponosna sam na odrađeni posao cijele ekipe te iskreno vjerujem da će se publici dopasti ovakav prikaz Lukine životne priče – otkrila je redateljica Arija Rizvić.
Predstava otkriva tko sve stoji iza njegovih uspjeha, s kojim se izazovima suočio i kako ih je prevladao. U vrijeme kada djeca i mladi sanjaju o slavi već od malih nogu, Lukina priča podsjeća da se najveći uspjesi itekako moraju zaslužiti, prije svega napornim radom i ustrajnošću. Kako Luka često ističe: “Najbolje stvari nikad ne dolaze lako.”
Premijerna izvedba bit će u Scenoteci 18. svibnja.
*Tekst je nastao u suradnji s Hrvatskim nogometnim savezom.
Kultura
Nacionalna nagrada ”Vladimir Nazor” ide u ruke Dubravke Rakoci
Prestižnu nagradu Republike Hrvatske dobit će u kategoriji likovnih i primijenjenih umjetnosti, za izložbu „Kruženje“ u Galeriji Galženica.
Odbor Nagrade „Vladimir Nazor“ koju dodjeljuje Republika Hrvatska za najbolja umjetnička ostvarenja na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetnosti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma, na sjednici održanoj 5. svibnja donio je odluke o dobitnicima za najbolja umjetnička ostvarenja za 2024. godinu.
Foto: Ana Vuko
”Nagradu Vladimir Nazor” u kategoriji likovnih i primijenjenih umjetnosti dobila je Dubravka Rakoci, renomirana hrvatska slikarica velikogoričkih korijena, i to za izložbu ”Kruženje / Circulation” postavljenu u rujnu prošle godine u Galeriji Galženica u Velikoj Gorici. Kustosica izložbe i autorica predgovora u dvojezičnom katalogu izložbe bila je Antonia Vodanović, voditeljica Galerije Galženica.
Svečana dodjela Nagrade održat će se 17. lipnja u Hrvatskom narodnom kazalištu, uoči godišnjice smrti hrvatskog književnika čije ime nosi, uz izravan prijenos Hrvatske radiotelevizije.
-
Vijestiprije 3 danaU četvrtak deset ulica u Velikoj Gorici bez struje
-
HOTNEWSprije 4 danaFOTO Prometna nesreća u Poštanskoj ulici!
-
Vijestiprije 4 danaGibonni otvara jubilarne Goričke večeri koncertom na otvorenom
-
Sportprije 4 danaUdarnik je čudo! Mlade rukometašice preko Rijeke došle do državne završnice