Velika Gorica će od 3. do 7. lipnja ponovno biti domaćin Dana mladih i obitelji te 13. VG Festa, manifestacije koja u Parku dr. Franje Tuđmana donosi bogat program posvećen glazbi, tehnologiji, kreativnosti i druženju svih generacija.

Fokus na mlade i moderne sadržaje

Ovogodišnji program posebno je usmjeren na djecu i mlade, a posjetitelje očekuju gaming zone, umjetna inteligencija, virtualna stvarnost, robotika, STEM radionice, plesni programi i brojni interaktivni sadržaji.

Gradonačelnik Krešimir Ačkar istaknuo je kako manifestacija potvrđuje da Velika Gorica posljednjih godina ulaže u sadržaje koji grad čine kvalitetnijim mjestom za život svih generacija.

– Park dr. Franje Tuđmana postaje jedna od najvažnijih lokacija u gradu povodom Dana mladih i obitelji i 13. VG Festa. Velika Gorica posljednih godina sustavno ulaže u sadržaj koji čine naš grad kvalitetnijim za život svih generacija, a upravo ova manifestacija postaje najbolji primjer kako učini i pretvoriti određenu lokaciju u mjesto susreta i kreativnosti“, rekao je Ačkar.

Direktorica Turističke zajednice Maja Toth naglasila je kako program prati interese novih generacija kroz spoj tehnologije, edukacije i zabave.

– Danas mladi traže iskustvo, interakciju i sadržaje koji spajaju tehnologiju, kreativnost, edukaciju i zabavu, a upravo to želimo ponuditi u Velikoj Gorici“, poručila je Toth.

Prvi puta u Velikoj Gorici

Jedna od najvećih novosti ovogodišnjeg izdanja je Phygital Football turnir koji se organizira u suradnji s Hrvatskim e Sport savezom. Riječ je o konceptu koji spaja digitalni gaming i stvarni nogomet pa se natjecanja odvijaju i na konzolama i na pravom nogometnom terenu. Turnir će biti održan u subotu, 6. lipnja, a Velika Gorica postat će jedan od rijetkih hrvatskih gradova koji ovakav format donosi u sklopu javne manifestacije. Program donosi i VR kino nastalo u suradnji s pustolovom i putopiscem Davor Rostuhar te Klubom za ekspedicionizam i kulturu KEK. Posjetitelji će kroz VR headsete i 360° sadržaje moći doživjeti virtualna putovanja, prirodne krajolike i dokumentarne sadržaje na potpuno drugačiji način.

Koncerti mladih izvođača i regionalnih zvijezda

Manifestacija i ove godine daje prostor mladim glazbenicima i lokalnoj sceni. U četvrtak, 4. lipnja, nastupit će mladi izvođač Bruno Rački, dok je subota rezervirana za koncert velikogoričkog benda Retrodukcija. Petak navečer donosi koncert regionalne glazbene zvijezde Hanke Paldum, koja će prvi put nastupiti u Velikoj Gorici.

Ovogodišnji Petek na Gorice održavat će se u petak i subotu, uz mini sajam cvijeća, VG buvljak, domaće proizvode i rukotvorine lokalnih izlagača. Posjetitelje očekuje i Burger Corner by BBQ Hot Yard iza kojeg stoji velikogorički BBQ majstor Davor Šušković.

Gaming, robotika i STEM radionice

Subotnji i nedjeljni program posebno je posvećen tehnologiji i kreativnosti. U suradnji s Notum Robotics i Geek Clubom organiziraju se radionice robotike, umjetne inteligencije i programiranja, kao i gaming turniri, VR sadržaji i PlayStation zone. Djeca i mladi moći će sudjelovati u upravljanju robotima i dronovima, mini utrkama i STEM radionicama, dok će Formula Student Alpe Adria ponovno biti dio programa kroz ForSTEM radionice i simulator Formula Student bolida.

Dio programa rezerviran je i za ekološke radionice „Ne vegetiraj – Eko reagiraj“, kroz koje će posjetitelji učiti o održivosti, prirodnoj kozmetici i ekologiji. Organizira se i edukativna radionica „Zavirite u život pčele – bez pčela“ u suradnji s OPG-om Tomislav Antolčić, posvećena važnosti pčela i očuvanju prirode.

Festival dječjeg smijeha i plesni program

Subotnje poslijepodne donosi Festival dječjeg smijeha uz animacije, photo booth, dječji disco i veliki pjena party. Nastupit će i poznati mađioničari Jozo Bozo i Jole Cole. Program uključuje i nastupe Turopoljskih mažoretkinja te završni plesni program Good Vibration – Dance Edition u organizaciji Plesnog kluba Megablast, uz različite plesne stilove od hip-hopa do suvremenog plesa.

U sklopu manifestacije u Veliku Goricu stiže i Muzej smijeha, prvi takav muzej u Hrvatskoj, koji će predstaviti interaktivni festivalski program namijenjen svim generacijama.

Trgovački centar KTC Velika Gorica ove subote, 23. svibnja, priprema posebne pogodnosti za kupce, a članove KTC Kluba vjernosti očekuju dodatni popusti, dupli bodovi i pokloni.

Tijekom jednodnevne akcije članovi Kluba vjernosti ostvaruju duple bodove pri kupnji u supermarketu, restoranu, poljoljekarni i na benzinskoj postaji. Za jednokratnu kupnju od najmanje 50 eura u supermarketu, poljoljekarni, restoranu ili na benzinskoj postaji kupci dobivaju i gratis staklenu bočicu.

Dodatne pogodnosti pripremljene su i u KTC poljoljekarni gdje će na krmne smjese za ishranu domaćih životinja vrijediti popust od 10 posto. Popusti vrijede za sve oblike plaćanja, a ostvaruju se uz predočenje kartice KTC Kluba vjernosti. Akcija se ne odnosi na već snižene proizvode ni artikle koji su uključeni u druge akcijske ponude, dok će se svi popusti obračunavati na blagajni.

Subotnja akcija kupcima donosi priliku za povoljniju proljetnu kupnju, pripremu vrta i nabavu potrebnih proizvoda uz dodatne pogodnosti za članove Kluba vjernosti.

Piše: Stefani Pavlica Srebačić

Koliko god brinule o djeci, partnerima i roditeljima, vlastito zdravlje prečesto stavljamo na kraj liste prioriteta i odgađamo preglede koje bismo trebale obaviti. Kaže se da će onaj tko nema vremena za zdravlje prije ili kasnije morati pronaći vrijeme za bolest. Zato odvojite nekoliko minuta i saznajte koja su tri važna pregleda za svaku ženu i majku.

Na pisanje ovog teksta potaknuo me nedavno obilježen Majčin dan, no pišem ga iskreno i iz pozicije supruge i majke u dobi od 50 godina, a vjerujem da će se mnoge žene pronaći u njemu.

Svaka čast svakom muškarcu koji radi isto što i majka, ali koliko god se trudile biti ravnopravne, jednostavno često napravimo korak više, preuzmemo više obveza i stavimo ih na svoja leđa.

„Uopće ne razumijem ove zadatke iz matematike, a test mi je sutra. Tko će mi pomoći?“ Mama.

„E, da, nisam vam rekla, sutra mi je roditeljski. Mora te doći.“ Tata je zauzet, ići će… mama! „Mama, znam da je kasno, ali operi mi ove hlače za sutra.“ Još i kaže mama!

Kako sam željno htjela čuti riječ „mama“ kad su mi kćeri tek progovorile, a sada mi već tutnji u glavi to silno „mama, mama, mama“ pa ih ponekad molim da više govore „tata“. Ako ste i sami majka, vjerujem da vam ovo zvuči vrlo poznato.

Postavši mama, svladala sam mnoge nove vještine: od organizatorskih, upravljačkih i učiteljskih, preko kulinarskih i vozačkih („taxi mama“), pa sve do medicinskih i sudačkih.

I zato nije neobično da mi žene liječniku odlazimo tek kada smo „baš“ bolesne te da preventivne preglede često odgađamo. Zašto? Zato jer nemamo vremena i stalno je nešto važnije od nas samih i našeg zdravlja, uostalom, ako nas ništa ne boli, dobro smo, zar ne?

„Slušaj svoje tijelo“ čest je savjet, no što ako je riječ o podmukloj bolesti koja tiho napreduje i često ne pokazuje simptome sve dok ne uznapreduje?

Opasno je misliti da, ako nemamo nikakvih simptoma, nema razloga za brigu. Rano otkrivanje bolesti doslovno može spasiti život.

Pišući blogove i članke o raznim preventivnim dijagnostičkim pretragama i prateći statistiku zastupljenosti karcinoma u Hrvatskoj, spoznala sam koliko preventivna dijagnostika znači za

naše zdravlje. U nastavku izdvajamo tri važna pregleda za svaku ženu i majku srednje životne dobi.

Zašto mnoge žene izbjegavaju mamografiju?

Rak dojke i dalje je najčešći zloćudni tumor kod žena u Hrvatskoj. Zabrinjava činjenica da u ranoj fazi bolesti često nema nikakvih simptoma. Nema boli, nema opipljive kvržice, nema upozorenja. Upravo zato liječnici toliko naglašavaju važnost preventivnih pregleda dojki.

Ultrazvuk ili mamografija? Ultrazvuk dojki češće se preporučuje mlađim ženama, dok mamografija ima ključnu ulogu nakon 40. godine života, osobito u sklopu redovitih preventivnih pregleda. Ovisno o dobi, građi dojki i obiteljskoj anamnezi, liječnik preporučuje dinamiku kontrola i kombinaciju pregleda.

Mamografija je još uvijek pregled kojega se mnoge žene boje. Neke zbog moguće boli, neke zbog straha od nalaza, a neke jednostavno zato što ih plaši sama riječ „rak“. Kao da vrijedi ono: „Nema ga ako ga ne tražiš.“

Boli li mamografija? „U načelu mamografija ne boli, ali prema mom iskustvu, ima žena koje se doista žale na bol. To je individualno i često ovisi o fazi menstrualnog ciklusa“, objašnjava dr. med. Maja Leder, specijalistica radiologije iz Medicinskog centra Gorica.

Moje osobno iskustvo je takvo da je za mene to više kratkotrajna neugoda, nego bol. Iskreno, gdje god sam radila mamografiju, a posebno u spomenutom centru, radiološki tehničari bili su strpljivi i susretljivi te su cijeli pregled učinili lakšim i ugodnijim

Mamografija bez naručivanja

Važnom prednošću ovog velikogoričkog centra smatram što se na mamografiju može doći i bez prethodne najave. Riječ je o jednom od takozvanih „walk-in“ pregleda centra (tome pripadaju i rendgenske pretrage). Pohvalno je što za umirovljenike imaju stalni popust od 15 % na sve slikovne pretrage, uključujući i mamografiju.

Redoviti ginekološki pregled

Redoviti ginekološki pregledi i Papa test imaju važnu ulogu u ranom otkrivanju promjena koje se mogu uspješno liječiti ako se otkriju na vrijeme. Upravo zato nije dobro čekati simptome jer brojne promjene u početku ne uzrokuju bol niti druge tegobe. Jednostavno, jednom godišnje to trebamo učiniti bez puno razmišljanja i odgađanja.

Žene sve više otkrivaju prednosti virtualne kolonoskopije

Zašto se upravo pregled debelog crijeva našao na mojoj listi kao treći po važnosti? Dovoljno govori podatak da je rak debelog i završnog crijeva drugi najčešći oblik raka kod žena u Hrvatskoj, odmah iza raka dojke.

Oko 40 % oboljelih od kolorektalnog raka u Hrvatskoj čine žene, a stručnjaci sve više upozoravaju i na porast broja oboljelih među mlađim osobama.

Rak debelog crijeva u ranoj fazi najčešće ne uzrokuje izražene simptome i početne simptome možemo lako pogrešno protumačiti kao:

• menstrualni bolovi,
• nadutost povezana s ciklusom,
• sindrom iritabilnog crijeva,
• posljedica stresa ili loše prehrane.

Polipi, dobroćudne izrasline iz kojih se karcinom može razviti, mogu godinama rasti bez jasnih znakova upozorenja.

Upravo zato rana dijagnostika ima presudnu ulogu. Otkrije li se na vrijeme, rak debelog crijeva u velikom broju slučajeva uspješno se liječi. Kako otkriti promjene?

Klasična ili virtualna kolonoskopija – u čemu je razlika?

Kolonoskopija je i dalje standardna metoda pregleda debelog crijeva jer omogućuje izravan uvid u stanje sluznice te uklanjanje polipa tijekom istog zahvata. No riječ je o invazivnom postupku koji zahtijeva pripremu i često primjenu sedacije, što kod mnogih izaziva nelagodu ili strah.

Virtualna kolonoskopija, poznata i kao CT kolonografija, predstavlja manje invazivnu alternativu klasičnoj kolonoskopiji.

Koje su prednosti virtualne kolonoskopije? Tijekom pregleda, kroz tanki kateter dug svega nekoliko centimetara, koji se nježno uvodi u završni dio debelog crijeva (rektum), uvodi se i ugljični dioksid kako bi se debelo crijevo proširilo i omogućilo kvalitetno snimanje.

Za razliku od klasične kolonoskopije, ne koristi se dugačka fleksibilna cijev s kamerom koja prolazi cijelom duljinom crijeva. Snimanje traje kratko, ne zahtijeva anesteziju, a osoba se odmah može vratiti svakodnevnim aktivnostima.

Računalni program izrađuje trodimenzionalni prikaz crijeva koji radiolog detaljno analizira. Ako se tijekom pregleda otkrije sumnjiva promjena, pacijent se upućuje na klasičnu kolonoskopiju radi uklanjanja polipa ili dodatne obrade.

Za mnoge žene upravo su manja invazivnost i brži povratak svakodnevnim obavezama razlog zbog kojeg je virtualna kolonoskopija prihvatljivija opcija kada razmišljamo o preventivnom pregledu. Kad sam prvi put čula za ovu pretragu, na jako malo lokacija ste je mogli napraviti, a zahvaljujući Medicinskom centru Gorica dostupna je građanima Velike Gorice i okolice.

Vrijeme za svoje zdravlje

Postoji nešto zanimljivo kod nas žena: kada dijete kašlje, isti dan tražimo pregled, kada partneru nije dobro, šaljemo ga liječniku, kada roditelji trebaju nalaze, organiziramo termine. Ali kada mi trebamo pregled, često ga odgađamo.

Budimo jednako odgovorne prema sebi kao što smo odgovorne prema svima koje volimo.

Nadam se da sam vas barem potaknula na razmišljanje o važnosti preventivnih pregleda te da ćete u svoj raspored uvrstiti i vrijeme za vlastito zdravlje.

Koliko god mi žene bile navikle brinuti o svima drugima, ponekad je najvažnije učiniti nešto i za sebe. Možda upravo jedan pregled bude razlog više da još dugo budemo tu za svoju djecu, obitelj i same sebe.

Danas je održana 6. sjednica Gradskog vijeća Grada Velike Gorice. Jedna od ključnih točaka bilo je darovanje državnog zemljišta Gradu Velikoj Gorici, i to po žurnom postupku. Prijedlog zaključka o sklapanju Ugovora o darovanju nekretnina u svrhu izgradnje Poduzetničke zone Kušanec-Istok izglasan je velikom većinom, 22 vijećnika glasala su “za”, nitko nije bio protiv, dok su četiri vijećnika ostala suzdržana.

Riječ je o odluci Vlade Republike Hrvatske kojom se Gradu daruje zemljište namijenjeno razvoju Gospodarske zone Kušanec–Istok, projekta procijenjene vrijednosti više od 31 milijun eura, čime je Velika Gorica dobila snažan poticaj za daljnji gospodarski rast, o čemu smo pisali ranije.

Tijekom aktualnog sata vijećnica Nada Finderle postavila je pitanje o financijskom stanju grada, konkretno o manjku do 31. prosinca, ali i o tome kojim kanalima građani mogu komunicirati s Odborom za pritužbe i predstavke.

U odgovoru je pojašnjeno kako se proračun sastoji od računa prihoda i rashoda te računa financiranja. Izneseni su podaci prema kojima je na razini 2025. godine ostvaren višak od 2,6 milijuna eura, no kada se uključi preneseni manjak iz prethodne godine, ukupni manjak iznosi 8,9 milijuna eura.

Što se tiče komunikacije građana, istaknuto je kako se pritužbe mogu slati putem maila, telefonski ili osobnim dolaskom u zgradu gradske uprave, a građani se često direktno obraćaju i nadležnim upravnim odjelima, ovisno o temi.

Vijećnik Mihael Kuliš otvorio je pitanje u kojoj je fazi razvoj poduzetničke zone Kušanec te koji su planovi i očekivanja, a zatražio je i pojašnjenje o planovima za razdvajanje gradske četvrti Miljenko Granić.

Odgovor je dao Neven Karas, istaknuvši kako je u tijeku izmjena urbanističkog plana te zahvalio Vladi RH na darovanom zemljištu. Posebno je naglasio kako je zona veća od 50 hektara te bi trebala biti snažan gospodarski zamašnjak za Veliku Goricu, ali i otvoriti nova radna mjesta.

Karas se dotaknuo i gradske četvrti Miljenko Granić, istaknuvši kako se upravo na tom području posljednjih godina događa najintenzivnija izgradnja te najveći priljev novih stanovnika. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, u toj četvrti je živjelo oko 9 tisuća stanovnika.

“To je gradska četvrt koja odudara od ostalih gradskih četvrta. Moje osobno mišljenje je da je ta gradska četvrt neprirodno stvorena jer postoje naselja okolo koja nisu komplementarna i nemaju iste interese, tako da mislim da bi trebali pokrenuti razdvajanje i da je nekakav logičan slijed razdvajanje Zagrebačke ulice i onda bi se ta gradska četvrt mogla podijeliti po pola”, dodao je Karas.

Jedan od vijećnika otvorio je pitanje statusa gradske tržnice, točnije, je li trenutačna lokacija privremena ili je postala trajno rješenje.

Pročelnik Dubravko Katulić odgovorio je kako tržnica nije privremena te da je Grad uložio značajna sredstva kako bi se postojeći prostor uredio i opremio za prodavače i kupce. Dodao je kako povratak na staru lokaciju nije moguć jer se radi o privatnom vlasništvu.

Na pitanje jednog od vijećnika o planovima za uvođenje električnih autobusa, Katulić je odgovorio kako je u Veliku Goricu već stiglo pet električnih autobusa nizozemskog proizvođača VDL, te da su dosadašnja iskustva pozitivna. Jedini problem je infrastruktura.

“Trenutačno imaju svoju punionicu u Novom Čiču i nije praktično da se isti pune na toj lokaciji. Pokrenuli smo s prijevoznikom izradu projektno-tehničke dokumentacije oko postavljanja punionice i ona će biti smještena gdje je stanica brze linije, s tim da smo napravili i novo stajalište kod tržnice gdje će se ta brza linija premjestiti. Kako je rekao pravilnik o obvezama izvještaja Europske komisije za minimum ciljeva koje se mora postići u cestovnom prometu, obveza je Grada, odnosno prijevoznika koji s nama ima ugovor da 2027. godine mora imati 27 % autobusa, odnosno pet koje smo nabavili i do kraja 2030., mora biti 38 %, dakle to je sedam autobusa, što znači da nam trebaju još dva autobusa i to prijevoznik mora nabaviti kako bismo zadovoljili sve uvjete”, pojasnio je Katulić.

Vijećnik Branimir Mikšić postavio je pitanje o problematičnom križanju A. G. Matoša i Ljudevita Gaja kod STOP SHOP-a, gdje se često događaju prometne nesreće, te o završetku radova na cesti u Mraclinu.

Katulić je rekao kako je Grad već ranije planirao izgradnju rotora te je izrađena projektno-tehnička dokumentacija, a sada se čeka građevinska dozvola. U međuvremenu je postavljena dodatna signalizacija i napravljen južni odvojak kako bi građani mogli lakše izaći na drugu stranu.

Što se tiče Mraclina, Katulić tvrdi da radovi idu svojim tijekom i da ne vidi kašnjenja, no istaknuo je kako se radovi nisu mogli odvijati tijekom zime. Najavio je da bi cesta trebala biti gotova u lipnju, uz napomenu da su dodatni zahtjevi mjesnog odbora za pješačke staze produljili trajanje projekta.

Vijećnik Stipo Duvnjak postavio je pitanje o radovima na pročistaču otpadnih voda, ali i o dolascima veleposlanika u Veliku Goricu te projektima koji su ih doveli u grad.

Direktor VG Vodoopskrbe Ivan Rak odgovorio je kako je građevinska dozvola za pročistač dobivena 12. veljače, izvođači su uvedeni u posao 18. veljače, a završetak radova očekuje se do ljeta 2027. godine. Nakon toga slijedi godina dana probnog rada.

Trenutačno je realizirano 5,2 milijuna eura od ukupno ugovorenih 37 milijuna, a uskoro kreću i obavijesti građanima o priključivanju na sustav odvodnje. Prva cjelina obuhvaća područje od Kobilića i Leknenog prema Trnju.

Gradonačelnik Ačkar odgovorio je na pitanje o dolasku diplomata istaknuvši kako Velika Gorica postaje sve prepoznatljivija na nacionalnoj razini te da je interes investitora sve veći.

“Ponosno možemo reći da je interes stranih investitora, veleposlanika i svih onih relevantnih osoba, kako u društvenom, političkom životu i sportskom u životu, postao puno snažniji, vidniji i veći nego što je to bio prijašnjih godina. Dakako, godi činjenica da smo na nacionalnom nivou prepoznati kao najpoželjniji grad za život u Republici Hrvatskoj. Dakle, zašto diplomati u Velikoj Gorici? Pa mi zatvaramo poduzetničku zonu Meridijan 16 koja je u potpunosti popunjena, a koja je zahvaljujući austrijskom kapitalu i tadašnjem veleposlaniku Republike Austrije došlo do faze popunjenosti koju ima danas. Ovdje su došli veleposlanici razvijenih europskih zemalja, koje su spremne dati zeleno svjetlo i lobirati kako bi upravo kapital i investicije završili u poduzetničkoj zoni Kušanec koja je bila predmet hitnog postupka kada smo započeli sjednicu. Dakle, Velika Gorica se odlučila za logistiku. Svima će usta biti puna da trebamo govoriti o poduzetništvu, tvornicama, međutim mi smo odlučili da idemo na logistiku koja je van periferije našega grada. Mi ovdje govorimo o Meridijanu 16 i Kušancu koji su na petlji. Tako naši građani ne osjete da je to sve u našem gradu i ne osjete nikakve smetnje. Da imamo tešku industriju kao neke druge županije, uvijek bi imalo nešto što bi smetalo našim sugrađanima”, objasnio je Ačkar.

Spomenuo se i projekt PAUK, odnosno Dječja zelena mreža “Plemeniti Pauković”. Riječ je o projektu vrijednom 5,27 milijuna eura, od čega je 4,4 milijuna eura bespovratnih sredstava iz programa Konkurentnost i kohezija 2021.–2027. Projekt je zamišljen kao odgovor na izazove modernog vremena, gdje su djeca sve manje vani, a sve više uz ekrane. U sklopu projekta uređuju se tri urbana koridora i sedam urbanih točaka, s ciljem poticanja djece na boravak na otvorenom i socijalizaciju, ali i edukaciju o klimatskim promjenama te ulozi zelene infrastrukture u smanjenju toplinskih otoka. Najavljeno je i sadnja 377 stabala i 1.200 grmova pogodnih za oprašivače, uz dodatne edukativne aktivnosti.

Vijećnica Sanja Jurković–Draganić postavila je pitanje o poskupljenju GSG-a i izostanku rješenja, ali i o stanju u Dječjem vrtiću Žirek, gdje su se, kako je navela, zbog prokišnjavanja stropa u sobama pojavile kante na podu.

U odgovoru je pojašnjeno kako Grad sam pakira uplatnice, čime je procedura brža, dok se rješenja šalju putem pošte. Naveli su kako je pošta u posljednjem slučaju zamolila produljenje roka dostave zbog velikog broja pošiljki.

Što se tiče DV Žirek, odgovoreno je kako je obnova u tijeku te će vrtić nakon radova biti energetski učinkovit. U tijeku je zamjena stolarije i obnova krova, a zbog izvođenja radova tijekom pedagoške godine skupine se prema potrebi razmještaju. Prokišnjavanje se dogodilo prošli tjedan za vrijeme kiše, dok su radovi bili na krovu, no djeca su odmah premještena u druge skupine.

“Govori se da su vrtići besplatni. Ne, oni nisu besplatni već je grad preuzeo ekonomsku cijenu vrtića. Prošle godine ste i sami glasali, kada je u proračunu ekonomska cijena podignuta sa 400 na 500 eura i to Grad Velika Gorica stavlja unutar proračuna vrtića te se od tih novaca financiraju vrtići”, dodala je pročelnica Lana Krunić Lukinić.

Vijećnik Josip Vitez pitao je hoće li biti dovoljno mjesta u vrtićima te u kojoj su fazi projekti novih vrtića u Pokupskoj i Kolarevoj ulici. Odgovoreno je kako je pristiglo oko 600 prijava za novu pedagošku godinu, od čega je predviđeno oko 320 mjesta u jaslicama i više od 170 mjesta u vrtićkim skupinama.

Istaknuto je kako će i ove godine biti upisana sva djeca koja ispunjavaju uvjete, da su oba roditelja zaposlena, da imaju prebivalište u Velikoj Gorici te da su rođena do 31. kolovoza. Kao dobra vijest navedeno je da će nakon 1. rujna biti otvoren novi vrtić u Pokupskoj ulici s oko 200 mjesta, dok bi vrtić u Kolarevoj mogao doći na red krajem godine ili početkom sljedeće.

Vijećnik Ivo Jelušić otvorio je pitanje kašnjenja radova u naselju Bratstvo te zanimalo ga je tko je odgovoran i postoje li financijski penali, a osvrnuo se i na problem smeća i zaraslih površina u Horvatovoj ulici.

Pročelnik Dubravko Katulić odgovorio je kako su radovi u Bratstvu pri kraju te da je potrebno završiti još jednu prometnicu i spojiti stanicu oborinske odvodnje koja prvotno nije bila predviđena, ali se pokazala nužnom. Najavio je kako bi radovi trebali završiti do kraja mjeseca, a po završetku će se napraviti zapisnik o prekoračenju rokova i razlozima kašnjenja. Što se tiče Horvatove, Katulić je rekao da se problem rješava, no upozorio je da dio građana i dalje odlaže otpad ispred starog reciklažnog dvorišta, iako je novo otvoreno. Istaknuo je da Grad ulaže u sustav i informiranje, ali da se građani također moraju priviknuti na promjene.

Vijećnik Zvonko Kunić pitao je ima li novih informacija o Centru za starije i načinu predbilježbe, kao i o projektu dnevne bolnice.

Gradonačelnik Krešimir Ačkar odgovorio je kako bi radovi trebali završiti početkom 2027. godine, a u centru će biti osigurano više od 100 mjesta za institucionalni smještaj te više od 500 mjesta za izvaninstitucionalne usluge, poput dostave obroka, psihološke pomoći i drugih oblika podrške.

“Na području Velike Gorice imamo 14 tisuća umirovljenika, a ovaj dom može zauzeti samo jedan dio. Volio bih da kao gradonačelnik mogu reći da je netko napravio barem tri staračkom doma, pa da ja mogu govoriti o četvrtom jer bi danas bilo puno lakše pristupiti toj temi, ali nitko prije se nije htio uhvatiti tog pitanja. Mi danas govorimo o prvom centru za starije osobe, ali ne bježimo od toga da će biti puno onih koji zaslužuju biti u to centru i već sada razmatramo zemljište pored dnevne bolnice kako bi tamo napravili drugi centar za starije osobe”, dodao je Ačkar.

Govoreći o dnevnoj bolnici, Ačkar je rekao kako će Velika Gorica dobiti prvu dnevnu bolnicu ne samo u gradu, već i u Zagrebačkoj županiji. Projekt je ušao u program Vlade, a 5. svibnja 2026. objavljen je javni poziv za izradu studije predizvedivosti, što je ocijenio kao prvi konkretan korak prema realizaciji.

“Hvala predsjedniku Vlade, Andreju Plenkoviću i resornom ministarstvu. Vjerujem da će Velika Gorica biti primjer drugim gradovima i županiji u realizaciji ovih važnih problema koji se nisu rješavali desetljećima”, zaključio je Ačkar.

Također, u 12 sati održana je minuta šutnje za tragično stradalog mladića iz Drniša