Kultura

Evo tko su pobjednici Dječje smotre folklora

Donosimo osvrt selektora Gorana Kneževića

Objavljeno

prije 8 godina

24. veljače 2018.

Objavio/la

Miljenko Milanović

Dvanaest kulturno-umjetničkih udruga predstavilo se prošle subote na Dječjoj smotri folklora. Nakon detaljne analize stručni žiri objavio je rezultate najboljih skupina i koreografija s kojom su nastupili:

1. KUD „VELIKA MLAKA“, Velika Mlaka, djeca 7 – 12 godina
Misečino zajdi za oblake (pjesme i plesovi Ogulinskog kraja)

2. KUD „ČIČE“, Novo Čiče, djeca 7 – 13 godina
Alaj ću se naigrati (Vinkovački kraj)

3. KUD „MIČEVEC“, Mičevec, djeca 11 – 14 godina
Djevojčica kolo vodi (Turopolje)

4. FA „ŠILJAKOVINA“, Šiljakovina, djeca 4 – 9 godina
Komar z muhom pleše (Hrvatsko Zagorje)

5. KUD „Veleševec“, Veleševec, djeca 8 – 14 godina
Ide maca oko tebe (izvorni folklor Veleševca)

Donosimo detaljan osvrt selektora Gorana Kneževića:

Činjenica jest, sudeći prema broju djece izvođača na ovogodišnjoj smotri, da u velikogoričkom kraju neće biti problema oko čuvanja i prijenosa tradicije sa starijih na mlađe. Evidentna je njihova velika radost u izvođenju folklorne građe što osim očito urođenih sklonosti i pozitivnog stava okružja treba pripisati i velikom angažmanu voditelja i njihovom pravilnom pedagoškom radu.

Vidjeli smo podosta koreografija temeljenih na turopoljskom folkloru što je svakako vrlo vrijedno ali skoro sve su sadržavale nekoliko istih plesova (Judica, Lepa cura, Polka, Drmeš (Stric je Jura) i Vukomerički drmeš, tu je bilo prostora za prikazati i plesove Tri koraka, Milica, Seljančica i sl. Po zastupljenosti slijedi slavonski folklor iz kojeg je prikazano više plesne građe koja je u rijetkim slučajevima stilski dobro prikazana. Nisam zapazio neka originalna koreografska postignuća ili detalje i na tom području bi se svakako trebalo više poraditi.

Sva djeca su bila dobro pripremljena za scensko izvođenje što se vidjelo po manje-više sigurnom kretanju na sceni ali u izvedbenom dijelu uspješniji su mi bili mlađi uzrasti koji su izvodili dječji folklor od starijih koji su nastojali prikazati narodne plesove. Još uvijek iznenađuje činjenica da voditelji svjesno puštaju djecu na nastup na Smotri, a da djeca nisu usvojila primjerice zadane plesne predloške. Tu ponajprije mislim na turopoljski drmeš i slavonske inačice drmeša. Ako je razvidno da djeca ne mogu nešto u određenom roku savladati onda treba ples prilagoditi ili promijeniti ili ga ne izvoditi. Za razliku od dječje igre koja može

„podnijeti“ improvizacije, ples je jasno određen sa stilom i korakom – pokretom. Isto tako postavlja se pitanje koliko su i sami voditelji upoznati s plesnom tradicijom određenog kraja, podosta ih je to radilo vrlo površno. Teren, kontakt s izvornom skupinom jedini je pravi put.

Tamburaško sastavi su vrlo korektno pratili djecu izvođače i tu se nema što komentirati. Nije bilo promašenih glazbenih tema i neprilagođenih tempa. Jedino što valja naglasiti da vrlo važan i bogat segment dječjeg folklora, dječji tradicijski instrumenti uopće nisu korišteni što je na neki način umanjilo vjerodostojnost i samih izvedbi. Dječja igra, instrumenti i dječja nošnja čine jednu etnološku i scensku cjelinu. U podosta slučajeva sam se uvjerio da je svirka na tradicijskim glazbalima primjerenija od ustaljene tamburaške pratnje.

Djeca su pjevala po dječji, manje više točnim jednoglasjem, a i pokoji zalutali glasić nije smetao. Intonacije su dobro postavljene i vidi se da se o tome vodilo računa. U rijetkim slučajevima je to zanemareno. Vidna je bila, poželjna, praksa da se djeci prvo odsvira uvod kako bi započela s točnim pjevanjem. U pojedinim slavonsko, baranjskim, a i turopoljskim pjesmama možda se moglo pokušati s dvoglasjem jer to naprosto sam pjesma zahtjeva. No, bolje točno jednoglasje nego ….. Prilikom izvođenja govorkalica, brojalica rugalica i sl. djeca ih trebaju glasnije i jasnije izgovarati da bismo lakše pratili i shvatili što su nam htjeli poručiti i prikazati.

Narodna nošnja, rekonstruirana ili originalna na većini djece je lijepo stajala. Bitno je da je pristup oblačenju na visokoj razini, a potom svaki prema mogućnostima – obično koliko para toliko muzike. Poglavito kad se radi o materijalnim tradicijskim vrednotama. Frizure uredne i obuća ispravna. Ove godine nismo vidjeli niti jedan par tenisica na sceni.

Program je definitivno bio predugačak i ova forma nikako neće pridonijeti većem interesu za folklor i njegovoj popularnosti među mladima. Jedino to mogu odgledati ustrajni roditelji i rodbina, a i oni su izlazili nakon nastupa svojih najmilijih. To treba izvesti u dva dana ili termina, mlađe pa starije tako bismo ipak mogli zadržati publiku i ostvariti gledljiviji koncertni okvir. Makar, moram naglasiti da je organizacija ulaska i izlaska izvođača na i sa scene bilo izvrsno (brzo) provedena.

Kako se na smotri treba odrediti pet najuspješnijih izvedbi, to je određuje kao natjecateljsku, a organizator je poslao kriteriji za sudjelovanje, između ostalog i dozvoljenu duljina trajanja scenskog prikaza do 5 minuta. Iznenađuje činjenica da se podosta sudionika nije pridržavalo navedenog vremena.

Povezane teme:Dječja smotra folklora

Kultura

Gorička publika uživat će u djelima Straussa i Wagnera – večer njemačkog romantizma stiže u Galženicu

Događaj se održava u sklopu manifestacije “Dani njemačke kulture” u Zagrebačkoj županiji.

Objavljeno

prije 2 dana

11. studenoga 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

U četvrtak, 13. studenoga 2025. godine, u Dvorani Galženica održat će se svečani koncert pod nazivom “Njemački romantizam”, s početkom u 19 sati.

Na koncertu nastupaju Arijana Gigliani Philipp (sopran), Bruno Philipp (klarinet) i Krešimir Starčević (klavir). Publika će moći uživati u djelima poznatih skladatelja njemačkog romantizma, Louisa Spohra, Carla Marie von Webera, Roberta Schumanna, Johannesa Brahmsa, Felixa Mendelssohna, Richarda Wagnera i Richarda Straussa.

Koncert je organizira predstavništvo njemačke nacionalne manjine Zagrebačke županije, u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem Velika Gorica i Goethe Institutom Hrvatska, uz financijsku potporu Zagrebačke županije.

Događaj se održava u sklopu manifestacije Dani njemačke kulture u Zagrebačkoj županiji, u okviru koje će u Kinu Velika Gorica biti prikazana i dva njemačka cjelovečernja filma:

Pozdrav s Marsa (Grüsse vom Mars) – srijeda, 19. studenoga u 18 sati
Dva u jedan (Zwei zu eins) – četvrtak, 20. studenoga u 20 sati

Ulaz na sve programe je slobodan.

Nastavite čitati

Kultura

Noć kazališta donosi predstavu “Stambeno pitanje”

Ulaznice su u prodaji.

Objavljeno

prije 2 dana

11. studenoga 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

U sklopu ovogodišnje Noći kazališta, 15. studenoga s početkom u 20 sati u Dvorani Gorica bit će izvedena predstava “Stambeno pitanje”, u režiji Ivana Lea Leme. Riječ je o komediji koja kroz dva bračna para prikazuje prepoznatljive životne situacije, u kojima se granica između svakodnevice i kaosa lako postane nevidljiva.

Predstava prati dva bračna para koji se nađu u prepoznatljivoj svakodnevnoj situaciji, a kroz duhovite dijaloge i realistične likove prikazuje kako se jednostavne životne okolnosti lako mogu pretvoriti u male drame.

Ulaznice možete nabaviti online ili na blagajni u Pučkom otvorenom učilištu.

Nastavite čitati

Kultura

U Mraclinu održana sakralno-glazbena večer u čast Franji i Vladimiru Cvetniću

Kapela svetog Vida bila je ispunjena do posljednjeg mjesta na sakralno-glazbenoj večeri posvećenoj Franji i Vladimiru Cvetniću.

Objavljeno

prije 3 dana

10. studenoga 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: Josip Kos

U nedjelju, 9. studenoga, kapela svetog Vida u Mraclinu bila je ispunjena do posljednjeg mjesta. Održana je sakralno-glazbena večer “Bogu na slavu”, posvećena uspomeni na dugogodišnje orguljaše i zborovođe Franju Cvetnića Esperanta i njegovog sina Vladimira Cvetnića Mileka. Događaj je okupio brojne mještane, prijatelje i poštovatelje obitelji Cvetnić koji su zajedničkom pjesmom i molitvom odali počast dvojici glazbenika čiji je rad ostavio dubok trag u kulturnom i duhovnom životu mjesta.

U uvodnom obraćanju predsjednik KUD-a “Dučec”, Matija Kos, istaknuo je da su Franjo i Vladimir Cvetnić više od osam desetljeća bili nositelji glazbene tradicije Mraclina. Franjo Cvetnić bio je orguljaš i pokretač tamburaške i folklorne glazbe, dok je njegov sin Vladimir nastavio tu baštinu povezujući crkvenu i narodnu glazbu. “Njihova glazba bila je molitva, a njihovo služenje dar zajednici i Crkvi”, rekao je Kos.

Na koncertu su nastupili Crkveni zbor kapele svetog Vida pod vodstvom Jelene Blašković Galeković, Mješoviti župni zbor svetog Mateja iz Dugava, Ansambl Sveti Benedikt iz Mičevca te Vokalna skupina KUD-a “Dučec” iz Mraclina, pod vodstvom Antuna Kotteka. Posebno emotivan trenutak večeri bio je nastup Esperantove praunučadi, Lane i Ivana Petrovića te Stjepana Cvetnića, koji su izveli skladbu pripremljenu s Matijom Galekovićem.

Na kraju večeri okupljenima se obratio vlč. Siniša Hegedušić, zahvalivši svim izvođačima i organizatorima, dok je Matija Kos posebno zahvalio obitelji Cvetnić i svima koji su pomogli u pripremi koncerta.

Večer je završila zajedničkom izvedbom pjesme “Zdravo Djevo, Kraljice Hrvata”, kojom su izvođači i publika zatvorili ovu dirljivu glazbenu priču.

Nastavite čitati

Kultura

“Spisateljice biraju” – saznajte tko inspirira naše autorice

Velikogorička publika imat će priliku upoznati autorice koje kroz novi zbornik otkrivaju tko ih je u književnosti najviše nadahnuo.

Objavljeno

prije 4 dana

9. studenoga 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

U Središnjem odjelu za odrasle Gradske knjižnice Velika Gorica u srijedu, 12. studenog 2025., s početkom u 18.30 sati, bit će predstavljena knjiga “Spisateljice biraju”. O naslovu će govoriti urednica Julijana Matanović te autorice i Velikogoričanke Darija Žilić i Željka Horvat Vukelja.

Knjiga okuplja tekstove 24 domaće spisateljice koje su odgovorile na pitanje – tko su njihovi omiljeni književni likovi? Ovo je drugi naslov u sklopu projekta Žena ženama, koji je pokrenula Julijana Matanović nakon uspjeha zbirke Burza rada iz 2023. godine.

Gošće su poznata imena domaće književne scene. Julijana Matanović autorica je niza popularnih romana i zbirki priča, a uz književni rad godinama je djelovala i kao sveučilišna profesorica. Darija Žilić, pjesnikinja, esejistica i književna kritičarka, dobitnica je brojnih nagrada te urednica strane književnosti u Vijencu. Željka Horvat Vukelja istaknuta je autorica dječjih priča i slikovnica, nekadašnja urednica Modre laste i dvostruka kandidatkinja za međunarodnu nagradu ALMA.

Predstavljanje knjige je prilika da se iz prve ruke čuje što spisateljice čitaju, tko ih inspirira i kako književni likovi utječu na stvarne živote autorica. Svi zainteresirani su dobrodošli, a ulaz je slobodan.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Održani Dječji Martinski susreti KUD-a Šćitarjevo

Objavljeno

prije 4 dana

9. studenoga 2025.

Objavio/la

David Jolić

Dječji Martinski susreti KUD-a Šćitarjevo povodom Martinja u organizaciji Kulturno umjetničkog društva Šćitarjevo održani su jučer (subota, 08.11.2025., početak u 18 sati) u sportskoj dvorani Osnovne škole Šćitarjevo. Slogan ovogodišnjih susreta bio je: ”Zajedno proslavimo Martinje kroz dječju pjesmu, ples i veselje, čuvajući tradiciju našeg kraja!”