Ervin Kolarec: Bit ću snaga Velike Gorice u Zagrebačkoj županiji!
INTERVJU: Nakon 12 godina na mjestu zamjenika gradonačelnika Velike Gorice, Ervin Kolarec sa svojim političkim djelovanjem ima namjeru nastaviti u Zagrebačkoj županiji
Zašto nakon tri mandata na poziciji zamjenika gradonačelnika Velike Gorice želite u Županiju?
To je jedan logičan slijed i želja da svoje iskustvo, koje sam stekao na mjestu zamjenika gradonačelnika kroz posljednja tri mandata, prenesem na cijelu našu županiju. Jednostavno rečeno, bit ću snaga Gorice u Zagrebačkoj županiji. U Velikoj Gorici smo napravili dobar posao, ostvarili brojne projekte i postavili čvrste temelje za daljnji razvoj. Vođen tom mišlju, zacrtani put želim nastaviti i na širem području. Zahvaljujući strateškom pomišljanju župana Kožića i njegovog tima, Zagrebačka županija posljednjih se godina snažno razvijala i danas je jedna od najrazvijenijih, a vjerujem kako svojim iskustvom mogu pridonijeti njenom daljnjem razvoju.
Gdje konkretno vidite najsnažniji doprinos županiji s vaše strane?
Iako sam kao dogradonačelnik bio uključen u funkcioniranju grada na svim razinama, moji afiniteti ponajviše su usmjereni na civilni sektor i društveni razvoj. Na dugogodišnjoj poziciji zamjenika gradonačelnika najvećeg grada naše županije te kao vršitelj dužnosti prvog čovjeka Velike Gorice, imao sam priliku pobliže upoznati naše građane i što je njima važno. Nema sportskog kolektiva, kulturnog ili vatrogasnog društva kojeg ne poznajem i s kojim nisam surađivao. Naravno, tu su i udruge, poput onih koje se bave pitanjima osoba s invaliditetom, braniteljskih udruga i slično. Znam njihove potrebe i ciljeve i svakom njihovom uspjehu sam se i osobno veselio, nastojeći pridonijeti daljnjem razvoju. Ne treba zaboraviti da je upravo društveni segment pokretač svake sredine – grada, županije, države. Svi ti ljudi, okupljeni u razne udruge i inicijative, pokretači su aktivnosti koje, uz adekvatnu gospodarsku podlogu, život u nekoj sredini čine boljim.
Znači li to da ćete biti usmjereni isključivo na taj segment?
Nikako. To je jedan jako važan segment, ali ne i jedini. Veliki značaj predstavlja predškolski i školski odgoj. U Velikoj Gorici smo postavili visoke standarde po tom pitanju. U životu je najvažnije postaviti dobre temelje, a osim u obitelji, kod djece se to postiže i u vrtiću i školi. Nisu to samo ustanove u kojima se čuvaju djeca ili uči školsko gradivo. To su ustanove u kojima naši vrijedni odgajatelji, učitelji, profesori i stručni timovi djecu odgajaju, obrazuju i pripremaju za daljnji život. U taj segment i lokalne i regionalne uprave treba uložiti puno truda i omogućiti najbolje uvjete. Primarno je osigurati mjesto za svako dijete u vrtiću na području naše županije. Iako je to primarno zadaća lokalne samouprave, županija može i treba biti podrška svojim gradovima i općinama da to i ostvare. Moramo težiti da jednosmjenska nastavi u osnovnim školama, kojima je županija osnivač, bude pravilo, a ne izuzetak. Nadalje, treba nastaviti financijski poticati daljnji razvoj gospodarskih i poljoprivrednih aktivnosti na području Zagrebačke županije. Nastavit ćemo podupirati naše poljoprivrednike i osiguravati uvjete našim gospodarstvenicima na provjereno učinkovit način, koji Zagrebačka županija prakticira već godinama.
Zagrebačka županija i do sada je radila puno na izgradnji školskih objekata i sportskih dvorana, ali je bila i poticaj gospodarstvu i poljoprivredi. Smatrate li da je potrebno i više od toga?
Uvijek treba težiti ka boljem. Nikada nije toliko dobro da bismo mogli reći – sad je dosta, već treba ići dalje i nastojati pružiti više – to je moj životni moto. Zagrebačka županija već niz godina ulaže u razvoj gospodarstva, što doprinosi konstantnom otvaranju novih radnih mjesta, po kojima u Hrvatskoj imamo jedinstvene brojke. Nastavit ćemo poticati male i srednje poduzetnike i težiti da osiguramo što više sredstava, jer ipak su oni stup naše ekonomije. Poljoprivrednici Zagrebačke županije već sada uživaju najveće bespovratne potpore u cijeloj Hrvatskoj, a to je trend koji također želimo nastaviti. Jeste li znali da se najveći broj OPG-ova nalazi upravo u našoj županiji? To je dokaz da se u županiji rade dobre stvari, a dobro uhodane prakse nastojat ćemo dodatno poboljšati i oplemeniti.
Što biste izdvojili kao najveće uspjehe u svojih 12 godina na poziciji dogradonačelnika?
Ne bih o tome govorio kao o uspjesima, riječ je o projektima koji su građanima Velike Gorice osigurali potrebnu infrastrukturu i uvjete za kvalitetan život. Od novih vrtića u Mlaki i Velikoj Gorici, škole u Novom Čiču, sportske dvorane, bazena, brojnih sportskih i vatrogasnih domova…građani je to bilo potrebno, a na ljudima koji vode grad je da im to i omoguće. Bio sam usmjeren na potrebe građana i radio na njihovom ostvarenju.
Što mislite učiniti za naš grad iz pozicije zamjenika župana?
Vjerujem da će građani prepoznati naš tim kao onaj koji zna i može i da ću imati priliku pridonijeti daljnjem razvoju Zagrebačke županije, ali i učiniti pomake u segmentima grada koji su u nadležnosti Zagrebačke županije. Ovakve projekte sigurno ćemo raditi u sinergiji s vodstvom Velike Gorice i vjerujem kako u tom dijelu mogu značajno doprinijeti. Mislim da su me Velikogoričani u ovih 12 godina imali prilike dobro upoznati, a što je još važnije, ja sam upoznao njih. Kao i sam Velikogoričan, upoznat sam s potrebama najvećeg grada naše županije, a znam i koja rješenja ponuditi. Na razini županije ću se i dalje zalagati za omogućavanje uvjeta za dobar život u našem gradu, a dobre projekte ostvarivat ćemo na području cijele Zagrebačke županije.
Zagrebačka županija suočava se s posljedicama ekstremne suše. Župan Stjepan Kožić proglasio je prirodnu nepogodu za tri grada i dvanaest općina zbog velikih šteta u poljoprivredi koje su nastale između 15. svibnja i 31. srpnja 2025. godine.
Prirodna nepogoda proglašena je za područje gradova Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica i Zaprešić te općina Bistra, Brckovljani, Dubravica, Farkaševac, Jakovlje, Kloštar Ivanić, Krašić, Križ, Luka, Pokupsko, Rakovec i Rugvica.
Podsjetimo, o utjecaju suše na lokalne poljoprivrednike pisali smo i ranije, a članak možete pronaći ovdje.
Sve navedene jedinice lokalne samouprave sada su obvezne, kroz svoja općinska i gradska povjerenstva, unijeti prve procjene štete u Registar šteta u skladu sa zakonskim rokovima i procedurama.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
Vrbovec svečano obilježio Dan pobjede i 30. obljetnicu Oluje
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 30. obljetnica “Oluje” svečano obilježeni u Vrbovcu uz snažne poruke ponosa i zahvalnosti
Uz svečani mimohod, paljenje svijeća i misu zadušnicu, u Vrbovcu je dostojanstveno obilježen Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja te 30. godišnjica Vojno-redarstvene operacije “Oluja”. U organizaciji Hrvatskog časničkog zbora Vrbovec i uz podršku Grad Vrbovca, Zagrebačke županije i općina Dubrava, Gradec, Farkaševac, Rakovec i Preseka, okupljeni su iskazali duboku zahvalnost onima koji su živote položili za slobodu Hrvatske.
Program obilježavanja započeo je svetom misom u župnoj crkvi sv. Vida, posvećenoj poginulim i preminulim braniteljima. Potom je uslijedio “Mimohod sjećanja” ulicama grada, u kojem su sudjelovali članovi obitelji poginulih branitelja, veterani, predstavnici braniteljskih i povijesnih postrojbi, kao i brojni uzvanici. Središnji trenutak bio je polaganje svijeća kod spomenika Hrvatska kocka, gdje je odana počast onima koji su dali najviše za domovinu.
Foto: Zagrebačka županija
U ime Zagrebačke županije događaju je nazočio zamjenik župana Damir Tomljenović, ujedno i izaslanik predsjednika Vlade i predsjednika Sabora. “Jako je važno objaviti što više dokumenata i sjećanja o Domovinskom ratu za buduće generacije da se istina o tom vremenu nikada ne zaboravi”, zaključio je Tomljanović u svom govoru.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
U Ivanić-Gradu traje sveobuhvatna energetska obnova Osnovne škole Đure Deželića, vrijedna više od 2,4 milijuna eura. Projekt sufinancira Europska unija kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, a dio sredstava dolazi iz Zagrebačke županije. Završetak radova očekuje se do kraja godine. Rekonstrukcija bi trebala donijeti više od 78 % uštede energije za grijanje i gotovo potpuno smanjenje emisije CO₂, dok će škola dobiti novo ruho, izvana i iznutra.
Riječ je o kompleksnom građevinskom zahvatu koji uključuje zamjenu dotrajale vanjske stolarije, postavljanje nove fasade s mineralnom vunom, spuštene protupožarne stropove, ventilacijski sustav i obnovu unutarnjih zidova. Istovremeno se radi na rekonstrukciji ravnih krovova, a na krovištu će niknuti sunčana elektrana snage 25 kW, s ukupno 76 fotonaponskih modula.
Foto: Dražen Kopač
Od strojarskih i elektro radova, ugrađuju se dizalice topline tipa zrak/voda, multi-split sustav grijanja i hlađenja, te energetski učinkovitija rasvjeta. Upravljanje cijelim sustavom bit će automatizirano i dostupno za daljinsko praćenje. Ukratko, škola će disati novim, digitalno kontroliranim plućima.
Dodatna vrijednost projekta vidi se i u obnovljenim pristupnim rampama, novom hortikulturnom uređenju te punionici za električne automobile.
Foto: Dražen Kopač
Ukupna vrijednost projekta iznosi 2.415.780 eura. Od toga je 901.134 eura bespovratnih sredstava osigurano iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok ostatak financira Zagrebačka županija iz vlastitog proračuna. Ova škola jedna je od osam javnih zgrada na području županije koje prolaze sličnu obnovu, ukupne vrijednosti preko 21 milijun eura.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
Više od 3 milijuna eura namijenjeno je projektima stambenog zbrinjavanja, povratka stanovništva i komunalnog razvoja na području Zagrebačke županije. Ugovore i sporazume uručio je državni tajnik Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Dario Tišov, a sredstva su raspodijeljena na ukupno 20 projekata u više općina i gradova. Inicijative su usmjerene prema mladim obiteljima, revitalizaciji ruralnih sredina te poboljšanju komunalne infrastrukture. Dodjela je održana s ciljem ravnomjernog razvoja županije i zadržavanja stanovništva na manje razvijenim područjima.
Najveći dio sredstava, čak 2,5 milijuna eura, uložen je kroz Program stambenog zbrinjavanja mladih obitelji na potpomognutim područjima. Općine Dubrava i Orle potpisale su sporazume za izgradnju višestambenih zgrada s ukupno 20 stanova, po deset u svakoj općini. Riječ je o stanovima po izuzetno povoljnoj cijeni od 0,36 centi po kvadratnom metru, čime se mladim obiteljima omogućuje osnivanje doma u pristupačnim uvjetima.
Program je dio šireg Nacionalnog plana stambene politike, u kojemu je u prvoj fazi predviđena izgradnja gotovo 500 stambenih jedinica diljem zemlje, s ciljem zbrinjavanja oko 1700 korisnika.
Foto: Zagrebačka županija
Općina Farkaševac dobila je 40.000 eura za adaptaciju zgrade Društvenog doma Kabel, čime se dodatno potiče održivi povratak na potpomognuta područja.
Uz projekte stambene politike i povratka, dodijeljeno je i 17 odluka o sufinanciranju komunalnih projekata vrijednih 520.600 eura. Sredstva će biti raspodijeljena općinama poput Krašića, Kravarskog, Dubrave, Križa i drugih, kao i Gradu Vrbovcu, a odnose se na poboljšanja u komunalnom gospodarstvu i ujednačavanje standarda.
“Ovo je važna pomoć mladima, podrška naseljavanju prostora koji nisu naseljeni ili su slabije naseljeni kako bismo vratili mlade na njih”, rekao je zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović istaknuo. Pohvalio je i suradnju s Ministarstvom prilikom obnove zgrada nakon potresa, pri čemu je ugovoreno više od 120 projekata vrijednih preko 50 milijuna eura.
Načelnik Općine Dubrava Tomislav Okroša projekt izgradnje stanova vidi kao povijesni iskorak. “Posljednja višestambena zgrada u općini Dubrava izgrađena je prije skoro 40 godina, stoga nam ovaj projekt jako puno znači, tim više jer smo gotovo pa svakodnevno svjedoci doseljavanja ljudi kako iz glavnog grada, tako i iz okolice i vjerujem da će interes više nadmašiti ponudu”, zaključio je Okroša.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
VIDEO Marko Pancirov: ‘Zajedno sanjamo Samobor u drugoj ligi!’
Velikogoričanin na klupi Samobora radi i ostvaruje rezultate već gotovo dvije godine. Počeo je s mlađim uzrastima, koji su proslavili samoborski nogomet ove sezone, a nastavio s mladom seniorskom momčadi ovog stogodišnjaka…
Punih stotinu godina nogomet se organizirano igra u Samoboru, cijelo jedno stoljeće postoji, živi i djeluje samoborski nogometni klub, a veliki jubilej krajem lipnja je obilježen velikom svečanošću u samoborskom Centru za mlade Bunker. Okupile su se tu generacije i generacije samoborskih nogometaša, ljudi koji su obilježili posljednju epohu nogometa u “gradu kremšnita”, a sve u organizaciji aktualnog vodstva kluba.
– Klub je osnovan 1. srpnja 1925. godine kao Hrvatski sportski klub Samobor – rekao je u svom uvodnom obraćanju aktualni predsjednik kluba Mario Vojvoda i nastavio:
– Od tada do danas prošli smo kroz različite epohe, od amaterskih početaka na livadama i igralištima koje smo uređivali vlastitim rukama, preko uspješnih sezona i natjecanja u višim ligama, sve do danas, kad s ponosom gledamo u prošlost, a s novim ambicijama u budućnost.
O onoj recentnoj prošlosti, o sadašnjosti, ali i o toj ambicioznoj budućnosti tim smo povodom odredili popričati s aktualnim trenerom prve momčadi Samobora. Marko Pancirov je 47-godišnjak iz Velike Mlake, nekoć igrač matičnog Napretka, zaprešićkog Intera i još cijelog niza turopoljskih niželigaških klubova, a danas trener koji je povukao Samobor prema naprijed. Nije česta pojava da se treneri u niželigaškom svijetu dugo zadržavaju na jednome mjestu, a Pančo će 15. rujna proslaviti cijele dvije godine u Samoboru…
– Upravo to je i najbolji odgovor na pitanje kako mi je raditi u Samoboru. Znamo svi kakav je trenerski posao, koliko su česte promjene, a to što sam u Samoboru već gotovo dvije godine zapravo sve govori. Predsjednik Vojvoda i dopredsjednik Čarapar ulažu zaista jako puno truda, vremena i sredstava, vole nogomet, vole klub, a to se i osjeti. Njih dvojica nisu ljudi koji su cijeli život u nogometu, ali imaju energiju i želju raditi pomake. Nogometni dio je na meni, spremni su prihvatiti moje sugestije, a u tom smislu mi je puno lakše, ujedno i veliko zadovoljstvo to što je prije mjesec i pol dana u klub stigao sportski direktor Kotarski – kaže uvodno Marko Pancirov gostujući u serijalu “Sport Zagrebačke županije”.
Sredinom devedesetih Samobor je uživao i u prvoligaškom nogometu, simbol tog vremena je ikona HNL-a Fatmir Vata, a samoborski travnjakom gazili su i Tomo Šokota, Jasmin Mujdža… Potrajalo je samo jednu sezonu i nikad se više nije dogodilo. Posljednja nepuna tri desetljeća NK Samobor je proveo u niželigaškom svijetu, skliznuvši sve do petoga ranga natjecanja. Danas je u četvrtom rangu, u 3. NL Centar, zajedno s našim Kurilovcem, u kojem je prošlu sezonu završio na šestome mjestu.
– Od mog dolaska na mjesto trenera prve momčadi politika kluba je oslanjanje na mlade igrače iz naše škole. U tome smo i uspjeli, jer prošle sezone priliku u seniorima dobilo je ukupno 25 igrača iz juniora i kadeta, što je zaista velika stvar. Da smo bili malo iskusniji, da nismo bili baš toliko mladi, možda bismo uspjeli biti i nešto više na tablici, osvojiti poneki bod više, ali sve što se događalo smatramo građenjem temelja za budućnost. Doveli smo i osam novih igrača, neki od njih su nam pojačanja, neki mladi, razvojni igrači, pri čemu gledamo da kući vraćamo što više samoborske djece iz većih klubova, Dinama i ostalih – govori Pancirov.
Da potencijala u mlađim uzrastima svakako ima dokazuje i najveći uspjeh kluba prošle sezone. Juniori Samobora, naime, izborili su ulazak u HNL, u društvo najboljih klubova u državi. I u tome prste ima Marko Pancirov, koji je u jesenskom dijelu sezonu, uz seniorsku, vodio i tu juniorsku momčad.
– Da, to je definitivno velika stvar za klub. Naravno, vrijeme će pokazati koliko je to bio dobar potez, ali vizija uprave kluba je takva; igrati što viši rang s juniorima i crpiti igrače za prvu momčad. Ta ideja je na mjestu, apsolutno je podržavam, ali uz dodatak da ti dečki nakon izlaska iz juniora ipak moraju imati seniore u malo višem rangu – kaže Pancirov.
I tu dolazimo do priča o budućnosti. I o povratku Samobora na više razine hrvatskog nogometa. Trenutačna realnost je četvrti rang, a konačni cilj udaljen je za dva ranga…
– U ovoj sezoni nemamo nikakav imperativ napada na prvo mjesto, želja je nastaviti raditi temelje za budućnost, odnosno možda već za sljedeću sezonu. Samobor zaslužuje i mora imati klub u višem rangu, ali nije tu sve ni do nas na terenu. Stadion u Samoboru u stanju je u kakvom jest, dugo se u njega nije ulagalo, i to je prvo što se mora riješiti. Nadam se da će se i početi rješavati već tijekom ove godine, jer u ovom trenutku ne možemo dobiti licenciju za jedinstvenu treću ligu – pojašnjava situaciju Pancirov te nastavlja:
– Konačni cilj ove uprave je da Samobor zaigra u 1. NL, odnosno drugom rangu natjecanja. To je za Samobor realno i sasvim dovoljno, iako nitko ne bi imao ništa protiv toga da se jednog dana steknu uvjeti i za najviši rang hrvatskog nogometa. Međutim, to je dug put. Za početak se treba urediti sva tri terena, i glavni i one za trening, a onda se i pozabaviti nužnim detaljima za dobivanje licencije. Klub koji ima tako veliku školu, toliko puno djece, koji ima ambiciju za nešto više, mora imati i bolje uvjete, u prvom redu što se tiče kvalitete terena. Nadam se da će se u dogovoru s Gradom tu neke stvari pomaknuti.