Povežite se s nama

Vijesti

Epilepsija i antiepileptici – što trebamo znati?

U svijetu od epilepsije boluje preko 60 milijuna ljudi te je najčešća neurološka bolest.

Objavljeno

na

Dana 13. veljače 2023.g. je Međunarodni dan epilepsije, koji je ove godine usredotočen na stigmu s kojom se suočavaju osobe koje žive s epilepsijom diljem svijeta. Epilepsija utječe na gotovo sve aspekte života osobe kojoj je dijagnosticirana bolest. Za mnoge ljude koji žive s epilepsijom teže se nositi sa stigmom vezanom za bolest nego sa samom bolešću.

Stigma vezana uz epilepsiju može obeshrabriti osobe da traže liječenje i ima posljedice na kvalitetu života i socijalnu uključenost.

Dana 14. veljače 2023.g. je Nacionalni dan oboljelih od epilepsije u Republici Hrvatskoj.

Epilepsija je bolest poznata od davnina, opisivana od vremena prije Krista kroz razna tumačenja pa i nadnaravna.

U svijetu od epilepsije boluje preko 60 milijuna ljudi te je najčešća neurološka bolest. Učestalija je u dobi do 20 godina i iznad 75 godina života te u nerazvijenim zemljama, no bilježi se rast pojavnosti u srednjoj dobi.

Epilepsija je bolest kod koje postoji trajna sklonost stvaranju i ponavljanju epileptičkih napada.

Epileptički napad je neurološki događaj kod kojeg se događa iznenadno, nekontrolirano pražnjenje električnog naboja neurona iz određenih dijelova mozga u druge dijelove živčanog sustava.

Epileptički napad može trajati od nekoliko milisekundi do nekoliko sati. Ukoliko napad traje dulje od 30 minuta bolesnik je životno ugrožen te zahtjeva hitno bolničko liječenje.

Napad se manifestira kroz razna događanja:

od grčenja mišića do stanja potpune opuštenosti mišića,
poremećaja svijesti i kognitivnih funkcija,
poremećajima srčanog ritma,
brzine disanja,
bljedila i crvenila kože,
probavnih smetnji,
suhoće usta,
prekomjernog znojenja,
urogenitalnih podražaja.

Postavljanju dijagnoze prethodi složena neurološka obrada u kojoj važnu ulogu ima elektroencefalogram mozga i neuroradiološka obrada. Osobi se bolest dijagnosticira ukoliko postoje dva ili više neprovocirana epileptička napada u periodu duljem od 24 sata. Iznimno se epilepsija dijagnosticira i u slučaju jednog neprovociranog napada ukoliko su prisutni drugi visokorizični faktori.

Prema nastanku, epilepsije se dijele na:

• genetski uvjetovane,
• strukturalno-metaboličke (vezane uz stečene promjene mozga uslijed trauma, tumora, moždanih udara, itd.) i
• epilepsije nepoznatog uzroka.

Napadaji mogu biti pokrenuti iz nekog žarišta u jednoj moždanoj polutci (fokalne epilepsije) ili mogu zahvatiti obje moždane polutke (primarno generalizirane).

Epileptički napad može biti isprovociran kod osjetljivih osoba uslijed izloženosti jakim svjetlosnim podražajima, manjka sna, većeg psihičkog i fizičkog stresa, utjecaja nekih droga, alkohola ili niskog šećera u krvi a u dječjoj populaciji poznate su febrilne konvulzije uslijed povišene tjelesne temperature.

Foto: Pixabay/Steve Buissinne

Epilepsija se liječi antiepilepticima

Cilj liječenja je odabrati najučinkovitiji lijek u odgovarajućoj dozi uz što manje nuspojava za pacijenta. Zlatni standard u liječenju epilepsije je kontrola bolesti uporabom jednog lijeka, međutim nerijetko se optimalnu kontrolu bolesti postiže uporabom dvaju ili više lijekova.

Liječenje se započinje jednim lijekom u najmanjoj dozi te se prati njegov učinak i po potrebi korigira doza do odgovarajuće tzv. titriranje doze.

U suvremenoj terapiji epilepsije koristi se dvadesetak lijekova različitih mehanizama djelovanja te u propisivanju svakog od njih postoje određene specifičnosti.
Prema klasifikaciji lijekova, u antiepileptike prve generacije ubrajamo metilfenobarbital, fenobarbital, fenitoin, klonazepam, etosuksimid, karbamazepin, natrij-valproat, acetazolamid.

U antiepileptike druge generacije ubrajamo levetiracetam, lakozamid, pregabalin, topiramat, okskarbazepin, lamotrigin, gabapentin, retigabin, zonisamid.

U izboru lijeka svakom se bolesniku prilazi individualno obzirom na dob, spol, rasu, tjelesnu težinu, genetsku pozadinu. Uvažavaju se ostale bolesti i stanja s posebnim naglaskom na specifičnosti liječenja u dječjoj dobi, kod žena generativne dobi i starijih osoba.

Isto tako važnu ulogu u liječenju bolesti zauzima suradljivost bolesnika koja može biti smanjena uslijed ograničenja kojih uzimanje lijekova nosi npr. vožnja automobila, rad na visini te prilagodbe životnih navika.

Informiranost je izuzetno bitna

Izuzetno je važna dobra informiranost bolesnika o rizicima koje neliječenje bolesti nosi, između ostalog i povećan rizik smrtnosti u cilju povećanja suradljivosti.
Lijekovi za liječenje epilepsije metaboliziraju se u našem organizmu uglavnom kroz enzimske sustave jetre. Upravo su to oni lijekovi koji najčešće ulaze u interakcije s drugim lijekovima bilo pojačavajući ili smanjujući svoj učinak ili učinak drugog lijeka.

Osobe starije dobi često boluju od više bolesti, uzimaju više lijekova te je usklađivanje terapije kod njih ključno za održanje optimalnog stanja.

Prije svake primjene novog lijeka pa i bezreceptnog lijeka kupljenog u ljekarni potrebno je provjeriti kako međusobno djeluje sa propisanom svakodnevnom terapijom. Npr. ukoliko osoba u terapiji ima uveden lamotrigin, barbiturate ili karbamazepin za snižavanje povišene tjelesne temperature bolji izbor od paracetamola je ibuprofen jer ti lijekovi uz paracetamol povisuju rizik toksičnosti za jetru.

U interakcije s antiepilepticima često ulaze neki antidepresivi, antipsihotici, antibiotici, varfarin i neki lijekovi za smanjenje kiselosti želuca.

Foto: Pixabay/Robin Higgins

Žene reproduktivne dobi su posebno osjetljiva skupina

Naime, neki epileptici mogu povećati rizik oštećenja ploda 2-3 puta dok s druge strane neliječena i nekontrolirana bolest taj rizik dodatno povećava. Zbog toga je kod žena koje planiraju trudnoću izuzetno važno na vrijeme uskladiti terapiju kako bi se rizici za dijete maksimalno smanjili.

Za lamotrigin i levetiracetam se smatra da ne povećavaju rizik oštećenja ploda. Budući da je nedostatak folne kiseline jedan od potencijalnih mehanizama štetnosti antiepileptika, trudnicama se preventivno uvodi uzimanje folne kiseline u dozi 4-6 mg dnevno.

Kao metoda kontracepcije kod žena generativne dobi koje uzimaju antiepileptike preporučuje se nehormonska kontracepcija. Zbog interakcija nekih antiepileptika s nekim kontraceptivima povećava se rizik neželjene trudnoće (karbamazepin, fenobarbital, fenitoin) ili se smanjuje učinkovitost lijeka u kontroli napadaja (lamotrigin).

U više od dvije trećine bolesnika bolest se uspješno liječi lijekovima. Liječenje je dugotrajno, a smatra se da je izlječenje nastupilo ukoliko osoba nije imala napada dulje od deset godina, te ukoliko nema drugih rizika za stvaranje novih napada. Kod pojedinih pacijenata koji ne reagiraju na liječenje lijekovima poduzima se neurokirurško liječenje.

 

HOTNEWS

Tom Tailor stigao u Veliku Goricu!

Topla i ugodna atmosfera okupila je brojne posjetitelje koji su među prvima razgledali aktualne kolekcije i iskoristili prigodne pogodnosti.

Objavljeno

na

Velika Gorica danas je bogatija za još jednu modnu adresu. U Zagrebačkoj ulici 25, kod Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica, otvorena je nova poslovnica modnog brenda Tom Tailor.

Centar Gorice dobio je novo modno pojačanje koje je od danas, 12. veljače, otvorilo svoja vrata, a povodom otvorenja svim je kupcima osigurano 20% popusta na svu novu kolekciju uz kupnju iznad 20 eura. Važno je napomenuti i sezonsko sniženje koje se odnosi na jesensku i zimsku kolekciju, a čija je cijena snižena i do 50%.

Topla i ugodna atmosfera okupila je brojne posjetitelje koji su među prvima razgledali aktualne kolekcije i iskoristili prigodne pogodnosti.

Tom Tailor je trgovina modernih i casual odjevnih predmeta koja svoje korijene vuče još od 1962. godine, u Hrvatskoj posluje više od desetljeća, a sada nudi svoje bezvremenske modne kombinacije u Velikoj Gorici.

Ovaj međunarodno poznati odjevni brend u Grad nam je dovelo poduzeće Tekstil d.d. koje, u sklopu svoje maloprodajne djelatnosti, upravlja Tom Tailor trgovinama u Hrvatskoj, uključujući već postojeće u Zagrebu, Karlovcu, Čakovcu, Varaždinu, Vinkovcima, Osijeku i Puli.

– Iznimno nam je drago što je Gorica došla na red. Smatramo da ovakav koncept prodavaonice ima svoje mjesto u gradu, a manje sredine prepoznajemo kao tržišta s velikim potencijalom. Sa zadovoljstvom smo otvorili poslovnicu u Velikoj Gorici i nastojat ćemo učiniti svakog kupca zadovoljnim jer smatramo ovu franšizu i odjevne predmete kvalitetnim te cjenovno i modno prihvatljivim širokoj skupini ljudi – rekla je Brankica Šandor, voditeljica maloprodaje i brend manager, inače rodom iz Velike Bune.

U ponudi imaju muški i ženski asortiman, s naglaskom na mušku liniju koja inicijalno čini prepoznatljivost brenda Tom Tailor.

– Asortiman je raznolik te obuhvaća jakne, prsluke, košulje, pulovere, majice, traperice, donje rublje te modne dodatke poput remena i torbica. Kupcima su dostupne kombinacije za kompletan outfit – od glave do pete. Brend se temelji na spoju sportske elegancije i suvremenih trendova, prilagođenih dinamici današnjeg načina života – rekla je Šandor, zahvalivši svima koji su sudjelovali u realizaciji projekta te pozvala građane da posjete novu trgovinu, razgledaju ponudu i pronađu komade za sebe.

Bezvremenski casual stil, suvremena elegancija, urbani minimalizam, udobni i nosivi komadi te kvalitetni materijali i moderni dizajn su ono što brend Tom Tailor čini prepoznatljivim diljem svijeta.

Dolaskom u Veliku Goricu, taj prepoznatljivi modni potpis postaje dostupan i lokalnoj zajednici, koja sada na jednoj adresi može pronaći kombinacije prilagođene svakodnevnom ritmu – od poslovnih obveza do opuštenih gradskih šetnji.

Otvaranjem nove poslovnice, Gorica dobiva još jednu atraktivnu shopping destinaciju koja prati suvremene trendove, ali pritom zadržava naglasak na kvaliteti i pristupačnosti.

FOTO GALERIJA:

Foto: Vanesa Miković

Nastavite čitati

Kultura

Županija ulaže u kulturni život – više od pola milijuna eura za festivale, muzeje i udruge

Županija financijski podupire 260 kulturnih programa, a jedan od njih je i Velikogorički brass festival

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Zagrebačka županija ove godine za kulturu izdvaja 664.500 eura, što je gotovo 50 % više nego lani. Novac ide za 260 različitih projekata, od muzeja i knjižnica do KUD-ova i samostalnih umjetnika. Prva tranša sredstava već je dodijeljena ustanovama čiji su osnivači gradovi i općine, turističkim zajednicama te Specijalnoj bolnici Gornja Bistra. Druga tranša, koja pokriva udruge i umjetnike, bit će isplaćena do kraja veljače.

Među projektima koji dobivaju potporu su Velikogorički brass festival, Samoborska glazbena jesen, aktivnosti u Muzeju Matije Skurjenija, oslikavanje javnih površina u Vrbovcu, recitali kajkavskog pjesništva u Zelini, kao i obnova fonda i zavičajnih zbirki svetonedeljske knjižnice. Županija financira i Jaska art festival, izložbe karikaturista u Ivanić-Gradu te retrospektivnu izložbu likovnih umjetnika u Dugom Selu.

Zamjenik župana Ervin Kolarec istaknuo je da kulturni djelatnici “nose kulturni i društveni život” te da Županija želi da građani aktivno sudjeluju u programima.

“Upravo su oni nosioci kulture na području Zagrebačke županije. U odnosu na prošlu godinu to je uvećanje za čak 220 tisuća eura i vjerujemo da ove programe i projekte koje smo financijski podržali, da će itekako biti interesantni našim žiteljima, da će oni ove kulturne ustanove posjećivati i da će na kvalitetan način moći upotpuniti svoje slobodno vrijeme”, rekao je Kolarec.

Ulaganja je komentirao i Željko Barun, zamjenik gradonačelnika grada Zaprešića.

“Želim zahvaliti Zagrebačkoj županiji što je prvenstveno se odlučila da u ovom našem prelijepom gradu Zaprešiću dodijeli ove ugovore za naše kulturne djelatnike. To nam znači da bi naši kulturnjaci mogli što kvalitetnije raditi svoje programe koje su planirali provesti u djelo te našim građanima prikazati čime se sve oni bave i što treba čuvati u našem gradu”.

Nastavite čitati

Sport

Iz Gorice u kijevski Dinamo?! “Konobar” s desnog boka hit na tržištu…

Slovenac Žan Trontelj ove je sezone u Gorici na posudbi iz ukrajinske Zorje Lugansk, a upravo u Ukrajini mogao bi i nastaviti karijeru, i to u dresu najvećega kluba iz glavnoga grada…

Objavljeno

na

Objavio/la

Dok u velikogoričkom prvoligašu traju pripreme za prvi sljedeći izazov, i to iznimno važan izazov, jer u nedjelju u Turopolje dolazi Vukovar, traju i aktivnosti na tržištu. One najjače europske lige zatvorile su svoje prijelazne rokove, ali značajan je i broj zemalja u kojima je tržnica nogu i dalje otvorena. Među njima je i Hrvatska, budući da će se prijelazni rok kod nas zatvoriti 17. veljače u ponoć.

Do tog bi se datuma mogle događati još neke promjene i u Gorici, koja je ove zime osnažila svlačionicu dovođenjem četvorice igrača – stigli su golman Šahinović, bek/krilo Bogojević te ofenzivci Epailly i Wisdom – ali se trener Carević zasigurno nada još barem jednom pojačanju. Neki pregovori su propali, postojali su navodno kontakti s jednim iskusnim stoperom koji je na kraju odabrao inozemnu destinaciju, pa se može pretpostaviti da se pojačanje traži u srcu obrane.

S druge strane, bit će važno i zadržati ono najbolje što imaš u ovoj završnici prijelaznog roka. U tu kategoriju svakako spada i Žan Trontelj, desni bek i krilo, igrač koji je oduševio praktički otkad je došao u Goricu. Gotovo da se pretvorio u neku vrstu nogometnoga konobara, jer velike prilike napadačima priprema kao na pladnju, a da je društvo iz vrha napada bilo samo malo spretnije, mogla je i Gorica puno više profitirati od vrhunskih izdanja svog Slovenca.

Trontelj je u Goricu stigao iako ga je navodno željela i ljubljanska Olimpija, a već tijekom jeseni krenule su priče kako su na 26-godišnjaka iz Grosuplja oko bacili svi naši najjači klubovi, u prvom redu Rijeka. U toj priči Gorica ima čak i sporednu ulogu, budući da je Trontelj ovdje na posudbi iz ukrajinske Zorje Lugansk, pri čemu ne znamo postoji li u tom dogovoru fiksna cijela za eventualni otkup.

Ako toga nema, riječ će ovdje imati isključivo Zorja, koja je prema pisanju ukrajinskih medija primila ponudu za Trontelja od Dinamo Kijeva tešku čak 3,5 milijuna eura?! S obzirom na dogovor o posudbi, za pretpostaviti je da će Trontelj ostati u Gorici do kraja sezone, budući da i Ukrajinci pišu kako je ovaj transfer planiran za ljetni prijelazni rok. Trontelju bi tako Gorica mogla poslužiti kao dobra odskočna daska, pogotovo ako nastavi igrati onako kako je igrao dosad…

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Velika Gorica bogatija za 200 novih stabala – Grad nastavlja s ozelenjavanjem

Cilj je doći do brojke od 4 tisuće stabala.

Objavljeno

na

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

Velika Gorica danas je dobila 200 novih stabala, a sadnja se održala u Vukomeričkoj ulici. Gradonačelnik Krešimir Ačkar istaknuo je da Grad nastavlja s intenzivnim ozelenjavanjem i u ovoj godini.

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

“Nastavljamo sa sadnjom zelenila i stabala na području grada Velike Gorice, kako u ruralnom, tako i u urbanom dijelu. Danas svjedočimo 200 novih stabala koji simboliziraju urbanu šumu, a nastojimo doći do brojke od 4 tisuće kako smo i rekli. Samo u prošloj godini smo posadili više od tisuću stabala”, rekao je gradonačelnik.

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

Investicija je vrijedna 1.300.000, pri čemu je 80 % sredstava osigurano iz fondova Europske unije, dok Grad Velika Gorica sudjeluje s preostalih 20 %.

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

No, gradonačelnik poručuje kako ovo nije kraj – “Ne stajemo s ovim, već nastavljamo s jednakim intenzitetom jer znamo svi koliko je važno zelenilo, koliko je bitno zbog klimatskih promjena, kvalitete života svih naših sugrađanki i sugrađana, tako da možete očekivati uskoro ponovno nove sadnje”.

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

Nastavite čitati

Vijesti

Policija u Starom Čiču zaustavila vozača s 1,68 promila – sud odredio kaznu

Objavljeno

na

Objavio/la

Policija je u utorak oko 3:20 sati u Starom Čiču zaustavila 46-godišnjeg vozača, u Velikogoričkoj ulici, gdje je alkotestiranjem utvrđeno da ima 1,68 g/kg alkohola u organizmu. Nakon toga je uhićen i priveden na Općinski sud u Velikoj Gorici.

Policija je u optužnom prijedlogu tražila novčanu kaznu od 1.320 eura te tromjesečnu zabranu upravljanja vozilima B kategorije, no sud je okrivljenika proglasio krivim, ali mu je izrekao blažu kaznu, 1.000 eura i jednomjesečnu zabranu vožnje.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno