Vijesti

Epilepsija i antiepileptici – što trebamo znati?

U svijetu od epilepsije boluje preko 60 milijuna ljudi te je najčešća neurološka bolest.

Objavljeno

prije 3 godine

23. veljače 2023.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Dana 13. veljače 2023.g. je Međunarodni dan epilepsije, koji je ove godine usredotočen na stigmu s kojom se suočavaju osobe koje žive s epilepsijom diljem svijeta. Epilepsija utječe na gotovo sve aspekte života osobe kojoj je dijagnosticirana bolest. Za mnoge ljude koji žive s epilepsijom teže se nositi sa stigmom vezanom za bolest nego sa samom bolešću.

Stigma vezana uz epilepsiju može obeshrabriti osobe da traže liječenje i ima posljedice na kvalitetu života i socijalnu uključenost.

Dana 14. veljače 2023.g. je Nacionalni dan oboljelih od epilepsije u Republici Hrvatskoj.

Epilepsija je bolest poznata od davnina, opisivana od vremena prije Krista kroz razna tumačenja pa i nadnaravna.

U svijetu od epilepsije boluje preko 60 milijuna ljudi te je najčešća neurološka bolest. Učestalija je u dobi do 20 godina i iznad 75 godina života te u nerazvijenim zemljama, no bilježi se rast pojavnosti u srednjoj dobi.

Epilepsija je bolest kod koje postoji trajna sklonost stvaranju i ponavljanju epileptičkih napada.

Epileptički napad je neurološki događaj kod kojeg se događa iznenadno, nekontrolirano pražnjenje električnog naboja neurona iz određenih dijelova mozga u druge dijelove živčanog sustava.

Epileptički napad može trajati od nekoliko milisekundi do nekoliko sati. Ukoliko napad traje dulje od 30 minuta bolesnik je životno ugrožen te zahtjeva hitno bolničko liječenje.

Napad se manifestira kroz razna događanja:

od grčenja mišića do stanja potpune opuštenosti mišića,
poremećaja svijesti i kognitivnih funkcija,
poremećajima srčanog ritma,
brzine disanja,
bljedila i crvenila kože,
probavnih smetnji,
suhoće usta,
prekomjernog znojenja,
urogenitalnih podražaja.

Postavljanju dijagnoze prethodi složena neurološka obrada u kojoj važnu ulogu ima elektroencefalogram mozga i neuroradiološka obrada. Osobi se bolest dijagnosticira ukoliko postoje dva ili više neprovocirana epileptička napada u periodu duljem od 24 sata. Iznimno se epilepsija dijagnosticira i u slučaju jednog neprovociranog napada ukoliko su prisutni drugi visokorizični faktori.

Prema nastanku, epilepsije se dijele na:

• genetski uvjetovane,
• strukturalno-metaboličke (vezane uz stečene promjene mozga uslijed trauma, tumora, moždanih udara, itd.) i
• epilepsije nepoznatog uzroka.

Napadaji mogu biti pokrenuti iz nekog žarišta u jednoj moždanoj polutci (fokalne epilepsije) ili mogu zahvatiti obje moždane polutke (primarno generalizirane).

Epileptički napad može biti isprovociran kod osjetljivih osoba uslijed izloženosti jakim svjetlosnim podražajima, manjka sna, većeg psihičkog i fizičkog stresa, utjecaja nekih droga, alkohola ili niskog šećera u krvi a u dječjoj populaciji poznate su febrilne konvulzije uslijed povišene tjelesne temperature.

Foto: Pixabay/Steve Buissinne

Epilepsija se liječi antiepilepticima

Cilj liječenja je odabrati najučinkovitiji lijek u odgovarajućoj dozi uz što manje nuspojava za pacijenta. Zlatni standard u liječenju epilepsije je kontrola bolesti uporabom jednog lijeka, međutim nerijetko se optimalnu kontrolu bolesti postiže uporabom dvaju ili više lijekova.

Liječenje se započinje jednim lijekom u najmanjoj dozi te se prati njegov učinak i po potrebi korigira doza do odgovarajuće tzv. titriranje doze.

U suvremenoj terapiji epilepsije koristi se dvadesetak lijekova različitih mehanizama djelovanja te u propisivanju svakog od njih postoje određene specifičnosti.
Prema klasifikaciji lijekova, u antiepileptike prve generacije ubrajamo metilfenobarbital, fenobarbital, fenitoin, klonazepam, etosuksimid, karbamazepin, natrij-valproat, acetazolamid.

U antiepileptike druge generacije ubrajamo levetiracetam, lakozamid, pregabalin, topiramat, okskarbazepin, lamotrigin, gabapentin, retigabin, zonisamid.

U izboru lijeka svakom se bolesniku prilazi individualno obzirom na dob, spol, rasu, tjelesnu težinu, genetsku pozadinu. Uvažavaju se ostale bolesti i stanja s posebnim naglaskom na specifičnosti liječenja u dječjoj dobi, kod žena generativne dobi i starijih osoba.

Isto tako važnu ulogu u liječenju bolesti zauzima suradljivost bolesnika koja može biti smanjena uslijed ograničenja kojih uzimanje lijekova nosi npr. vožnja automobila, rad na visini te prilagodbe životnih navika.

Informiranost je izuzetno bitna

Izuzetno je važna dobra informiranost bolesnika o rizicima koje neliječenje bolesti nosi, između ostalog i povećan rizik smrtnosti u cilju povećanja suradljivosti.
Lijekovi za liječenje epilepsije metaboliziraju se u našem organizmu uglavnom kroz enzimske sustave jetre. Upravo su to oni lijekovi koji najčešće ulaze u interakcije s drugim lijekovima bilo pojačavajući ili smanjujući svoj učinak ili učinak drugog lijeka.

Osobe starije dobi često boluju od više bolesti, uzimaju više lijekova te je usklađivanje terapije kod njih ključno za održanje optimalnog stanja.

Prije svake primjene novog lijeka pa i bezreceptnog lijeka kupljenog u ljekarni potrebno je provjeriti kako međusobno djeluje sa propisanom svakodnevnom terapijom. Npr. ukoliko osoba u terapiji ima uveden lamotrigin, barbiturate ili karbamazepin za snižavanje povišene tjelesne temperature bolji izbor od paracetamola je ibuprofen jer ti lijekovi uz paracetamol povisuju rizik toksičnosti za jetru.

U interakcije s antiepilepticima često ulaze neki antidepresivi, antipsihotici, antibiotici, varfarin i neki lijekovi za smanjenje kiselosti želuca.

Foto: Pixabay/Robin Higgins

Žene reproduktivne dobi su posebno osjetljiva skupina

Naime, neki epileptici mogu povećati rizik oštećenja ploda 2-3 puta dok s druge strane neliječena i nekontrolirana bolest taj rizik dodatno povećava. Zbog toga je kod žena koje planiraju trudnoću izuzetno važno na vrijeme uskladiti terapiju kako bi se rizici za dijete maksimalno smanjili.

Za lamotrigin i levetiracetam se smatra da ne povećavaju rizik oštećenja ploda. Budući da je nedostatak folne kiseline jedan od potencijalnih mehanizama štetnosti antiepileptika, trudnicama se preventivno uvodi uzimanje folne kiseline u dozi 4-6 mg dnevno.

Kao metoda kontracepcije kod žena generativne dobi koje uzimaju antiepileptike preporučuje se nehormonska kontracepcija. Zbog interakcija nekih antiepileptika s nekim kontraceptivima povećava se rizik neželjene trudnoće (karbamazepin, fenobarbital, fenitoin) ili se smanjuje učinkovitost lijeka u kontroli napadaja (lamotrigin).

U više od dvije trećine bolesnika bolest se uspješno liječi lijekovima. Liječenje je dugotrajno, a smatra se da je izlječenje nastupilo ukoliko osoba nije imala napada dulje od deset godina, te ukoliko nema drugih rizika za stvaranje novih napada. Kod pojedinih pacijenata koji ne reagiraju na liječenje lijekovima poduzima se neurokirurško liječenje.

Povezane teme:Epilepsija Ljekarne Zagrebačke županije

Vijesti

Kad se brak raspadne, a roditeljstvo mora opstati! Saznajte kako

Stručna edukacija u Velikoj Gorici donosi ključne informacije o roditeljskim odnosima, pravnim aspektima i izazovima koji prate razvod.

Objavljeno

prije 2 sata

21. studenoga 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: Vidal Balielo Jr./pexels.com

U utorak, 25. studenoga 2025., u Područnoj knjižnici Galženica u Velikoj Gorici održat će se predavanje o tome kako roditelji mogu uspješno funkcionirati nakon razvoda. Program počinje u 18 sati, a vodit će ga Andrea Ravlić iz Obiteljskog centra, koja će okupljenima objasniti što ih čeka u procesu razvoda te kako zaštititi dobrobit djece u novim obiteljskim okolnostima.

Razvod, osim što donosi velike emocionalne i životne promjene, pred roditelje postavlja i zahtjevnu zadaću, očuvati stabilnost i sigurnost djece dok se obiteljska dinamika mijenja. Predavanje u Galženici fokusirat će se upravo na tu tranziciju te će ponuditi pregled formalno-pravnih postupaka, poput načina razvoda i uređenja roditeljske skrbi.

Sudionici će moći čuti i razlike između suradničkog i konfliktno ili natjecateljskog suroditeljstva, uz naglasak na utjecaj roditeljskih sukoba na djecu. Bit će riječi i o formiranju novih obiteljskih struktura, uključujući uloge maćehe i očuha, kao i o praktičnim savjetima za izgradnju suradničkog odnosa nakon prekida partnerske veze.

Predavanje je otvoreno za sve zainteresirane roditelje koji prolaze ili su već prošli kroz razvod te žele dodatnu podršku u očuvanju stabilnog i funkcionalnog odnosa s djecom. Ulaz je slobodan.

Nastavite čitati

Vijesti

Besplatno i anonimno testiranje na HIV i SPI u Zagrebu! Evo gdje i kada

HZJZ provodi brzo testiranje na HIV te anonimno savjetovanje i analize urina na sedam čestih spolno prenosivih infekcija, sve bez uputnice i potpuno besplatno.

Objavljeno

prije 3 sata

21. studenoga 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: Anna Shvets/pexels.com

U sklopu Europskog tjedna testiranja, koji se obilježava do 24. studenoga, Hrvatski zavod za javno zdravstvo omogućuje građanima besplatno i anonimno testiranje na HIV i sedam spolno prenosivih infekcija. Testiranje se provodi u Rockefellerovoj ulici u Zagrebu, od 15 do 19 sati. Cilj je potaknuti ranu dijagnostiku i pravovremeno liječenje među osobama koje su u povećanom riziku.

Europski tjedan testiranja obilježava se sedmu godinu zaredom, a zemlje sudionice nastoje građanima približiti važnost provjere vlastitog statusa i ranog otkrivanja infekcija. HZJZ se uključio u inicijativu kroz Nacionalni program “Živjeti zdravo”, nudeći brzo testiranje na HIV čiji je rezultat poznat već nakon nekoliko minuta.

Postupak započinje kratkim razgovorom sa savjetnikom, nakon čega se iz prsta uzima nekoliko kapljica krvi. Paralelno, provodi se i anonimno testiranje na sedam spolno prenosivih infekcija, klamidiju, gonoreju, mikoplazme, ureaplazme i trihomonas, analizom uzorka urina. Za testiranje urina potrebno je da osoba ne mokri dva sata prije pregleda. Rezultati su dostupni idućeg dana, pod šifrom dodijeljenom prilikom savjetovanja, pojasnila je voditeljica savjetovališta Lana Kasumović.

Testirati se mogu punoljetni građani, dok je maloljetnicima potrebna suglasnost i pratnja roditelja ili skrbnika. Međutim, savjetovanje o spolnom zdravlju dostupno je svima, bez obzira na dob.

HZJZ podsjeća da HIV može godinama biti bez simptoma, a da zaražena osoba i dalje može prenijeti virus. Najčešći put prijenosa je nezaštićen spolni odnos te kontakt sa zaraženom krvlju, dok se HIV ne prenosi uobičajenim socijalnim kontaktom. Pravovremeno liječenje omogućuje postizanje nemjerljive količine virusa u tijelu, što znači i potpunu neprenosivost na seksualne partnere,

Slična pravila vrijede i za ostale infekcije, mnoge ne moraju izazvati simptome, a neliječene mogu dovesti do ozbiljnijih upala i komplikacija. Zbog toga je ključno redovito testiranje i odgovorno spolno ponašanje, osobito kod osoba koje mijenjaju partnere ili ne koriste zaštitu.

Nastavite čitati

Vijesti

Sudar u Sisačkoj ulici dodatno usporio jutarnji promet

Objavljeno

prije 4 sata

21. studenoga 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Jutros se dogodio sudar u Sisačkoj ulici. Situaciju dodatno otežavaju radovi koji se nalaze nešto niže niz cestu, zbog kojih je ionako pojačana gužva.

Detalji nesreće još uvijek nisu poznati. Građanima se savjetuje zaobiđu taj dio ako je moguće dok se situacija ne riješi.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Svečano obilježene 45 godina Biblioteke Albatros

Objavljeno

prije 15 sati

20. studenoga 2025.

Objavio/la

David Jolić

Jubilej 45. obljetnica Biblioteke Albatros obilježena je danas (četvrtak, 20.11.2025., početak u 19 sati) u Gradskoj vijećnici Pučkog otvorenog učilišta u Velikoj Gorici. Uvodnu riječ imao je Stipe Bilić, voditelj izdavačke djelatnosti POU-a, koji je dao kratki pregled osnutka, djelovanja i izdavačke djelatnosti Biblioteke Albatros. Ravnateljica POU-a Anita Pišković prigodnim riječima pozdravila je posjetitelje te dodijelila zahvalnice utemeljiteljima i urednicima Biblioteke Albatros.