U velikoj dvorani Rebuy Stars Cabareta u Buzinu, u petak 21. studenoga, obilježen je rođendan najdugovječnije sportske emisije u Hrvatskoj, “Sporta nedjeljom”. U organizaciji je sudjelovao i naš City Radio, a okupilo se više od 500 gostiju iz sportskog i medijskog svijeta.

Foto: Sport nedjeljom

Večer je otvorena dodjelom priznanja sportašima i sportskim organizacijama. Nakon službenog dijela uslijedilo je druženje uz hranu i piće, a nešto prije 22 sata publiku je na noge podigla Maja Šuput. Njezin energični nastup brzo je zagrijao atmosferu i potaknuo ples do ranih jutarnjih sati. Unatoč dugoj noći, većina sportaša u subotu je odradila svoje treninge i obaveze, dok je Zagreb osvanuo pod prvim snijegom, kao simbolična najava blagdanske sezone.

Foto: Sport nedjeljom

Sport nedjeljom još jednom je potvrdio koliko je važan dio domaćeg sportskog pejzaža. Visok odaziv i odlična atmosfera pokazuju da interes iz godine u godinu raste, a očekivanja za sljedeće izdanje već sada su podignuta, baš kao i standardi koje ova ekipa sustavno održava.

Donosimo djelić atmosfera sa samog partya.

Foto: Sport nedjeljom

Foto: Sport nedjeljom

Foto: Sport nedjeljom

Foto: Sport nedjeljom

Foto: Sport nedjeljom

Foto: Sport nedjeljom

Foto: Sport nedjeljom

Foto: Sport nedjeljom

Foto: Sport nedjeljom

Foto: Sport nedjeljom

Foto: Sport nedjeljom

U listopadu 2025. stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj iznosila je 4,2 %, pokazuje najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. U istom razdoblju broj nezaposlenih porastao je za 4,4 % u odnosu na rujan, dok se istodobno broj ukupno zaposlenih blago smanjio za 0,1 %. Podaci otkrivaju i razlike među spolovima, nezaposlenost žena iznosi 4,8 %, a u nekim segmentima tržišta rada žene bilježe izraženije padove.

Ukupno je u listopadu bilo zaposleno 1.754.861 osoba, od čega 815.256 žena. U usporedbi s prošlogodišnjim listopadom, zaposlenost je porasla za 0,2 %, a zaposlenost žena za 0,4 %. Najveći dio zaposlenih i dalje čine radnici u pravnim osobama,cnjih 1.518.445, uključujući 717.779 žena. U odnosu na rujan, taj je sektor zabilježio rast zaposlenosti od 0,6 %, jednako kao i kod žena. Međutim, na godišnjoj razini zaposlenost u pravnim osobama blago je pala, ukupno za 0,1 %, dok je broj zaposlenih žena neznatno porastao.

Mnogo nepovoljniji trend bilježe obrt i slobodne profesije. U listopadu je u tom segmentu zaposlenost pala za 4,5 %, a pad zaposlenih žena bio je još izraženiji, 4,9 %. Pad se bilježi i među osiguranim poljoprivrednicima, za 0,3 %, dok je broj zaposlenih poljoprivrednica smanjen za 0,6 %.

U isto vrijeme broj nezaposlenih nastavio je rasti. U odnosu na rujan, ukupno za 4,4 %, a među ženama za 4,5 %.

Vlada je uputila u Hrvatski sabor prijedlog Zakona o naplati cestarine kojim se uvodi jedinstveni elektronički sustav naplate na svim autocestama u Hrvatskoj. Novi model trebao bi zaživjeti 1. ožujka 2027., prenosi HAK.

Novi elektronički sustav naplate cestarine (ESNC) temeljit će se na registraciji registarske pločice vozila i važećeg sredstva plaćanja. Za teretna vozila ENC uređaj bit će obvezan, dok će ga lakša vozila moći koristiti po želji. U sustav će se moći uključiti putem nacionalne web stranice, mobilne aplikacije, na posebnim stazama za brzo uključenje te na prodajnim mjestima Hrvatskih autocesta, koncesionara i ugovornih partnera.

Zakon predviđa kazne za one koji autocestom budu vozili bez uključenja u ESNC. Uz cestarinu naplaćivat će se i posebna naknada, a za dug će solidarnu odgovornost snositi i vlasnici vozila, leasing korisnici te korisnici ENC uređaja. I dalje vrijedi izuzeće od naplate za osobe s teškim tjelesnim oštećenjima te HRVI s 100-postotnim invaliditetom, i to za jedan osobni automobil. Njihove troškove i dalje pokriva državni proračun.

Za korisnike neće biti prijelaznog razdoblja, trenutkom uvođenja novog sustava prestaje rad postojećih. Kako bi se vozači pripremili, pokrenuta je web stranica, na kojoj će se moći uključiti u sustav najmanje tri mjeseca prije njegove primjene.

Ako zakon bude usvojen, Hrvatska će 2027. u potpunosti prijeći na elektroničku naplatu cestarine bez zaustavljanja. Vozači će se morati uključiti u sustav na vrijeme, a izbjegavanje obveze nosit će financijske posljedice. Autoceste će od tog datuma raditi isključivo po novom modelu.

U Hrvatskoj je od lipnja do rujna rođeno 656 beba više nego prošle godine, a trend višeg broja rođenih zahvatio je osam županija, među kojima i Zagrebačku, koja bilježi 40 više novorođenih i udvostručenu naknadu za prvo dijete, prenosi Župan.hr. Porast se događa dok županije intenzivno ulažu u vrtiće, škole i demografske mjere, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku i lokalnih uprava.

Prema ukupnim podacima za prošlu godinu, u Hrvatskoj je rođeno 32.069 beba, tek 101 manje nego 2023. godine, što upućuje na usporavanje dugogodišnjeg negativnog trenda. Osam županija bilježi rast rođenih, a najveći porast zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (193 više), zadarskoj (64 više) i Šibensko-kninskoj (61 više). U relativnim pokazateljima najviše se istaknula Požeško-slavonska županija s rastom od 9,41 %.

Zagrebačka županija, u fokusu ovog članka, imala je 40 više rođenih nego godinu prije, što odgovara porastu od 1,5 %. Uz to, ove je godine udvostručila naknadu za prvo dijete, s dosadašnjih 150 na 300 eura. Time se pridružila Zadarskoj županiji koja također isplaćuje 300 eura za prvo i drugo dijete, dok su za treće i svako sljedeće predviđene naknade od 800 eura.

Naknade za novorođenčad daje ukupno osam županija, Zagrebačka, Zadarska, Osječko-baranjska, Splitsko-dalmatinska, Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska, Požeško-slavonska i Krapinsko-zagorska. U većini su naknade ove godine povećane, a dio županija proširio je i mjere vezane uz stipendiranje učenika te opremanje škola.

Uz demografske poticaje, europska sredstva koriste se za gradnju i opremanje vrtića i škola u svim županijama, što gradovima i općinama značajno olakšava ulaganja. Istodobno, raste potreba za programima prevencije nasilja na internetu, što mnoge županije uključuju u svoje obrazovne i društvene programe.

Najnoviji podaci pokazuju da se pad nataliteta u Hrvatskoj usporava, a u pojedinim županijama trend se okreće prema rastu. Zagrebačka županija pritom zauzima vidljivo mjesto, ne samo zbog porasta broja rođenih, nego i zbog konkretnog povećanja naknada za bebe. Uz ulaganja u vrtiće i škole, ovakve mjere stvaraju okvir koji bi mogao potaknuti daljnji rast broja novorođenih u godinama koje slijede.

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) pokrenuo je javnu raspravu o značajnom poskupljenju police dopunskog zdravstvenog osiguranja, koja bi se, prema prijedlogu, povećala sa sadašnjih 111,49 eura na 180 eura godišnje. Poskupljenje bi se primijenilo na sve osiguranike koji sami plaćaju dopunsko, dok ranjive skupine s nižim prihodima i dalje ostvaruju pravo na besplatnu policu koju financira državni proračun, piše Večernji.hr.

Prema pojašnjenju HZZO-a koje prenosi N1, pravo na besplatnu policu zadržavaju građani koji zadovoljavaju prihodovni cenzus iz Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju. Mjesečni prihod po članu obitelji u prethodnoj godini ne smije prelaziti 421,92 eura, dok je za samce granica 528,23 eura. Premija za te skupine u potpunosti se pokriva iz državnog proračuna, a iznosi cenzusa svake se godine revidiraju – sljedeće povećanje očekuje se u studenom.

HZZO navodi da je povećanje cijene rezultat kontinuiranog rasta troškova u zdravstvenom sustavu. Poskupljuju medicinski materijali, raste cijena zdravstvenih usluga, a plaće zaposlenih u zdravstvu bilježe višegodišnji rast. Dodatni pritisak na rashode donijele su i izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, prema kojima je od 1. siječnja 2024. povećan raspon sudjelovanja pacijenata u troškovima zdravstvene zaštite, od minimalnih 33 % do maksimalnih 100 %.

Uz to, HZZO je sklapao nove ugovore s pružateljima zdravstvenih usluga kako bi povećao dostupnost i kvalitetu skrbi, što je također podiglo ukupne rashode. Unatoč tome, cijena police dopunskog osiguranja ostala je nepromijenjena više od desetljeća, točnije 12 godina.

Poručuju da je korekcija cijene nužna kako bi se očuvala dugoročna održivost modela dopunskog osiguranja temeljenog na solidarnosti. Istodobno naglašava da najugroženije skupine ostaju financijski zaštićene poprzez pravo na besplatnu policu. Javno savjetovanje o novoj cijeni traje, a konačna odluka očekuje se nakon istog.