Tijekom proteklog vikenda, od 2. do 4. siječnja, policija je provela pojačani nadzor prometa, pri čemu je utvrđeno ukupno 27 prometnih prekršaja, a trojica vozača zbog težih povreda zakona završila su u policijskom pritvoru i na prekršajnom sudu.

Standardna akcija “Pojačan nadzor vozila i vozača u dane vikenda, rezultirala je s 20 ciljanih prekršaja. Među njima su zabilježena dva slučaja vožnje pod utjecajem alkohola, dva vozača uhvaćena su za volanom unatoč izrečenoj zabrani upravljanja, jedan je vozio bez položenog vozačkog ispita, dok je jedan automobil bio neregistriran dulje od 15 dana. Policija je evidentirala i pet prekoračenja brzine te čak devet prekršaja zbog nekorištenja sigurnosnog pojasa.

Uz to, utvrđeno je još sedam drugih prometnih prekršaja, čime je ukupna brojka tijekom vikenda narasla na 27.

Posebno se ističe slučaj iz subotnje večeri, 3. siječnja, kada je u Novom Čiču, u Velikogoričkoj ulici, zaustavljen 55-godišnji vozač osobnog vozila zagrebačkih registracija. Alkotestiranjem mu je izmjereno 1,63 promila alkohola u krvi, a dodatnom provjerom utvrđeno je da je vozio iako mu je na snazi bila zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima B kategorije. Vozač je uhićen i prepraćen na Općinski sud – prekršajni odjel.

Zbog težih prekršaja ukupno su uhićena tri vozača: jedan zbog kombinacije visoke koncentracije alkohola i kršenja zabrane upravljanja, drugi isključivo zbog vožnje unatoč zabrani, a treći zbog upravljanja vozilom bez položenog vozačkog ispita.

Vozačima koji su zatečeni pod utjecajem alkohola, a nisu zadržani do otrežnjenja, vozačke dozvole privremeno su oduzete na 12 sati te su isključeni iz prometa.

Tijekom istog vikenda na velikogoričkom području dogodile su se i dvije prometne nesreće, obje s materijalnom štetom, bez ozlijeđenih osoba.

Turizam u Zagrebačkoj županiji nastavlja se razvijati stabilno i bez naglih skokova, uz rast dolazaka od oko 4 % i zadržavanje broja noćenja na prošlogodišnjoj razini, pokazuju najnoviji podaci Turističke zajednice Zagrebačke županije. Prema strukturi noćenja, Velika Gorica uvjerljivo prednjači s približno 35 % ukupnog turističkog prometa, čime potvrđuje svoju poziciju ključne ulazne i poslovne točke županije.

Nakon Gorice, slijedi Jastrebarsko s oko 21 % noćenja, dok Samobor ostvaruje približno 11 %, oslanjajući se ponajprije na eno-gastronomiju te izletnički i vikend turizam. Značajan udio ima i Sveta Nedelja, koja kroz sportski turizam ostvaruje oko 17 % noćenja, dok Ivanić-Grad sudjeluje s oko 5 %, ponajviše zahvaljujući zdravstvenom i wellness turizmu. Ostale destinacije u županiji pojedinačno sudjeluju s oko 1 %.

Iako su ukupna noćenja ostala na sličnoj razini kao lani, posebno se ističe rast domaće potražnje. Dolasci domaćih gostiju porasli su za 7 %, a isti postotak bilježi se i kod domaćih noćenja.

Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović ističe kako ovi rezultati potvrđuju dugoročni potencijal destinacije, ali i smjer kojim se ona svjesno razvija.

“Ovi rezultati potvrđuju da Zagrebačka županija ima snažan i dugoročno održiv potencijal razvoja. Kao destinacija, ne gradimo masovnost, već kvalitetu, ravnotežu i autentičnost. Prostor Zagrebačke županije obiluje prirodnim bogatstvima, očuvanim krajolikom, manifestacijama koje proizlaze iz lokalnog identiteta te snažnim zdravstvenim turizmom, koji destinaciji daje dodatnu vrijednost i cjelogodišnju relevantnost. Posebno ističem da održivost u Zagrebačkoj županiji nije trend, već način rada koji sustavno provodimo već šest godina. Održivost kod nas nije deklarativna, ona se živi, planira i primjenjuje u svakodnevnom upravljanju destinacijom”, rekla je Alilović.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Od 1. siječnja 2026. primjenjuje se novi raspored odvoza komunalnog otpada koji je objavila VG Čistoća, a najveća novost je češći odvoz plastične ambalaže. Umjesto dosadašnjeg jednom mjesečno, žuti spremnici praznit će se dva puta mjesečno.

Za ostale vrste otpada nema većih iznenađenja. Odvoz miješanog komunalnog otpada i papira nastavlja se prema utvrđenom rasporedu, bez promjena u učestalosti. Raspored je, kao i dosad, prilagođen tipu stanovanja i pojedinim gradskim zonama.

Osim redovitog odvoza, objavljen je i godišnji plan odvoza glomaznog otpada te raspored mobilnih reciklažnih dvorišta za 2026. godinu, koji možete pronaći ovdje.

Od 1. siječnja učenici za svoj rad dobivaju 50 centi više po satu, a taj je pomak, čini se, mnoge motivirao da dio zimskih praznika provedu na poslu. Učenički servisi potvrđuju da raste interes mladih za rad, ali i da poslodavci sve češće traže upravo učenike, ponajviše za trgovinu i ugostiteljstvo, piše Srednja.hr. Minimalna učenička i studentska satnica do kraja prošle godine iznosila je 6,06 eura, a sada je povećana na 6,56 eura. Iako se radi o naizgled skromnom iznosu, u praksi se pokazuje da svako povećanje donosi i vidljiv pomak u interesu učenika.

Učenički servis Tehničke škole Zagreb za prosinac je izdao 552 ugovora, dok je za siječanj evidentirano 526 ugovora, što je oko 5 % više nego tijekom zimskih praznika prošle godine.

Blagi rast interesa primjećuju i u Učeničkom servisu Privatne gimnazije i ekonomske škole Katarina Zrinski, no ondje ga ne povezuju izravno s povećanjem satnice. Napominju kako se broj ugovora nakon pandemije Covida-19 zadržava na sličnoj razini. Za ove zimske praznike izdali su oko 70 učeničkih ugovora, ponajviše za poslove u trgovinama, skladištima i punjenju polica.

Sličnu sliku daju i brojke iz Varaždina. Iz Učeničkog servisa Elektrostrojarske škole u Varaždinu navode da takav trend prate već godinama. Do ovog ponedjeljka izdali su 52 ugovora za prosinac te 44 za siječanj.

Iako zimski praznici još uvijek ne mogu konkurirati ljetnima po broju odrađenih sati, podaci s terena jasno pokazuju da sve više učenika koristi priliku da tijekom slobodnih dana dodatno napuni svoju kasicu.

Iako su posljednje jeseni i zime neuobičajeno tople, zakonska obveza zimske opreme ostaje nepromijenjena. Kako ističe HAK, vremenski uvjeti nemaju nikakav utjecaj na pravila, ako se nalazite na zimskoj dionici javne ceste u propisanom razdoblju, zimska oprema mora biti u vozilu jer u suprotnom riskiraju novčane kazne. Za vozače osobnih automobila kazna iznosi 130 eura, dok su iznosi za pravne osobe i obrtnike znatno viši, od 660 do čak 1.990 eura.

Policija može izreći kaznu i tijekom rutinske kontrole, ali i nakon prometne nesreće, čak i ako vozač nije odgovoran za sudar. Iz HAK-a podsjeća na sudsku praksu u kojoj su vozači oslobođeni krivnje za prometnu nesreću, ali su ipak kažnjeni jer nisu imali zimske gume niti lance u vozilu, iako je temperatura bila visoka, a na cesti nije bilo snijega ni leda. Sudovi su u takvim slučajevima zauzeli jasan stav, a to je da propis vrijedi neovisno o vremenskim uvjetima.

Zato uvijek, prije svakog sjedanja u automobil, važno je pratiti propise, a ne vlastiti osjećaj.