Građevinari, kuhari, konobari, medicinske sestre, logopedi i STEM nastavnici bit će među najtraženijim radnicima u Hrvatskoj 2026. godine, dok se za ekonomiste, novinare, dizajnere i dio društvenih studija preporučuje smanjenje upisnih kvota, proizlazi iz najnovijih preporuka za obrazovnu upisnu politiku koje je objavio Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ).

Kako prenosi Srednja.hr, HZZ-ove analize temelje se na kretanjima na tržištu rada, broju nezaposlenih po zanimanjima, ali i planovima gospodarskog razvoja na nacionalnoj i lokalnoj razini. Posebna se pažnja, ističu iz Zavoda, daje zanimanjima koja se godinama ponavljaju kao deficitarna jer to upućuje na dugoročni manjak radne snage.

Na području Zagreba i Zagrebačke županije i dalje kronično nedostaje radnika u zanatskim i tehničkim zanimanjima. HZZ preporučuje povećanje upisa ili stipendiranje budućih građevinskih radnika, elektroinstalatera, automehaničara, mesara, kuhara, konobara, pekara i slastičara, ali i vozača te montera strojarskih instalacija.

Kad je riječ o četverogodišnjim srednjoškolskim programima, tržište traži više medicinskih sestara, dentalnih asistenata, farmaceutskih tehničara i asistentica primalja. Slična je situacija i na visokoškolskoj razini, u deficitu su studiji sestrinstva, primaljstva i radiološke tehnologije, ali i logopedije, rehabilitacije, farmacije te medicine.

Povećanje upisnih kvota preporučuje se i na građevinskim i strojarskim fakultetima, u informatici te na studijima ranog i predškolskog odgoja. Poseban naglasak stavljen je na nastavničke STEM smjerove, biologiju, kemiju, fiziku i informatiku, kao i učiteljske studije. S druge strane, HZZ savjetuje oprez kod upisa u niz zanimanja i studija. U srednjim školama preporučuje se manje mjesta za ekonomiste, medijske i modne tehničare, dizajnere obuće, turističke tehničare, ali i tehničare za razvoj i dizajn web sučelja. Na fakultetima se viškom smatraju ekonomisti i fizioterapeuti, a smanjenje kvota predlaže se i na studijima povijesti, sociologije, novinarstva, filozofije, komparativne književnosti, dizajna, krajobrazne arhitekture i modnog dizajna.

Iz HZZ-a poručuju kako preporuke nisu zabrana upisa, već alat koji bi trebao pomoći učenicima i studentima da donesu informiranu odluku. Cilj je, naglašavaju, bolje povezati obrazovni sustav s realnim potrebama tržišta rada i dugoročno smanjiti nesrazmjer između onoga što se uči i onoga za što se doista traži posao.

Mobiteli bi uskoro mogli potpuno nestati iz svakodnevice osnovnoškolaca, barem dok su u školi. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih predložilo je izmjene Pravilnika o pedagoškim mjerama kojima se uvode stroža pravila o korištenju mobitela, ali i jasnije sankcije za izostanke s nastave zbog bojkota. Prijedlog je trenutačno u javnoj raspravi, koja traje do 7. veljače, piše N1.

Prema izmjenama, učenici osnovnih škola više neće smjeti koristiti mobitele tijekom boravka u školi. Iako će ih i dalje moći donijeti sa sobom, uređaji će morati ostati u torbama ili ormarićima, osim u posebnim situacijama kada škola odobri njihovu uporabu u edukativne ili zdravstvene svrhe. Za srednjoškolce se predviđa blaži režim. Mobiteli će biti zabranjeni tijekom nastave, ali će ih učenici smjeti koristiti za vrijeme odmora. Ministarstvo smatra da bi potpunu zabranu u srednjim školama bilo teško provesti, no školama se ostavlja prostor da vlastitim pravilima uvedu dodatna ograničenja.

Osim tehnologije, izmjene pravilnika dotiču se i odnosa roditelja prema školi. Ministar Radovan Fuchs poručuje da je cilj spriječiti situacije u kojima se djeca koriste kao sredstvo pritiska, primjerice kroz organizirane izostanke s nastave. Takvi izostanci, ako su posljedica bojkota ili izražavanja nezadovoljstva roditelja i učenika, više se neće moći opravdavati. U tim slučajevima škole će biti obvezne obavijestiti Hrvatski zavod za socijalni rad. Roditeljima ostaje mogućnost opravdanja do tri dana izostanka, no unaprijed najavljen nedolazak u školu smatra se kršenjem prava djece.

Pooštrena su i pravila vezana uz ponašanje učenika. Težim prekršajima sada se smatraju fizički sukobi, unošenje i konzumacija alkohola i drugih psihoaktivnih tvari te uništavanje školske imovine, dok se unošenje oružja ili opasnih predmeta u školu tretira kao osobito teško neprihvatljivo ponašanje.

Dok udruge ravnatelja uglavnom podržavaju zabranu mobitela, izražavaju nezadovoljstvo što roditeljsko opravdavanje izostanaka nije dodatno ograničeno. S druge strane, obiteljski liječnici pozdravljaju predložene promjene jer, ističu, neće dovesti do dodatnog administrativnog opterećenja u ordinacijama. Ako pravilnik bude usvojen, škole će imati 60 dana da svoje statute usklade s novim pravilima, koja bi na snagu stupila dan nakon objave u Narodnim novinama.

Da postoji nagrada za najbolji nogometni tulum 2025. godine, velike su šanse da bi taj laskavi trofej otišao u Malu Bunu! U dom NK Bune, na naše živopisne i pitoreskne brege, u ruke družine koja je obilježila turopoljski nogometni univerzum u godini iza nas. Učinila je to Buna svojim rezultatima, uspjesima za povijest, ali i načinom na koji su se utakmice ovog posebnoga kluba pratile, proživljavale, zalijevale…

Bilo je tu i doze dramatike, neizostavne za svaku povijesnu priču poput ove naše, jer Buna u proljeće 2025. nije uspjela uzeti titulu u 1. ŽNL, već je plasman u najviši rang županijskog nogometa izborila kroz dodatne kvalifikacije. Organizirali su se autobusi za gostovanja, uključujući i to posljednje, presudno, mjesto i cijeli kraj živio je za uspjeh svoga kluba, a kad se on i dogodio, kad je NK Buna prvi put u povijesti izborila mjesto u županijskoj eliti, u čuvenoj “premijerki”, naravno da su Brežani to znali i proslaviti.

Međutim, kao i sve dobre stvari u životu, i ta 2025. godina nekako je proletjela, prošla, ostala iza nas, a s dolaskom nove godine pojavljuju se i novi izazovi. Odmor će potrajati sve do početka veljače, za kad je trener Mario Đuretić odredio datum prve prozivke, ali klupska uprava vrijedno je radila čak i u blagdansko vrijeme.

– Je, aktivno je u klubu, stalno nešto dogovaramo, planiramo… – javio se predsjednik NK Bune Josip Jerleković, prvi među jednakima u vodstvu kluba.

– Za početak, za seniorsku momčad doveli smo samo jednog novog igrača. Iz Buševca se vratio vratar David Petrac i to će vjerojatno ostati jedina prinova ove zime. Smatramo da nema potrebe dovoditi bilo koga samo da bismo doveli, budući da imamo 25 igrača u seniorskom kadru, da za svaku poziciju imamo po dvojicu igrača… Bilo je još nekih razgovora i dogovora, željeli smo dovesti tri igrača koja bi nam bila prava, velika pojačanja, ali niti jednog njihovi trenutačni klubovi nisu željeli pustiti, tako da smo njihove dolaske prolongirali za ljeto – upotpunjuje svoj izvještaj o aktualnostima presidente Joža.

Naravno da su u Buni zadovoljni učinjenim u prvoj polovici debitantske sezone u Premijer ligi Zagrebačke županije, drže sedmo mjesto sa 26 bodova, šest manje od vodećeg Poleta, no ambicije neće ići u nebeske visine.

– Zadovoljni smo i rezultatima i svime ostalim, zato smo i zaključili da nam nekakvi veliki dodaci nisu potrebni. Idemo mi lijepo odraditi dobre pripreme, dočekati nastavak sezone spremni i nastaviti skupljati bodove. Naš jedini cilj je da ostanemo stabilni, da se pokušamo zadržati u prvih deset momčadi lige, a onda ćemo dalje planirati. U tim planovima važno mjesto imaju i naši mladi igrači, naši sjajni juniori, koje ćemo polako uvoditi i u prvu momčad – otkriva planove Jerleković.

Ta juniorska momčad poseban je dio ove fenomenalne breške nogometne priče. Klinci su odradili vrhunsku jesen, trenutačno su prvi u svojoj ligi, što nije nimalo slučajno.

– Sve su to domaći dečki, iz našeg sela i okolice, a vodi ih Miro Lukinić, bivši trener seniorske momčadi. To je generacija koja je svojevremeno na Alpas Cupu igrala četvrtfinale, što je bio nevjerojatan rezultat za klub poput našega, a nakon toga su najbolje dečke uzeli veći klubovi iz našega kraja. Neki su bili u Gorici, neki u Kurilovcu, neki u Jelačiću… Prošlog ljeta dio ih se poželio vratiti u Bunu, samim time povukli su i neke druge, pa su se na kraju vratila njih čak sedmorica. Nadamo se da će baš ti klinci biti nositelji igre naše seniorske momčadi u godinama koje dolaze, to nam je želja i plan – ističe predsjednik kluba.

Agilna uprava planove radi i izvan samog travnjaka, a odnose se na infrastrukturu. Velika želja je uređenje pomoćnog igrališta na parceli odmah uz glavni teren, ali to se može dogoditi tek nakon što Grad zemljište prenamijeni iz poljoprivrednog u sportsko.

– To bi nam puno značilo, budući da sad treniramo u Šiljakovini, do koje ipak imamo četiri kilometra. Pomoćni teren donio bi nam i bolje mogućnosti za rad s mladima, ali to nije i jedina želja. Planiramo postaviti i male tribine, koje bismo podijelili u dva dijela, jednu za domaće, a drugu za gostujuće navijače. Tu bi bilo stotinjak sjedećih mjesta, jer vrijeme je da našim navijačima omogućimo ugodnije praćenje utakmica, da ne moraju svi biti na nogama cijelo vrijeme – zaključio je prvi čovjek NK Bune.

Nogometni tulum na bregima, prema svemu sudeći, nastavlja se u istom ritmu… I to je, realno, najbolja moguća vijest za turopoljski niželigaški svijet.

Velika Gorica u razdoblju od 2023. do 2024. godine bilježi najveći nominalni rast broja stanovnika među svim hrvatskim gradovima, pokazuju najnovije procjene Državnog zavoda za statistiku koje dijeli Gradonačelnik.hr. Grad je u jednoj godini dobio 1.207 novih stanovnika, a rast se nastavio i u srednjoročnom razdoblju od 2021. do 2024., kada je broj stanovnika povećan za ukupno 2.766.

Dok su mnogi gradovi i dalje u minusu, najveći grad Zagrebačke županije predvodi ljestvicu po apsolutnom rastu stanovništva u razdoblju 2023.-2024. godine. Iza Velike Gorice slijede Zadar s 1.033 nova stanovnika te Poreč s njih 774.

Pozitivan trend vidljiv je i kada se gleda razdoblje od posljednje tri godine. Od 2021. do 2024. Velika Gorica je druga u Hrvatskoj po ukupnom porastu broja stanovnika, odmah iza Zadra, koji je u tom razdoblju dobio gotovo 3.000 novih stanovnika.

Tijekom 2024. godine u Hrvatsku se doselilo više od 70 tisuća ljudi, dok ih je gotovo 39 tisuća odselilo, što je rezultiralo snažno pozitivnim migracijskim saldom. Većinu doseljenih čine strani državljani, uglavnom zbog rada i privremene zaštite, dok su među onima koji odlaze nešto brojniji hrvatski državljani. Istodobno, unutar zemlje selidbe su i dalje intenzivne, osobito među mlađom radno aktivnom populacijom.

Uoči najavljenih nepovoljnih vremenskih prilika, dežurne ekipe zimske službe VG Komunalca započele su s preventivnim posipavanjem prometnica.
Reakcija dolazi nakon upozorenja Državnog hidrometeorološkog zavoda i Civilne zaštite o mogućnosti pojave ledene kiše i stvaranja poledice.

Cilj preventivnih mjera je smanjiti rizik od klizanja i povećati sigurnost sudionika u prometu, posebno u trenucima kada se vremenski uvjeti mogu brzo pogoršati.

Iz VG Komunalca poručuju kako su građanima u slučaju hitnih situacija na raspolaganju putem dežurnog telefona 099 609 0060.

Također, podsjećamo kako je sol učinkovita protiv poledice sve dok je prisutna na kolniku, no ako će padaline biti obilnije, sol će se ispirati, zato je i na kolniku u prometu vozila i pri kretanju pješaka na nogostupima potreban oprez!