Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj se 19,8 % građana u 2024. godini subjektivno smatra siromašnima, što je manje nego prethodnih godina, ali i dalje iznad prosjeka Europske unije. Objavljeni podaci pokazuju kako se situacija mijenja sporije nego u nekim drugim članicama, no trend je posljednjih deset godina jasan.

Usporedba s 2015. godinom otkriva drastičan pomak, piše N1. Naime, tada je više od polovice stanovnika, čak 54,4 %, izjavilo da se osjeća siromašno. Od tada taj udio kontinuirano pada, a 2024. je zabilježena najniža razina dosad.

Među državama Europske unije najveći udio građana koji se osjećaju siromašnima bilježi Grčka, čak 66,8 %. Slijede Bugarska s 37,4 % te Slovačka s 28,7 %. Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se Nizozemska i Njemačka, u kojima tek 7,3 % stanovnika sebe smatra siromašnima.

Uz subjektivnu percepciju, objavljeni su i pragovi rizika od siromaštva za 2024. godinu. Za jednočlano kućanstvo iznosili su 7.407 eura godišnje, dok je prag za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina postavljen na 15.554 eura.

Od danas, 15. studenoga, svi vozači u Hrvatskoj moraju imati zimsku opremu na vozilu, i to do 15. travnja. Kada temperatura padne ispod 7 °C, ljetne i cjelogodišnje gume postaju tvrde i gube elastičnost, što značajno smanjuje prianjanje, bez obzira na stanje kolnika. Zimske gume, označene oznakama M+S, M.S., M&S ili 3PMSF, zadržavaju mekoću na hladnoći i pružaju stabilnije upravljanje.

Kako prenosi Večernji.hr, zakon vozačima nudi dvije mogućnosti. Preporučena je uporaba četiri zimske gume na svim kotačima. Druga opcija dopušta četiri ljetne gume, pod uvjetom da imaju minimalnu dubinu profila od 4 milimetra i da vozač u vozilu ima lance spremne za postavljanje na pogonske kotače. Iako je dopušteno, sigurnosni stručnjaci ističu da ljetne gume ne mogu zamijeniti stvarne performanse zimskih pneumatika pri nižim temperaturama.

Cijene zimskih guma ovise o dimenziji i proizvođaču, a najčešće se kreću između 80 i 150 eura po komadu. Iako mnogim vozačima taj izdatak nije zanemariv, važno je imati na umu da se izbjegavanjem korištenja ljetnih guma zimi produljuje njihov vijek trajanja, čime se trošak zapravo raspoređuje kroz godinu. Ako prometna policija zatekne vozilo bez zimske opreme u vrijeme kada je ona obvezna, može narediti vozaču da odmah zaustavi vozilo, da se vrati na cestu na kojoj smije voziti bez opreme ili da odmah postavi zimsku opremu. U suprotnom, slijedi novčana kazna od 132,72 €. tvrde iz HAK-a.

Krajem listopada 2025. godine na području Ispostave Velika Gorica evidentirano je 937 nezaposlenih osoba, što predstavlja blagi pad u odnosu na rujan te gotovo dvopostotno smanjenje u odnosu na isti mjesec prošle godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, tijekom istog mjeseca posao je pronašlo 107 osoba, dok su poslodavci istovremeno prijavili ukupno 324 nova radna mjesta.

U listopadu su se među novozaposlenima najviše isticali skladištari i prodavači, svaki s po 11 zaposlenih. Slijede administrativni službenici i čistači s po pet novozaposlenih, dok je po tri radnika pronašlo posao u ugostiteljstvu i elektrotehnici.

S druge strane, potražnja poslodavaca bila je znatno veća od broja zaposlenih. Najviše je otvorenih pozicija zabilježeno za pomoćnike u nastavi, čak 37. Čistači su bili druga najtraženija skupina s 28 slobodnih mjesta, a slijede radnici na proizvodnoj liniji (25), odgojitelji predškolske djece (18) i poštari (17). Tražili su se i nastavnici, učitelji razredne nastave, čuvari, taksi-vozači, kuhari te medicinske sestre.

Iako se broj nezaposlenih smanjuje sporim tempom, velik broj prijavljenih radnih mjesta upućuje na dinamično razdoblje za tražitelje posla u mjesecima koji slijede.

Zagrebačka županija izdvojila je najviše sredstava u Hrvatskoj za sufinanciranje javnog prijevoza u 2024. godini, a uz to bilježi i jedan od najvećih godišnjih porasta ulaganja. Prema analizi konsolidiranih proračunskih izvješća, Županija je za prijevoz izdvojila nešto više od 5 % proračuna te gotovo 38,5 eura po stanovniku, što je svrstava u sam vrh po ulaganjima.

Prema izvještaju portala Župan.hr, ulaganja se ponajprije odnose na mjere koje olakšavaju prijevoz učenika, studenata, umirovljenika i ostalih putnika. Sufinanciranje prijevoza srednjoškolaca provodi se u suradnji s državom, koja i dalje pokriva 75 % cijene međumjesnih karata za učenike koji putuju više od pet kilometara. Osim toga, Županija već godinama sudjeluje u modelima subvencija koji se provode zajedno s gradovima i općinama na njezinom području.

Zagrebačka županija dio je i razgovora o uvođenju integriranog prijevoza na širem zagrebačkom području, u suradnji s Gradom Zagrebom i Krapinsko-zagorskom županijom. Plan predviđa jedinstvenu tarifnu uniju te usklađivanje voznih redova ZET-a, HŽ-a i privatnih prijevoznika, što bi građanima omogućilo jednostavnije i brže kombiniranje različitih vrsta prijevoza.

Ulaganja koja su vidljiva u ovogodišnjem proračunu prate i nacionalni trend jačanja javnog prijevoza. Čak 16 županija povećalo je sredstva za ovu namjenu, a devet ih izdvaja više od 2 % proračuna.

Ovakav porast izdvajanja prati i niz državnih i lokalnih inicijativa, uključujući i pilot-projekte poput besplatnog prijevoza vlakom za učenike, studente i umirovljenike, koji se nastavlja do kraja 2025. godine. Županija sudjeluje i u širenju mreže javnog prijevoza koja uključuje suradnju s privatnim i državnim prijevoznicima te sve veću usmjerenost na usklađivanje linija između županija.

Svjetski dan šećerne bolesti 2025. obilježen je u Velikoj Mlaki edukativnim i zanimljivim predavanjem koje je organiziralo Društvo žena Velika Mlaka (predsjednica Ivana Andrić Penava) u suorganizaciji s Udrugom VG Dijabetičar Velika Gorica.

Velika Mlaka, 14.11.2025. Svjetski dan šećerne bolesti – predavanje dr. Zrinke Mach. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 14.11.2025. Svjetski dan šećerne bolesti – predavanje dr. Zrinke Mach. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Predavanje je održala dr. Zrinka Mach, doktorica znanosti, predsjednica Hrvatskog društva za kronične bolesti (HDKB). Doktorica Mach je naglasila, između ostalog, da simptomi šećerne bolesti nisu vidljivi dok indeks šećera ne bude viši od deset. Zato diabetes i zovu ”tihim ubojicom”, a u suvremenom dobu ljudi se ponašaju upravo onako kako je tu bolest teško izbjeći. Ne poklanja se dovoljno pozornosti prevenciji, zdravim životnim navikama, tjelesnoj aktivnosti. Zato i ne čudi podatak da je 65% populacije u Hrvatskoj pretilo, a da se samo 20% posvećuje tjelesnoj aktivnosti.

Velika Mlaka, 14.11.2025. Svjetski dan šećerne bolesti – predavanje dr. Zrinke Mach. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 14.11.2025. Svjetski dan šećerne bolesti – predavanje dr. Zrinke Mach. Foto: David Jolić/cityportal.hr

VG Dijabetičar predstavljali su predsjednica Marica Varjačić, Mira Rakarić i Darko Salopek.

Velika Mlaka, 14.11.2025. Svjetski dan šećerne bolesti – predavanje dr. Zrinke Mach. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Svjetski dan šećerne bolesti (engl. World Diabetes Day) obilježava se svake godine 14. studenoga , na dan rođenja Sir Fredericka Bantinga, jednog od otkrivača inzulina 1921. godine. Tema razdoblja 2024.-2025. je ”Šećerna bolest i dobrobit”, a ovogodišnji naglasak stavljen je na šećernu bolest na radnom mjestu.

Diljem svijeta sedam od deset odraslih osoba koje žive sa šećernom bolesti, odnosno oko 412 milijuna ljudi , nalazi se u radnoj dobi. Za mnoge zaposlenike dijabetes predstavlja svakodnevnu stvarnost, no na radnom mjestu on često postaje izvor stresa, stigme i nesigurnosti. (Hrvatski zavod za javno zdravstvo).

Galerija fotografija