Liga veteranskih momčadi startala je u novu sezonu 2025./2026. krajem kolovoza odnosno početkom rujna (29.08./01.09.2025.). Odigrana su tri kola, a bilo je već i neočekivanih rezultata.

Kobilić, 05.09.2025. Liga veterana NSVG-a, 02.kolo: VG Boys-Hruševec 5:1. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kobilić, 05.09.2025. Liga veterana NSVG-a, 02.kolo: VG Boys-Hruševec 5:1. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kobilić, 05.09.2025. Liga veterana NSVG-a, 02.kolo: VG Boys-Hruševec 5:1. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Na plenumu veteranskih klubova samo je potvrđeno odustajanje Mladost Obrezine i to upražnjeno mjesto popunila je novoformirana momčad veterana – Posavec (Orle).

Kobilić, 08.09.2025. Liga veterana NSVG-a, 03.kolo: Vatrogasac-Buna 2:1. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kobilić, 08.09.2025. Liga veterana NSVG-a, 03.kolo: Vatrogasac-Buna 2:1. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kobilić, 08.09.2025. Liga veterana NSVG-a, 03.kolo: Vatrogasac-Buna 2:1. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kako se u Ligi natječe 13 klubova, u svakom kolu bit će slobodna jedna momčad. To je razlog da trenutačni poredak neće biti posve realan dok sve momčadi ne odigraju jednaki broj utaklmica.

Galerija fotografija

Liga veteranskih momčadi NSVG-a, 01.-03.kolo

Rezultati 03. kola (ponedjeljak, 08.09.2025.): Hruševec (Donji Hruševec) – Klas (Mičevec) 0:7, Lukavec – Kurilovec 0:1, Vatrogasac (Kobilić) – Buna (Mala Buna) 2:1, Polet (Buševec) – Dinamo (Novo Čiče) 1:3, Velika Mlaka 1947 – Posavec (Orle) 4:0, Gradići – VG Boys (11.09.), Lekenik slobodni.

Rezultati 02. kola (petak, 05.09.2025.): Posavec – Polet 4:3, Dinamo – Vatrogasac 6:3, Buna – Lukavec 0:1, Gradići – Kurilovec 1:5, VG Boys – Hruševec 5:1, Klas – Lekenik 10:2, Velika Mlaka 1947 slobodni.

Rezultati 01. kola (29.08./01.09.2025.): Lekenik – VG Boys 0:2, Hruševec –  Kurilovec 1:6, Gradići – Buna 0:4, Lukavec – Dinamo 3:1, Vatrogasac – Posavec 3:0, Polet – Velika Mlaka 1947 2:0, Klas (Mičevec) slobodni.

Poredak: 1. Kurilovec 9 (3 3 0 0 11:2), 2. Klas 6 (2 2 0 0 17:2), 3. VG Boys 6 (2 2 0 0 7:1), 4. Dinamo 6 (3 2 0 1 10:7), 5. Lukavec 6 (3 2 0 1 4:2), 6. Vatrogasac 6 (3 2 0 1 8:7), 7. Velika Mlaka 1947 3 (2 1 0 1 5:2), 8. Buna 3 (3 1 0 2 5:3), 9. Polet 3 (3 1 0 2 6:7), 10. Posavec 3 (3 1 0 2 4:10), 11. Gradići 0 (2 0 0 2 1:9), 12. Lekenik 0 (2 0 0 2 2:12), 13. Hruševec 0 (3 0 0 3 2:17).

Film „Hassanovi ratovi“, u režiji i scenariju Roberta Bubala, urednika Nedjeljnog Večernjeg lista, te u produkciji Olimp Marija Vukadina, nastavlja osvajati srca publike i žirija, ali i ispisivati stranice filmske povijesti.

Nakon velikih uspjeha i nagrada u Vukovaru i Tuzli, stiglo je i treće veliko priznanje – ovoga puta na 7. Internacionalnom Avanturističkom Film Festivalu Avant & Una u Bihaću.

U međunarodnoj konkurenciji filmova iz Austrije, Poljske, Palestine, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, „Hassanovi ratovi“ zablistali su snagom svoje priče i autentičnošću svjedočanstva. Žiri festivala, u sastavu Jasmin Agić (predsjednik), Anila Gajević i Dejan Dabić, jednoglasno je odlučio dodijeliti Nagradu za najbolji dokumentarni film upravo ovom naslovu.

Odluka žirija nije bila samo priznanje filmu, već i duboko poštovanje prema životnoj priči i hrabrosti glavnog protagonista – Hassana Haidara Diaba, nagrađivanog novinara i ratnog reportera Večernjeg lista. Njegova iskustva s ratišta Bliskog istoka, ispričana kroz objektiv kamere, pretočena su u dokumentarac koji ne ostavlja nikoga ravnodušnim.

– Izuzetno sam ponosan na ovu još jednu u nizu nagradu. Ona nije samo moja, nego i nagrada mome gradu, Velikoj Gorici, koja mi je uvijek bila dom i snaga. Ovo priznanje vidim kao potvrdu da se istina uvijek probije, ma koliko puta bila prešućivana. Zahvalan sam svima koji su vjerovali u ovaj film i moju priču – ispričao je Hassan.

„Hassanovi ratovi“ nisu samo film – oni su svjedočanstvo epohe, mozaik povijesti regije rastrgane ratovima, ideologijama i podjelama, ali i osobna priča o čovjeku koji je istini posvetio život. Film donosi autentičan prikaz Bejruta i Bliskog istoka, kroz desetljeća političkih, nacionalnih i vjerskih lomova. To je priča o novinaru koji je uvijek bio ondje gdje je najopasnije – kako bi donio istinu, bez obzira na cijenu.

Unska sirena, nagrada iz Bihaća, nosi snažnu simboliku. Rijeka Una, kao simbol života, čistoće i postojanosti, u ovom kontekstu postaje metafora za istinu i hrabrost. Dodjela ove nagrade filmu o Hassanu potvrđuje da istina, izgovorena i ispričana u najtežim trenucima, uvijek pronađe svoj put i pobijedi.

Ovim priznanjem, nakon Vukovara i Tuzle, Bihać je postao nova postaja na pobjedničkom putu filma „Hassanovi ratovi“, koji će zasigurno nastaviti osvajati publiku i festivalske žirije diljem svijeta.

Prema podacima sustava eVisitor, tijekom kolovoza u Hrvatskoj je boravilo 4,46 milijuna stranih turista, jednako kao i prošle godine, te pola milijuna domaćih gostiju, što je 4 % više u odnosu na lani. Kako piše Župan.hr, noćenja stranih gostiju bilježila su pad od 2 %, dok su domaći turisti ostvarili gotovo isti rezultat kao prošlog kolovoza , to jest 3,91 milijun noćenja.

Kada gledamo 2025., posjetilo nas je 14,83 milijuna stranih turista, 1 % više nego lani, a domaćih 2,36 milijuna, što predstavlja rast od 8 %. I dok se u srpnju i kolovozu ukupno bilježi blagi minus, prvih šest mjeseci izvuklo je sezonu s rastom od 5 % u dolascima i 4 % u noćenjima.

Na Jadranu, poredak najjačih turističkih regija ostao je očekivan, Istra, Splitsko-dalmatinska, Kvarner, Zadarska i Dubrovačko-neretvanska županija. No, na kontinentu nakon Grada Zagreba prednjače Karlovačka, Krapinsko-zagorska, a među vodećima se našla i Zagrebačka županija s 46,2 tisuće noćenja u kolovozu.

U razdoblju od siječnja do kolovoza županija je ostvarila 209,9 tisuća noćenja, čime se pozicionirala odmah iza Karlovačke, Krapinsko-zagorske i Osječko-baranjske. Usporedbe radi, Varaždinska županija u istom razdoblju imala je 176,6 tisuća noćenja.

Zagrebačka županija je u kolovozu zabilježila rast noćenja od 3 % u odnosu na lani, a u osam mjeseci nastavila je pozitivan niz zajedno s većinom kontinentalnih županija. Najveće stope rasta u tom razdoblju imale su Osječko-baranjska (18 %) i Koprivničko-križevačka (15 %), dok je Zagrebačka ostala stabilna s kontinuiranim porastom turističkog prometa.

Kombinacija blizine glavnog grada i raznovrsne ponude pokazuje da kontinentalni dio Hrvatske sve snažnije zauzima svoje mjesto na turističkoj karti Hrvatske.

U sklopu programa Matičin četvrtak, kojeg organizira Ogranak Matice hrvatske Velika Gorica, u četvrtak 11. rujna 2025. s početkom u 18:30 sati u Područnoj knjižnici Galženica u Velikoj Gorici te na web stranici Ogranka, bit će predstavljena knjiga “Neznani svijet Emila Laszowskog” autora dr. sc. Marija Stipančevića.

Emil Laszowski najpoznatiji je kao autor kapitalnog djela “Povijest plemenite općine Turopolja nekoć Zagrebačko polje zvane I – III”. Osim što je radio u Hrvatskom zemaljskom arhivu u Zagrebu, Laszowski je objavio brojne zbirke arhivske građe, a 1905. godine s Velimirom Deželićem starijim osnovao je Družbu »Braća Hrvatskoga Zmaja«. Njegov život i znanstveni opus već godinama sustavno proučava povjesničar i arhivist Mario Stipančević.

Stipančević, rođen 1975. u Mačkovcu na Savi, školovao se u Novoj Gradiški te diplomirao povijest i etnologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2001. zaposlen je u Hrvatskom državnom arhivu, gdje je obnašao različite dužnosti, od rada u odsjecima za arhivsko gradivo do mjesta vršitelja dužnosti ravnatelja, pročelnika znanstvenog odjela i arhivskog savjetnika. Godine 2006. magistrirao je nacionalizme u Hrvatskoj početkom 20. stoljeća, a 2012. doktorirao upravo na temi Laszowskog.

Društvo žena Anđela Lovreković u subotu, 13. rujna od 14 sati na Drevinom gruntu, kod kapele sv. Vida u Mraclinu, organizira već tradicionalnu gastro-manifestaciju “Po starinski”.

Tema ovogodišnje priredbe je voće, a vrijedne “Anđele” spremaju knedline sa šljivama, neizostavne štrukle s tropom i pečenu vratinu s krumpirom na salatu.

Od slatkih delicija tu će biti štrudlini ‘sake fele’: od jabuka, šljiva, višanja i drugog voća, ali i voćne torte i druge starinske slastice dok će sve okupljene glazbom zabaviti tamburaški sastav “Lajbeki”.

Dobar razlog da se zaputite u Mraclin i ručate ‘po starinski’!