Sjajna košarkaška utakmica u Velikoj Gorici, gdje je Gorica dočekala vodeću momčad lige DepoLink Škrljevo i došla do velike pobjede 89:87 kojom je ostala u igri za TOP 4. Pobjednika je odlučio Kristijan Šutalo koji je zabio pobjednički koš sa zvukom sirene za veliku euforiju domaćih igrača i navijača, koji su u lijepom broju ispunili dvoranu.

Domaći igrači sjajno su otvorili utakmicu te su na krilima raspoloženog Šutala i Validžića nakon šest i pol minuta imali vodstvo od 20:4. Visoko vodstvo igrači trenera Damira Miljkovića zadržali su do isteka prve četvrtine te su na mali predah Goričani otišli s +15 (29:14). Druga četvrtina protekla je u izjednačenoj igri, u kojoj domaći košarkaši gostima nisu niti jednog trenutka dozvolili da zaostatak spuste na manje od deset poena, pa se tako na veliki odmor otišlo s prednošću Gorice 49:39.

Treća četvrtina u potpunosti pripada gostima koji serijom trica (Akrap, Đugum, Jelenković, Akrap) u pet minuta rade seriju 16:2 za prelazak u vodstvo 55:51. Brzo su domaći košarkaši zbili redove te mini serijom 5:0 (trica Ivankovića, dvica Bljaića) nakratko vratili prednost na svoju stranu, nakon čega je krenula igra koš za koš uz konstantno izmjenjivanje u vodstvu do kraja četvrtine, nakon koje je semafor pokazivao 67:65.

Takav rasplet situacije sugerirao je veliku neizvjesnost u posljednjih deset minuta u kojima Gorica polaganjem Šutala u 34. minuti ima prvo značajnije vodstvo 75:70, da bi četiri i pol minute prije kraja susreta Niko Rimac s tri pogođena slobodna bacanja donio Gorici +6 (80:74). Cetina i Piletić uzvraćaju mini serijom 5:0 za 80:79 na 2,20 do kraja.

U ključnog igrača domaće momčadi tada se promeće Šutalo koji je postigao sedam koševa uz onaj najvažniji pobjednički sa zvukom sirene. Prethodno je Fran Pilepić tri sekunde prije kraja pogodio tricu za 87:87, da bi nakon minute odmora domaći igrači u preostale tri sekunde pronašli Šutala koji je sa zvukom sirene pogodio za veliko slavlje i konačnih 89:87.

– Ovoga puta nam se vratilo i malo te sportske sreće. Ovo je lijep potica za ono što nam sada slijedi. Mislim da smo cijelu utakmicu bili stvarno dobri. U jednom trenutku ekipi Škrljeva prelagano smo dopustili da se vrati, da bi onda u posljednjih pet minuta krenula igra koš za koš. Uspjeli smo nekako uz Šutala uz taj zadnji šut završiti utakmicu i zasluženo pobijediti – kazao je nakon utakmice trener Damir Miljković.

S 26 poena, 6 skokova i pet asistencija Šutalo je bio prvo ime domaće momčadi, za koju je Kristijan Validžić ubacio 14, Filip Kalajžić 11 uz 9 skokova, a dvocifren je s 12 ubačaja bio i Niko Rimac. Kod DepoLink Škrljeva najefikasniji s 18 postignutih poena bio je iskusni Fran Pilepić, po 16 su ubacili Toni Jelenković i Davor Konjević.

Na posljednjoj sjednici Vlade u protekloj godini prihvaćene su Mjere aktivne politike zapošljavanja za 2026., koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje, a koje uključuju i potpore za samozapošljavanje u iznosima do 20.000 eura. Iako je za mjere u proračunu osigurano manje novca nego ove godine, ključni iznosi za pokretanje vlastitog posla ostaju nepromijenjeni. Kako piše Srednja.hr, Hrvatski zavod za zapošljavanje u 2026. godini provodit će ukupno osam mjera aktivne politike zapošljavanja, za koje je u državnom proračunu predviđeno nešto više od 125 milijuna eura. To je osjetno manje nego u 2025., kada je za devet mjera bilo osigurano gotovo 163 milijuna eura, no mjera koja najviše zanima buduće poduzetnike, potpora za samozapošljavanje, ostaje financijski ista.

Iznos potpore ovisi o vrsti poslovanja i djelatnosti. Za obrt s paušalnim oporezivanjem moguće je dobiti do 7.000 eura, bez obzira na djelatnost, pod uvjetom da je ona na popisu prihvatljivih. Isti iznos predviđen je i za neke djelatnosti poput obrazovanja, zdravstvene i socijalne skrbi ili opskrbe energijom.

Veći iznosi rezervirani su za one nešto zahtjevnije sektore. Do 10.000 eura može se ostvariti za pojedine djelatnosti u prerađivačkoj industriji, telekomunikacijama i računalnom programiranju. Za određene odjeljke prerađivačke industrije, kao i za građevinarstvo, potpora se penje do 15.000 eura, dok oni koji ispune kriterije zelenog ili digitalnog radnog mjesta mogu dobiti i maksimalnih 20.000 eura. U tom slučaju obvezno je dodatno ulaganje od najmanje 3.000 eura, bez PDV-a, u troškove koji doprinose zelenoj ili digitalnoj tranziciji.

Novost u mjeri samozapošljavanja je i stroži pristup radu na crno, odnosno uvođenje dodatnih uvjeta i sankcija za one koji prekrše pravila. Također, mjere za 2026. donose i jednu važnu novost, potporu za zapošljavanje osoba s invaliditetom na nepuno radno vrijeme. Dosad je ta mogućnost postojala isključivo za puno radno vrijeme, a izmjena je uvedena na prijedlog Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske.

Iako konačni podaci za 2025. još nisu zaključeni, HZZ navodi da je do kraja studenoga dodijeljeno 3.994 potpore za samozapošljavanje. Najviše interesa bilo je u građevinarstvu, gdje je evidentirano 1.158 novih korisnika, slijede ostale uslužne djelatnosti s 888 potpora te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti s njih 612. Iz Zavoda ističu i da većina korisnika uredno ispunjava ugovorne obveze. Prema podacima za 2022. godinu, od 6.378 odobrenih zahtjeva, ugovori su raskinuti u 273 slučaja, što je manje od 4 %.

Trećeg dana boravka u Umagu, na centralnom dijelu priprema, nogometaši Gorice odigrali su i prvu od tri planirane utakmice u ovom ciklusu. S druge strane bio je ozbiljan protivnik, jer Koper je treća momčad slovenskog prvenstva, s nekim vrlo zanimljivim pojedincima u svome kadru, no ozbiljna je i Gorica, što je potvrđeno i ovoga puta, u utakmici koju ćemo opisati kao – prava pripremna!

Dakle, nastupile su dvije različite postave, svaka je dobila po 45 minuta, što će reći da je trener Carević odlučio dati svima prilika u ovom prvom ogledu. Vremena za uigravanje nema previše i za pretpostaviti je da će u naredne dvije utakmice više prilike dobiti oni kojima je trener namijenio status prvotimaca, no ovoga puta prilika je bila jednaka za sve…

Utakmicu je tako na vratima počeo Žarkov, ispred njega bila je trojka Josić – Filipović – Čabraja, na bokovima Trontelj i mladi Orešković, u sredini Pozo i Bakić, dok su Fiolić i Pavičić bili iza leđa isturenog Gashija. I počelo je sve skupa dosta konfuzno, pogotovo nakon što je već na otvaranju druge minute utakmice loptu u svoju mrežu zakucao Slovenac Trontelj, ali nakon uvodne faze uspjela se Gorica posložiti, a u drugoj polovici poluvremena i ozbiljno prijetiti. Gashi je zabio gol koji je poništen zbog zaleđa, tresla se i greda Koperova gola…

U nastavak je ušlo novih 11 igrača Gorice, počevši od mladog Došena na golu, ispred koji su bili njegov vršnjak Prgomet, Perić i Leš, na bokovima su bili Vrzić i Duraković, u sredini Kavelj i Kučiš, a Pršir i Erceg nadirali su iza napadača Čuića. U tom je obliku Gorica bila još malo bolja, još ozbiljnija, a u 65. minuti došla je i do izjednačenja. Pritisak na zadnju liniju protivnika urodio je plodom, loptu je preuzeo Jurica Pršir, namjestio se i pogodio za konačnih 1-1.

Prva provjera tako je završila uspješno, a prvi tjedan u Istri završit će rekuperacijskim treningom u nedjelju. U utorak će Goričani ponovno navući dresove i zaigrati protiv Radomlja, još jednog slovenskog prvoligaša, a sljedeće subote, neposredno prije polaska kući, protivnik će biti mađarski ZTE.

Više voća, manje šećera i jasnije oznake na policama trgovina, to su glavne promjene koje donosi nova direktiva Europske unije, a koje bi potrošači trebali osjetiti već od 2026. godine. Bruxelles uvodi strože standarde za džemove i pekmeze kako bi kupci točno znali što jedu, ali i kako bi se spriječilo da se proizvodi s minimalnim udjelom voća prodaju pod istim nazivima kao i kvalitetniji, prenosi Poslovni.hr.

Prema novim pravilima, klasični džem više neće moći sadržavati samo trećinu voća, kako je to bilo dosad. Umjesto najmanje 350 grama, u kilogramu džema morat će biti barem 450 grama voća, odnosno 45 %. Još stroži kriteriji vrijedit će za ekstra džem, koji će morati imati najmanje 500 grama voća po kilogramu. Time se, kako pojašnjava dr. sc. Dario Lasić, voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost i kvalitetu hrane, automatski smanjuje prostor za dodavanje šećera i drugih sastojaka. Osim sastava, mijenjaju se i pravila oko naziva. Europska unija preciznije definira razliku između džema i marmelade, pa će se marmelada ubuduće odnositi isključivo na proizvode od citrusa. Na etiketama će tako jasno pisati “marmelada od citrusa”

Iako proizvođače čekaju prilagodbe, poruka nove direktive je manje marketinga, a više stvarnog voća u staklenkama koje svakodnevno završavaju na hrvatskim stolovima.

Tijekom zimskih hladnoća vozače diljem Hrvatske, pa tako i u Velikoj Gorici, često dočeka neugodan prizor, zaleđena stakla automobila iznutra. Taj problem najčešće se pojavljuje ujutro, nakon noći s niskim temperaturama, a uzrok mu je povećana vlaga u unutrašnjosti vozila. Iako može izgledati zabrinjavajuće, u većini slučajeva riječ je o pojavi koja se može ukloniti jednostavnim koracima, objašnjavaju iz HAK-a.

Zaleđena stakla obično povezujemo s vanjskim uvjetima, no kada se led pojavi s unutarnje strane, razlog treba tražiti u kabini vozila. Ključni krivac je vlaga. Najčešće dolazi iz mokrih tepiha, natopljenih snijegom koji unesemo na cipelama ili iz mokre odjeće ostavljene u automobilu. Kako se snijeg topi, voda se zadržava u tkaninama i tepisima, a tijekom noći, kada temperatura padne, višak vlage kondenzira se na hladnim staklima i smrzava. Rezultat je sloj leda tamo gdje ga najmanje očekujemo.

Rješenje u takvim situacijama nije komplicirano, ali zahtijeva malo discipline. Ako su tepisi mokri, najbolje ih je izvaditi iz vozila i temeljito osušiti u zatvorenom prostoru. Isto vrijedi i za mokru odjeću ili obuću, automobil nije mjesto za njihovo sušenje. Kod starijih vozila ili onih s lošijom izolacijom problem može biti učestaliji, čak i kada se ukloni očiti izvor vlage. U tim slučajevima pomaže kratko provjetravanje, otvorite vrata, uključite ventilaciju i usmjerite zrak prema vjetrobranskom staklu. Nakon toga, staklo je dovoljno prebrišiti suhom krpom.

Važno je naglasiti da se odmrzivači u spreju ne bi trebali koristiti unutar kabine, jer nisu namijenjeni za udisanje i mogu biti štetni za zdravlje.

Iako neugodno, zamrzavanje stakala iznutra najčešće nije znak ozbiljnog kvara, već upozorenje da u automobilu ima previše vlage. Uz nekoliko jednostavnih navika, jutarnje struganje leda s unutarnje strane može postati stvar prošlosti.