Sutra, u ponedjeljak 19. siječnja, u Velikoj Gorici počinje trodnevna akcija dobrovoljnog darivanja krvi koju organizira Crveni križ Velika Gorica, a održavat će se u prostoru na adresi Cvjetno naselje 16.

Prvog dana darivanje će biti moguće od 9 do 13:50 sati. U utorak, 20. siječnja, akcija se nastavlja u terminu od 12 do 17:50 sati, uz pauzu od 15:15 do 16 sati. Posljednji dan, u srijedu 21. siječnja, darivatelji mogu doći između 13 i 18:50 sati, uz pauzu od 15:45 do 16:30 sati.

Organizatori pozivaju sve koji su u mogućnosti da se odazovu i darivanjem krvi pomognu onima kojima je ona potrebna.

Krv mogu darivati sve punoljetne osobe dobrog zdravstvenog stanja, između 18 i 65 godina, koje teže više od 55 kilograma. Muškarci mogu darivati krv najviše četiri puta godišnje, a žene do tri puta. Prije dolaska na darivanje preporučuje se lagani obrok i dovoljan unos bezalkoholnih napitaka.

Mjesni odbor Kuče organizira dvodnevno obilježavanje Dana mjesta Kuče, koje počinje u utorak, 20. siječnja u 18 sati svečanom misom u kapeli svetih Fabijana i Sebastijana, a središnja proslava nastavlja se u petak, 23. siječnja u Društvenom domu Kuče.

Misno slavlje na blagdan nebeskih zaštitnika mjesta bit će obogaćeno nastupom HPD-a „Kučani“, koji će svojim pjevanjem pratiti euharistiju.

Glavni dio proslave održat će se tri dana kasnije, 23. siječnja, s početkom u 19 sati u Društvenom domu. Program uključuje prigodni domjenak i glazbeni dio, u kojem će uz HPD „Kučani“ nastupiti i domaći turopoljski tamburaši.

Organizatori pozivaju mještane na zajedničku molitvu i druženje.

U prosincu 2025. potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u prosjeku 3,3 % više nego u istom mjesecu godinu ranije, dok su u odnosu na studeni blago pale za 0,4 %, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. Na razini cijele 2025. godine inflacija je u prosjeku iznosila 3,7 %.

Iako je mjesečni pad cijena donio kratko predah kućnim budžetima, godišnja slika i dalje pokazuje osjetan rast troškova života. Najveći pritisak na inflaciju dolazio je iz kategorije stanovanja, troškovi vode, struje, plina i drugih energenata porasli su za 8,4 % i dali najveći pojedinačni doprinos ukupnom rastu cijena. Značajno su poskupjeli i restorani i hoteli (7,6 %), što se osjetilo u cijenama ugostiteljskih usluga, dok su cijene u komunikacijama porasle za 5,3 %. Alkohol i duhan bili su skuplji za 4,6 %, zdravstvo za 4,3 %, a rekreacija i kultura za 3,4 %. Hrana i bezalkoholna pića porasli su za 2,8 %, što je i dalje jedan od važnijih faktora inflacije zbog velike težine te stavke u potrošačkoj košarici.

S druge strane, inflaciju su ublažili padovi cijena u prijevozu, koji je bio jeftiniji za 1,8 %, te nešto niže cijene odjeće i obuće i obrazovanja.

Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, koji se koristi za usporedbe unutar Europske unije, godišnja inflacija u prosincu iznosila je 3,8 %. U odnosu na studeni cijene su po toj metodologiji pale za 0,3 %, dok je prosjek za cijelu 2025. bio 4,4 %. Ukratko, kraj godine donio je blagi mjesečni pad cijena, ali režijski troškovi i uslužni sektor i dalje su ostali glavni generatori inflacije.

U srijedu, 4. veljače u 19 sati, u Velikoj dvorani Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica održat će se donatorski koncert „Zlatna snaga – večer ljubavi i života“, na kojem će nastupiti sopranistica mr. art. Antonella Malis uz klavirsku pratnju prof. mr. art. Vladimira Babina, u organizaciji Lige protiv raka Zagrebačke županije, kao dio obilježavanja mjeseca posvećenog zdravlju i ljubavi.

Organizator koncerta je Liga protiv raka Zagrebačke županije, uz potporu Veleučilišta Velika Gorica, Turističke zajednice Grada Velike Gorice i Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica. Događaj je ujedno zamišljen kao poklon Gradu Velikoj Gorici, ali i Hrvatskoj ligi za borbu protiv raka koja 2026. obilježava 60 godina djelovanja.

Ulaznice za koncert bit će besplatne, a moći će se preuzeti na blagajni Pučkog otvorenog učilišta nekoliko dana prije događaja. O točnom datumu podjele organizatori će na vrijeme obavijestiti javnost.

Sudari automobila i divljači na cestama nisu rijetkost. Naprotiv, procjenjuje se da ih je oko 4.000 godišnje, a za vozače koji se nađu u toj situaciji prvi i ključni korak je isti, pozvati policiju i ostati na mjestu događaja do očevida. Europsko izvješće o nezgodi u tom slučaju ne vrijedi.

Kako objašnjavaju iz HAK-a, odštetni zahtjev podnosi se Hrvatskom lovačkom savezu, uz zapisnik o alkotestiranju, policijsku potvrdu o nesreći, prometnu dozvolu i vozačku dozvolu. No, isplata štete nije automatska. Zahtjev mora biti osnovan, a tu često počinju problemi.

Zakon o lovstvu predviđa samo dvije jasne situacije odgovornosti. Vozač odgovara ako je vozio protivno prometnim propisima ili postavljenoj signalizaciji. Lovoovlaštenik odgovara ako je šteta nastala zbog provođenja lova. Problem nastaje u svim drugim, puno češćim slučajevima, primjerice, kada noću divljač izleti na cestu, a lov se u tom trenutku ne provodi i vozač nije ništa prekršio.

Upravo zbog te “sive zone” tražena je ocjena ustavnosti Zakona o lovstvu. Ustavni sud zaključio je da zakon ne mora predvidjeti svaku životnu situaciju te je prepustio sudovima da kroz praksu tumače odgovornost, oslanjajući se na opća načela odštetnog prava. Sudska praksa je u međuvremenu zauzela jasan stav: divljač na cesti smatra se opasnom stvari, pa lovoovlaštenik snosi objektivnu odgovornost za štetu, čak i kada se lov ne provodi. Drugim riječima, ako je vozač vozio propisno, teret odgovornosti u pravilu pada na lovoovlaštenika, osim ako on dokaže da je šteta nastala zbog nepredvidivog i neizbježnog uzroka ili radnje treće osobe.

Takav stav potvrđen je i presudom Visokog trgovačkog suda u svibnju 2023. godine. U konkretnom slučaju vozač je vozio 60km/h na dionici gdje je ograničenje bilo 50 km/h, no vještak je utvrdio da sudar sa srnom ne bi mogao izbjeći ni tom brzinom, trebalo bi voziti najviše 24 km/h. Sud je zaključio da vozač nije odgovoran, pa je odgovornost prebačena na lovoovlaštenika.

U igru se, međutim, može uključiti i treći akter, ato je pravna osoba koja upravlja javnom cestom. Prema Zakonu o cestama, ona može odgovarati ako na zahtjev lovoovlaštenika nije postavila odgovarajuću prometnu signalizaciju. No, ni tu odgovornost nije automatska. U presudi iz ožujka 2023. godine sud je utvrdio da upravitelj ceste nije odgovoran iako traženi znak nije bio postavljen. Vozač je vozio ispod dopuštene brzine, a divlja svinja je istrčala iz raslinja u mraku, pa znak upozorenja ne bi promijenio ishod nesreće. Budući da nepostavljanje znaka nije bilo u uzročnoj vezi sa sudarom, odgovornost upravitelja ceste otpala je.

Dakle, sve ovisi o okolnostima, a konačnu riječ najčešće imaju sudovi.